SCIENCE ACTION

Dok Trump gnjavi Grenland i svijet Kongres se upravo sprema ukinuti njegove gnjevne rezove za znanost

Portal Novi list

Reuters / Ramaz Photos / collage

Reuters / Ramaz Photos / collage

Trumpova administracije mjesecima je bulaznila s lažnim narativima da američka svečilišta “šire marksističke ideje” jer, eto, preispituju, domete sadašnje demokracije i utjecaja krupnog kapitala na politiku. Paradoks je u tome što Trump i sam ne vjeruje u aktualnu demokraciju ali se užasava same rasprave o istoj



Američki Kongres spreman je odobriti zakon kojim se odbacuju ogromna i neviđena smanjenja financijskih sredstava za znanost i istraživanje koja traži administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ugledni znanstveni magazin Nature podsjeća da je više od 7.800 istraživačkih potpora ukinuto ili zamrznuto a čak oko 25.000 znanstvenika i osoblja u godinu dana vlasti Trumpove administracije napustilo istraživačke agencije.


Predloženo smanjenje proračuna u rasponu od od 35% do 37% iznosi čak 32 milijarde američkih dolara.


Ovo su samo neki od načina na koje je Donald Trump smanjio i poremetio američku znanost od povratka u Bijelu kuću u siječnju prošle godine. Dok njegova administracija nastoji „preoblikovati“ američka istraživanja i razvoj, znatno je unazadila i ograničila sve ono čime se zemlja dičila u znanosti s radnom snagom koja je rezultirala znanstvenim razvojem zemlje.


Američki kongres - jedina brana Trumpovim rezovima na štetu znanosti i obrazovanja / Pexels / Ramaz Photos

Američki kongres – jedina brana Trumpovim rezovima na štetu znanosti i obrazovanja / Pexels / Ramaz Photos


Trumpove tlapnje o marksistima na sveučilištu




Savezne znanstvene agencije izgubile oko 20% svog stručnog osoblja u 2025. u odnosu na prethodnu godinu, nakon ionako skromnih kadrovskih povećanja koja su bila posljednjih nekoliko godina. Grafikon magazina Nature koji prikazuje nagli pad kadrovske ekipiranosti 9 najvažnijih znanstvenih subjekata u SAD-u a i šire dovoljno je ilustrativan.


Screenshot: Nature.com

Screenshot: Nature.com


Godinu dana nakon početka njegovog drugog predsjedničkog mandata, Nature je objavio još niz grafičkih prikaza koji otkrivaju utjecaj Trumpove administracije na znanost. Podsjećamo, Trump je mjesecima bulaznio da američka svečilišta “šire marksističke ideje” jer, eto, preispituju, domete sadašnje demokracije i utjecaja krupnog kapitala na politiku. Paradoks je u tome što američki predsjednik i sam ne vjeruje u aktualnu demokraciju ali se užasava same rasprave o istoj, naveli smo u ranijem članku o sukobu Bijele kuće i znanosti.


REUTERS/Kevin Lamarque

REUTERS/Kevin Lamarque


Kraj siječnja finalizacija ukidanja rezova


Među saveznim državama najviše potpora i stipendija za istraživanja je ukinuto ili zamrznuto u New Yorku skoro 1.500 a ponajviše se ta brojka odnosi upravo na jedno od najuglednijih znanstveno-obrazovnih institucija u zemlji – Columbia University.


Po tipologiji istraživanja najveći udjel prekinutih potpora odnose se na klinička ispitivanja, rada centara za istraživanje raka a riječ je o poslovima koji mogu trajati dugi niz godina.


Prema tek objavljenom planu Kongresa, primjerice, budžet američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) koji čini 30-tak istraživačkih institucija i znanstvenih centara ove bi se godine povećao za oko 1% – u oštroj suprotnosti s rezom, minusom od 37% koji je predložila Bijela kuća. Zastupnici imaju rok do 30. siječnja da finaliziraju sporazum NIH-a i ostale zakone o financiranju kako bi izbjegli djelomičnu blokadu vlade koja prijeti da se drugi put dogodi u manje od tri mjeseca.


Hoće li Trump izvršavati nalog Kongresa?


NIH je u ovom slučaju najviše nastradao jer je im je Trump ukinuo ili zamrznuo 5.844 istraživačkih stipendija, čemu treba pridodati i gubitke Nacionalne fondacije za znanost (NSF) kojoj je izbijeno 1.996 potpora. NSF primjerice lani je primio 25% manje potpora u odnosu na razdoblje od prije 10 godina, a oštar pad upravo je zabilježen ponovnim dolaskom Trumpa na vlast.


Plan za NIH koji je Kongres odobrio 15. siječnja, smanjio bi ujedno i rezove za većinu ostalih glavnih znanstvenih agencija. Predviđa se da će se budžet za istraživanje i razvoj koji nije povezan s nacionalnom obranom smanjiti za 3-7%, što je daleko manje od od 33% koje je tražio Trump, objašnjava se iz Američkog udruženja za unapređenje znanosti (AAAS) u Washingtonu. Ukupna ulaganja u temeljna istraživanja zapravo bi se povećala za više od 2%.


– Ovo su dobre vijesti u usporedbi s prošlom godinom kada je Trumpova administracija predstavila svoj plan potrošnje, kaže Alessandra Zimmermann, koja prati proračune i politiku za znanost u AAAS-u. Prije toga, međutim, ove bi se brojke činile katastrofalnima, kaže Zimmermann.


No, još uvijek je otvoreno pitanje hoće li administracija doista raspodijeliti novac onako kako to odredi Kongres?


Iz Ureda Bijele kuće za znanstvenu i tehnološku politiku nisu odgovorili na pitanja o svojim planovima budžetiranja.


Povećanje za NIH malo „ali veliko“


Prema predloženom sporazumu, proračun NIH-a povećao bi se za 415 milijuna američkih dolara na 48,7 milijardi dolara za 2026. godinu. Sporazum bi također očuvao trenutnu strukturu agencije od 27 instituta i centara. (Trumpova administracija je u svibnju predložila smanjenje proračuna agencije na 27,9 milijardi dolara, ukidanje četiri njezina instituta i centra te konsolidaciju preostalih 23 u 8 instituta.)


Ovo malo povećanje je „dobra vijest“, kaže Jeremy Berg, bivši direktor instituta NIH-a koji je sada znanstvenik na Sveučilištu Pittsburgh u Pennsylvaniji. „Moglo je biti puno gore.“ Ali dodaje da povećanje ne prati inflaciju, pa bi to zapravo bio malo smanjeni proračun u smislu kupovne moći.


Točka spoticanja u pregovorima postao je pristup „višegodišnjem financiranju“, u kojem se proračun projekta dodjeljuje odjednom, a ne godinu po godinu. Berg procjenjuje da je agencija 2025. financirala više od četvrtine projekata koristeći ovaj mehanizam, u usporedbi s manje od 10% u 2024. Kao rezultat toga, broj bespovratnih sredstava koji su primili financiranje NIH-a bio je 24% niži od prosjeka za prethodnih deset godina, piše Nature.