Pandemija koronavirusa označila je ovu godinu i ostavila traga u svim segmentima ljudskoga djelovanja, a posebice u turizmu, jednoj od najvažnijih gospodarskih grana Republike Hrvatske. Bila je ovo iznimno teška sezona za turističke djelatnike, puna neizvjesnosti i poteškoća s kojima su se svakodnevno susretali u radu, a simptomatično iskustvo ove turističke sezone s nama je podijelio Selimir Ognjenović, suvlasnik ID Riva toursa iz Münchena.

​ID Riva tours najveći je njemački touroperator specijaliziran za putovanja u Hrvatsku, čiji brodovi tijekom turističke sezone svakoga tjedna isplovljavaju iz Rijeke na turističke rute po sjevernom Jadranu te su s godinama postali i nezaobilazan dio riječke turističke priče. Njihovi brodovi i ove su godine krajem lipnja »probili led« i otvorili kruzing sezonu, a Selimir Ognjenović se, nakon 25 godina postojanja tvrtke i više od 50 godina provedenih u turizmu, odlučno i uspješno suočio s poslovanjem u vremenu pandemije.

​Krizni menadžment

​Osim iskustva koje je stekao poslovanjem u vrijeme pandemije, u razgovoru nam je otkrio koji su bili najveći problemi turističke djelatnosti ove godine, s kojim planovima priprema sljedeću 2021. sezonu, kakve izazove možemo očekivati sljedeće godine te što bi novi planovi razvoja turizma trebali sadržavati. Također, osvrnuli smo se i na razvoj turizma u ostalim dijelovima Hrvatske koji nisu na obali i upitali ga ima li novih planova i ideja u budućem razvoju ID Riva toursa.

Početkom sezone brodovi ID Riva tours prvi su krenuli s kružnim putovanjima i krstarenjima Jadranom. S kakvim ste se izazovima susreli i kojim iskustvom izašli iz ove sezone, iznimno teške i neizvjesne za turizam?

– Kao svake godine, ID Riva tours bila je spremna krenuti krajem travnja, a naši su brododovi već u veljači imali više od 75 posto popunjenosti i očekivali smo odličnu sezonu. Od trenutka kada je pandemija koronavirusa uzela maha, pa sve do početka ljeta, borili smo se sačuvati rezervacije i čekali mogućnost kretanja prema Hrvatskoj. Taj period iskoristili smo za razmišljanje i pripremanje uvjeta kojima bi osigurali najmanji rizik zaraze našim korisnicima, ali i da steknemo njihovo povjerenje. Naime, Njemačka je sve do 15. lipnja imala zatvorene granice, a jedan period, od 30. svibnja do 13. lipnja i zbog blagdana Duhovi kada Nijemci najviše putuju, granice su zatvorili ne bi li njihovi građani ostali u Njemačkoj te nadoknadili vrijeme zatvaranja ugostiteljskih objekata u svojoj državi. Nakon otvaranja granica iskoristili smo prvi datum koji nam je bio pružen kao mogućnost i 20. lipnja krenuli na krstarenja Jadranom s gostima koji su nam dali svoje povjerenje i nisu otkazali ili prebacili rezervacije. Pandemija je ove sezone diktirala izvanredne okolnosti i mogućnost putovanja. Prisjećam se da se svakoga dana mijenjalo stanje. Očekivali smo da će prva iskustva pomoći da ostatak sezone, koji je imao odlične rezervacije, sačuvamo u potpunosti. Nažalost, do Njemačke su dolazili vijesti o neodgovornosti i nepridržavanju mjera na našoj obali, koje su dodatno pojačale strah već uplašenih ljudi od lockdowna s početka godine. U cijeloj situaciji bilo je puno politike i jako puno stresa, te smo svaki polazak pretvorili u borbu da nam što manje gosti otkaže rezervaciju, stoga, čitavu sezonu 2020. mogli bi nazvati kriznim menadžmentom. Konačno, ova nam je sezona donijela ogromno iskustvo te smo dokazali da u »novim uvjetima« i pandemiji koronavirusa možemo poslovati i to odgovorno, a to iskustvo je najveći kapital koji nosimo za sve buduće sezone.

Da je pandemija diktirala uvjete putovanja, svjedoči i trenutak kada je Austrija izdala nalog svojim građanima da se žurno vrate u svoju zemlju. Kako ste prebrodili tu situaciju?

