Klupko nepovjerenja

U Vladi sumnjaju da Most i dalje prikuplja potpise. Evo što je izazvalo sumnju

Dražen Ciglenečki

Foto Goran Kovačić/PIXSELL

Foto Goran Kovačić/PIXSELL

Zakon ne određuje u kojem roku inicijatori moraju potpise donijeti u Sabor. U slučaju tri posljednje referendumske inicijative koje su ispunile svoju svrhu, one kojima se tražilo ustavno definiranje braka kao zajednice muškarca i žene, odustajanje Vlade od outsorcinga u javnim službama i odgađanje mirovinske reforme, organizatori su s potpisima u Sabor došli tri, odnosno četiri tjedna nakon što su ih prestali prikupljati.



ZAGREB – U Mostu procjenjuju da bi ih Vlada i HDZ mogli prevariti prilikom provjere potpisa što su ih prikupili za dva referendumska pitanja, jednako misli i predsjednik Zoran Milanović, a u Banskim dvorima, pak, ne vjeruju da mostovci više ne sakupljaju potpise, premda je za to prošao zakonski rok. Kod premijera Andreja Plenkovića i njegovih ministara sumnju je izazvala činjenica da su u nedjelju iz Mosta za srijedu najavili konferenciju za novinare na kojoj bi iznijeli barem približan broj potpisa kojima raspolažu, ali su to naknadno odgodili za danas. »Mogu oni ovako još dvije godine«, ironičan je jučer bio predsjednik Vlade. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica bio je skroz izravan.


– Zakazuju, pa otkazuju konferenciju za novinare. Osnovno je pitanje imaju li dovoljan broj potpisa ili ih pokušavaju na razne načine dodatno prikupiti, izjavio je Malenica.


Zakon ne određuje u kojem roku inicijatori moraju potpise donijeti u Sabor. U slučaju tri posljednje referendumske inicijative koje su ispunile svoju svrhu, one kojima se tražilo ustavno definiranje braka kao zajednice muškarca i žene, odustajanje Vlade od outsorcinga u javnim službama i odgađanje mirovinske reforme, organizatori su s potpisima u Sabor došli tri, odnosno četiri tjedna nakon što su ih prestali prikupljati.


Premijerova ideja




Most će danas objaviti datum predaje svojih potpisa predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću. To vjerojatno neće biti prije 19. siječnja, kad Sabor počinje zasjedati, što znači da će potpise predati u sličnom vremenskom intervalu kao spomenuti njihovi prethodnici, udruga »U ime obitelji« i sindikati. Plenković je, međutim, jučer iznio jednu neobičnu ideju, pozvao je Most da uzmu sve potpise i donesu ih na Markov trg, gdje bi ih kontroliralo povjerenstvo sastavljeno po posebnom kriteriju.


– Nečuveno je da netko a priori tvrdi da će potpisi biti ukradeni. Neka Milanović pošalje svojih pet promatrača, ja ću reći Malenici da pošalje svoje i neka krenu brojiti odmah danas, transparentno, pred kamerama, rekao je predsjednik Vlade novinarima.


Ministar pravosuđa i uprave vrlo je neodređeno komentirao premijerov prijedlog, a Milanović ga je bez razmišljanja odbio.


– Ne. Ja sam samo upozorio, tko krade, taj i laže. To je moja dužnost, ja sam tvrdi kohabitator. Njegova stranka optužena je za kriminal, a kradu i dalje. Onima koji varaju ne vjeruješ. Neka me razuvjere, kazao je Milanović.


I danas se još vuku repovi prebrojavanja potpisa koji su 2018. prikupljeni za referendume o pojedinim izbornim pravilima i Istanbulskoj konvenciji. Ministarstvo uprave, koje je Vlada zadužila za verifikaciju potpisa, utvrdilo je da za njih nema potreban broj, a taj je resor vodio Lovro Kuščević, u međuvremenu optužen za neke nekretninske malverzacije, dok je državna tajnica u njemu bila Josipa Rimac, kasnije privedena pod sumnjom da je zlouporabila položaj i trgovala utjecajem. Ovaj će put provjera referendumskih potpisa biti u nadležnosti ministra Malenice. Iako postoji mogućnost da to na sebe preuzme Državno izborno povjerenstvo. Naime, krajem rujna je novi Zakon o referendumu prošao u Saboru prvo čitanje, a njime je predviđeno da ubuduće provjera potpisa bude ovlast DIP-a. Malenica je jučer rekao da će ovaj dokument u Sabor u drugo čitanje stići početkom godine, znači možda već u drugoj polovini siječnja, kad se očekuje i da će Most predati potpise. »Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na državne, lokalne i savjetodavne referendume koji su raspisani prije stupanja na snagu ovoga Zakona«, navodi se u prijelaznim i završnim odredbama Maleničinog zakonskog rješenja. Moglo bi se stoga tumačiti da se na Mostove potpise može primijeniti novi zakon, jer referendum koji oni traže daleko je od raspisivanja, pa da onda DIP upravlja postupkom provjere potpisa.


Politički konflikt


Naravno, ishod referendumske inicijative sasvim je druga priča. Predsjednik Vlade i jučer je poručio da je sve skupa besmisleno jer se ništa neće promijeniti čak i u slučaju da se u članak 17. Ustava ugradi epidemiju kao situaciju u kojoj Sabor može, dvotrećinskom većinom, ograničavati prava i slobode.


– I da bude potpisa i da Ustavni sud kaže da je pitanje u skladu s Ustavom i da potrošimo 120 milijuna kuna na referendum i da se promijeni Ustav, neće se u praksi, u odnosu na ovo što se radi danas, promijeniti ništa. U smislu svrhovitosti, ta inicijativa nema ni glave ni repa, samo želja za vidljivošću male skupine destruktivaca, ocijenio je Plenković.


Predsjednik Milanović snažan je zagovornik predloženog ustavotvornog referenduma i iz toga jasno proizlazi da on ne smatra da izmjena članka 17. ne bi proizvela nikakve učinke.


– Izmjena i dopuna Ustava očito je potrebna. Jer, skoro već dvije godine se, putem Stožera i obične većine u Saboru HDZ-a i Pupovca, utječe na vrlo osobne aspekte života. Referendumsko pitanje o promjeni Ustava je nedodirljivo, u to ni Ustavni sud ni Bog otac ne može prčkati, naglasio je Milanović.


Mostov saborski zastupnik Nino Raspudić izjavio je za N1 televiziju da premijer »nastavlja s nekontroliranim ispadima«. »Njegovo ponašanje prelazi u kategoriju sramotnog. U utorak je već rekao da će Stožer ovako raditi bez obzira na referendum, znači da je on iznad zakona, iznad Ustava i iznad građana Republike Hrvatske. Ovo što je danas rekao je nastavak primitivne geste«, rekao je Raspudić.
Dakle, uspjeh referenduma o promjeni Ustava doveo bi do novog velikog političkog konflikta. Sukobili bi se oni koji bi, oslanjajući se na odluke Ustavnog suda, tvrdili da izmjena članka 17. nema posljedica na uspostavljeni model upravljanja epidemijom i političke opcije sa sasvim suprotnim stavom.