Za izgradnju je utrošeno više od 6 mil. radnih sati i 68.000 m3 betona. Mostom je do danas prometovalo preko 775.000 vozila.
povezane vijesti
- Veliki požar u šibenskom zaleđu proširio se zbog vjetra. U gašenju pomažu i dva kanadera
- Lažnim predstavljanjem i prikazivanjem nepostojećeg duga tražio isplatu novčanog iznosa od ukupno 3.500 eura
- Uz prijetnju nožem prema zaposlenicama ljekarne otuđio lijekove. Nakon razbojništva zatražile pomoć u bolnici
ZAGREB – Na međunarodnoj znanstveno-stručno konferenciji „Znanost i razvitak prometa – ZIRP 2022“ održanoj u Šibeniku, posebnu pažnju privuklo je izlaganje predstavnika Hrvatskih cesta d.o.o. pod nazivom “Pelješki most – povezivanje ljudi i teritorija”. Konferenciju je organizirao Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu dvadesetu godinu za redom. Tijekom izlaganja predstavljeni su detalji izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta uz prikaz podataka o prometnim pokazateljima.
Davor Trlaja, glavni inženjer – specijalist za pripremu i analizu projekata iz Hrvatskih cesta prisutne je upoznao s detaljima izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta. Trlaja naglašava kako je tijekom izgradnje Pelješkog mosta uloženo više od 6 mil.radnih sati te je ugrađeno 68.000 m3 betona, što je zapremina 27 olimpijskih bazena. Također, za usporedbu, ukupna količina ugrađenog čelika jednaka je masi 12 Eiffelovih tornjeva.
U sklopu prezentacije “Pelješki most – povezivanje ljudi i teritorija“, Slaviša Babić, voditelj odjela za promet Hrvatskih cesta prikazao je aktualne podatke o prometnom opterećenju na mostu, kako ukupne brojke, tako i detaljne analize s usporedbom prometa na dionicama državne ceste DC8 u blizini graničnih prijelaza Klek i Zaton Doli (Neum) te usporedbom prometa kroz Ston prije i nakon puštanja Pelješkog mosta u promet. Mostom je do danas prometovalo preko 775.000 vozila, dok je prosječni dnevni promet oko 12.100 vozila. Najviše vozila mostom je prometovalo u subotu, 30. srpnja, njih 19.029, dok je primjerice na graničnim prijelazima Klek i Zaton Doli (Neum) u usporedivu subotu 2019. godine, dakle prije krize uzrokovane koronavirusom, u prosjeku prometovalo manje od 10.000 vozila.
Tijekom izlaganja prezentirani su sustavi sigurnosti prometa primijenjeni na mostu i pristupnim cestama te daljnji izazovi upravljanja sigurnošću prometa. Značajan doprinos odvijanju prometa na Pelješkom mostu dali su i stručnjaci i znanstvenici Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu pripremom Revizije sigurnosti cestovnog prometa Pelješkog mosta. “S postupkom revizije nastavli smo i nakon puštanja mosta u promet kako bi se utvrdilo jesu li potrebna neka dodatna unapređenja cestovne sigurnosti na mostu ili pristupnim cestama. Reviziju važnih prometnih objekata prije puštanja u promet te u početnoj fazi korištenja nalažu nam i europske direktive o sigurnosti prometa.” – rekao je dekan Fakulteta prometnih znanosti, izv. prof. dr. sc. Marko Šoštarić.
O ZIRP-u
ZIRP je jedna od vodećih konferencija u području prometa, logistike i aeronautike u regiji, s jasnom međunarodnom prepoznatljivošću. Cilj konferencije je razvoj znanstveno stručnih misli i zapažanja te unapređenje mogućnosti u području prometa, logistike i aeronautike. Konferencija sustavno promiče znanstveni, ali i stručni pristup upoznavanjem tvrtki s inovativnim rješenjima i načinima njihovog uvođenja u poslovanje. Internetska stranica konferencije: www.zirp.fpz.hr. |
“Ovogodišnja međunarodna konferencija ZIRP 2022 opravdala je očekivanja, okupila priznate stručnjake iz regije u području prometa, logistike i aeronautike. Konferencija je sadržajno i produkcijski unaprjeđena i s nestrpljenjem očekujemo nastavak konferencije.”, rekao je predsjednik Organizacijskog odbora, prof. Mario Šafran.
| O Fakultetu prometnih znanosti Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i njegovi djelatnici svjesni su svoje odgovornosti i uloge u kreiranju budućnosti svojih studenata i društva u cjelini. Stalnim unapređenjem nastavnih planova i programa, znanstvenog-istraživačkog i stručnog rada, razvojem ljudskih potencijala te suradnjom s gospodarskim sektorom, Fakultet prometnih znanosti uspješno se pozicionira kao visokoobrazovna sveučilišna ustanova u području tehničkih znanosti u polju održivoga razvoja prometa, logistike i aeronautike, integrirane u europski prostor visokoga obrazovanja i istraživanja kao potpora razvoju gospodarstva i društvene zajednice. |