– Trenutak kad austrijska država šalje prijedlog o tome da se hitno vrate kućama donio je neizvjesnost i zbunjenost kod turista i turističkih djelatnika. U to vrijeme bio sam na jednom od naših brodova jer sam se htio uvjeriti kako funkcioniraju putovanja. Vijest o tome da Austrijanci hitno trebaju otići kućama zatekla nas je na Mljetu. Našim gostima priopćili smo vijest i kazali da stojimo na raspolaganju kakvu god odluku donijeli, no odlučili su dati nam povjerenje i ostati na brodu i zbog toga im zahvaljujem. Šokirao sam se kad sam vidio vijesti o dvanaest sati dugim čekanjima na granicama onih koji su požurili kući. Tko god je tu odluku donio, ostavio je svoje građane u dugotrajnim kolonama i nije pokazao da im želi zdravlje i dobro. Stoga je moje mišljenje da je ove godine u mnogo stvari odlučivala politika. S njom se morate pomiriti, ali jedna stvar se ne smije zaboraviti, a to je odgovornost prema gostima. Mi smo našima pokazali da smo odgovorni i da poštujemo sve odluke njihovih vlada i spremni ispoštivati njihove želje. Protiv straha nikad se ne bori prisilom već samo razumijevanjem.

Zaboravimo 2019.

Jeste li ipak u konačnici zadovoljni ostvarenim u ovoj sezoni?

– Premda Riva tours nikad nije pretrpjela veće gubitke, sa zadovoljstvom gledam na ovu godinu. Velika je stvar u ovim nenormalnim uvjetima dokazati žilavost i mogućnost poslovanja, a pritom naši korisnici nikad nisu putovanja ocijenili bolje nego ove godine. To nam daje nadu za budućnost. U sljedeću godinu idemo osnaženi ocjenama naših gostiju, zadovoljnijim u Hrvatskoj nego ikad i odličnim poslom koji su odradili naši partneri i brodari i iskustvom putovanja u vrijeme pandemije.

Godina 2019. bila je rekordna sezona za ID Riva tours, ali i cijeli turizam u Hrvatskoj. Je li moguće sljedeće sezone vratiti se brojkama na koje smo navikli?

– Bilo bi to lijepo, ali nažalost to nije moguće postići u jednoj godini. Morao bi se dogoditi niz čuda, kao što je nestanak virusa ili povratak svih avionskih letova. Zbog toga, vrlo jasno, sezonu 2019. najbolje je zaboraviti kada planiramo 2021. godinu.

S kojim se planovima i očekivanjima pripremate za sljedeću sezonu i 2021. godinu?

– Ovoga ljeta prošao sam obalu i nekoliko velikih partnera, a dnevno razgovaram s velikim brojem turističkih djelatnika u Hrvatskoj. Planovi za sljedeću godinu baziraju se na otprilike 60 do 70 posto onoga što je bilo 2019. godine. Naravno, svi se volimo vratiti na tu 2019. godinu, no najbolje bi ju bilo zaboraviti. Očekivanje od 60 posto ili 70 posto od 2019. godine u sljedećoj sezoni ne znači ništa drugo nego rast od 100 posto više nego ove sezone. Naime, rast od 100 posto u jednoj godini, u odnosu na drugu, bilo bi ravno čudu te se ne sjećam da sam to ikad doživio. Zbog toga mislim da ako uspijemo postići taj postotak sljedeće godine, trebali bi biti vrlo zadovoljni.

​Njemačka je važna

Nekoliko puta naglasili ste da su Nijemci »kičma« našega turizma i doista su bili najbrojniji turisti ove godine o čemu svjedoče i statistike. Možemo li na njih računati i sljedeće godine?

– Iz dosad doživljenog tijekom svoje karijere i godina Domovinskoga rata, pa i ove godine, najiskrenije rečeno, na Nijemce uvijek možemo računati. Oni su s nama bili u svim teškim godinama, a to potvrđuju statistike. Međutim, baš zbog toga što na njih možemo računati, mišljenja sam da je potrebno uložiti više sredstava i rada te poslovne politike turizma u njemačko tržište i voditi pažnju o specifičnostima i konkurenciji koja se javlja na tom tržištu. Nekad kad želim zabrinuti turističke djelatnike kažem im da na njemačkom tržištu možemo najviše dobiti, ali i izgubiti – što nitko ne voli čuti, ali to je istina. Sve to upozorava da ga moramo zaista doživljavati kao svoje najveće tržište.

Što mislite, kako bi se trebali aktivirati na njemačkom tržištu i koju zadaću u tome imaju Ministarstvo turizma i sporta i Hrvatska turistička zajednica?

– Tu prije svega mislim na aktivnost Hrvatske turističke zajednice koja ima funkciju bavljenja tržištima. Mišljenja sam da bi se trebala baviti specifičnostima njemačkog gosta i konkurencijom na ovom tržištu i prema njegovoj veličini prilagoditi financijska sredstva. Naprosto, oni ponekad previše računaju na njemačke turiste i vode se mišlju da se njemačkim tržištem nije potrebno previše baviti. Itekako su potrebne temeljite aktivnosti kako bi se moglo doznati što na tom tržištu ustvari možemo dobiti. Ovo je veliko tržište koje iziskuje ozbiljan rad i ozbiljna sredstva za promidžbu. Važno je da Hrvatska u ovom trenutku ostane vidljiva na tržištu te bi se prije svega trebali izboriti za povjerenje i prilagoditi se mogućnostima koje će uvjetovati pandemija. Mišljenja sam da je u ovom trenutku ključan prijenos informacija te održavanje dobre komunikacije s relevantnim institucijama u Njemačkoj i aktivnosti Ministarstva turizma na razini politike te kroz Ministarstvo vanjskih poslova obiju država. Što se tiče imidža o ljepotama Hrvatske, Hrvatska u Njemačkoj, posebice u Bavarskoj, ima odličan imidž željene destinacije. No, između nas i potencijalnih turista stoji strah od pandemije koji će ostati jedno dulje vrijeme i treba vrlo pametno i odgovorno djelovati te steći povjerenje da smo u stanju, u teškim uvjetima, organizirati njihov odmor.

Šansa za kontinent

U novim okolnostima i situaciji s kojom smo se suočili, koji je ove godine bio najveći problem u turizmu?

– Mislim da usprkos odličnom poslu našeg Nacionalnog stožera civilne zaštite naša javnost nije previše ozbiljno shvatila strah turista koji trebaju doći k nama i ozbiljnost pandemije u svijetu. Trebalo previše vremena da shvatimo da ne možemo biti »korona free« destinacija. Početkom sezone željeli smo dokazati da kod nas nema virusa i skroz se opustili te pritom dopustili da izgubimo povjerenje turista. To je bilo najteže ove sezone. Bolje bismo prošli da smo na početku prestali govoriti o »korona free« destinaciji i počeli se prilagođavati, kao što se prilagodila turistička struka.

Jesu li potrebni novi planovi razvoja i što bi oni trebali sadržavati?

– Novi planovi su svakako potrebni, no njih treba raditi dugoročno. Reći ću samo jedno od razmišljanja. Zbog pandemije, samo trenutak, u sjenu je stavljeno jedno od najvažnijih i dominantnih opredjeljenja koje u svijetu vlada, a to je zaštita okoliša i prirode. Pandemija trenutno ima medijsku pozornost i zaokupila je svekoliko djelovanje čovječanstva, međutim, čim se ona razmakne, u prvi plan će ponovno doći pitanje okoliša i zaštite prirode, održivi razvoj i problem klimatskih promjena. Mišljenja sam da, ako to prepoznamo i pripremimo se na vrijeme, možemo imati određene prednosti.

Bili ste dio uspješnog razvoja unutrašnjosti Istre, a svojevremeno ste spominjali turističku valorizaciju kontinentalne Hrvatske. Kakav turistički potencijal ima naš kontinent te koje su mogućnosti razvoja turizma u tim dijelovima Hrvatske?

– Naša kontinentalna Hrvatska upravo sada, u ovom novom razmišljanju može profitirati. Pandemiju koronavirusa je okarakteriziralo ponašanje ljudi koji bježe od velikih gužvi ne bi li smanjili ili spriječili mogućnost zaraze. Ono što žele jest da oko njih i između njih bude dovoljno prostora te tako i biraju lokacije za svoj godišnji odmor. Prema tome, ove su godine najbolje kod nas profitirali oni koji nude privatan prostor, a to su kamping i privatne smještajni objekti. Ne zbog toga što su postale popularne, već je njihovu popularnost odredilo to što nude prostor u kojem je čovjek na neki način zaštićen od ostalih koji bi potencijalno mogli donijeti koronu. Taj dio odredit će navike i za sljedeće sezone i tu vidim veliku mogućnost za Hrvatsku. Mi imamo prostora na obali, ali imamo i prekrasan potencijal našeg kontinenta, Slavoniju, Baranju, Liku, Zagorje, Međimurje.

Šansa za Liku

Veliki dio života proveli ste u turizmu. Ima li kraja turističkom razvoju?

– Razvoj turizma, ako se misli samo na rastuće brojke, on je već doveo do svog apsurda. Sjetimo se prije pandemije, dominantne riječi na svim turističkim sajmovima i među strukom bile su »overturizam«, odnosno prekomjerni turizam. Sintagma opisuje stanje gužvi kada ni domaćini ni turisti nisu sretni biti na istom mjestu, a to je doživjela Venecija, Barcelona, naš Dubrovnik i drugi. Korona je u neku ruku pomogla da se taj osjećaj smanji. Održivost turizma je želja domaćina i turista te će usmjeravati investicije u turizmu, a posjetitelji će tražiti više prostora bez puno ljudi. Hrvatska ima veliku šansu, posebice kontinentalni dio, Slavonija, Zagorje, prema mom mišljenju, na prvom mjestu je Lika. Uz biser u sredini, Plitvička jezera, Lika ima velike mogućnosti ne samo da dođe turizam, već i da se u Liku vrati stanovništvo. Turizam će nakon pandemije ponovno zasjati na prvom mjestu hrvatskog gospodarstva i to kao motor za razvijanje drugih grana, posebice poljoprivrede. Bogatstvo je imati tako lijepu zemlju kao što je naša Hrvatska, ta zemlja će uvijek imati one koji žele da ju posjete, a na nama je da odredimo kako ćemo ih ugostiti i koliko će nam to blagodati donijeti.