Prvi put od 2000. godine broj zaposlenih u trgovini premašio je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je u sektoru trgovine krajem kolovoza radilo gotovo 230 tisuća ljudi, što je 1.200 radnika više nego u prerađivačkoj industriji koja broji 228.716 zaposlenih.

Pritom se broj broj zaposlenih u trgovini (uključujući popravak motornih vozila i motocikala) blago povećao za 0,2 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, dok je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji istodobno pao za 3,4 posto, a pad broja zaposlenih bilježi devet od ukupno 19 gospodarskih djelatnosti, pri čemu najveći pad od 4,6 posto bilježe poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, a odmah ih slijedi prerađivačka industrija sa spomenutim padom od 3,4 posto.

Inflatorni porez

– Hrvatska ekonomija je pretežito ekonomija trećeg ekonomskog sektora, u koji spadaju trgovina i ostale uslužne djelatnosti, pa bi se na temelju najnovijih statističkih podataka moglo zaključuti da se hrvatsko gospodarstvo strukturira kao razvijena ekonomija, navodi ekonomski analitičar Damir Novotny no dodaje da je produktivnost hrvatske industrije i poljoprivede jako niska, a na turizmu, trgovini i osobnoj potrošnji se, kaže, ne može živjeti. Moramo stvarati novu vrijednost u poljoprivedno-prerađivačkom i industrijsko-prerađivačkom sektoru, a ne samo u trećem sektoru djelatnosti, ističe Novotny.

– Dosadašnje vladine politike su utjecale na to da se ekonomija deindustrijalizira. Treba nam nova industrijalizacija, ali ne na način oživljavanja starih velikih pogona poput sisačke željezare, potrebni su nam mali robotizirani pogoni koji će otvarati nova radna mjesta u sklopu industrijalizacije 4.0. Vladine politike bile su usmjerene prema jačanju turizma i potrošnje što je najjednostavniji način povećavanja prihoda u proračunu, a i privatnici će nešto zaraditi, no to dugoročno nije održivo. Po broju noćenja turista smo na razini 80-ih godina prošlog stoljeća, a industrija nam je na razini 60-ih godina, kaže Novotny i navodi da je rast zaposlenih u trgovini upravo posljedica rasta domaće i turističke potrošnje.

Domaća potrošnja je nagli rast ostvarila ponajprije rastom plaća u javnom sektoru, podsjeća Novotny, a Vlada je iskoristila inflaciju kao »dodatni porez«, odnosno dodatna sredstva u proračunu kako bi omogućila rast plaća koji je napuhan, nije organski i ne temelji se na produktivnosti javnog sektora.

– Glavni problem je što javne politike nisu poticale privatno poduzetništvo, a privatnike još uvijek promatramo kao neprijatelje društva, navodi Novotny.

Sezonski obrazac

Osim poljoprivrede i prerađivačke industrije, pad broja zaposlenih za više od jedan posto bilježe i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti za 2,5 posto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti za 2,1 posto, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, to jest ugostiteljstvo i turizam, za 1,6 posto te djelatnosti rudarstva i vađenja za 1,3 posto u odnosu na kolovoz prošle goodne.

Zbog nastavka dugoročnog trenda prelaska s teške industrije na uslužnu ekonomiju, i ostale uslužne djelatnosti bilježe rast broja zaposlenih pa je tako broj zaposlenih u obrazovanju veći za 6,9 posto, a u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi za 3,2 posto u odnosu na lanjski kolovoz. S druge strane, već krajem kolovoza zabilježen je rast broja nezaposlenih u odnosu na srpanj što se objašnjava završetkom glavnog dijela turističke sezone – broj nezaposlenih krajem kolovoza iznosio je 75.495, što je za 2.312 osoba ili za 3,2 posto više nego u srpnju. Time je i stopa nezaposlenosti blago porasla sa srpanjskih 4 na 4,1 posto u kolovozu.

– U skladu s uobičajenim sezonskim obrascem, već u rujnu možemo očekivati promatranu stopu na nešto nižim razinama uslijed zapošljavanja u obrazovanju zbog početka nove školske godine, navodi analitičar Petar Bejuk u RBA analizama. Ipak, u odnosu na kolovoz prošle godine, broj nezaposlenih je manji za 14 posto, a u RBA analizama pritom navode da iako broj zaposlenih i dalje raste, dinamika rasta je usporila. Tako je od siječnja do kolovoza 2025. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine broj ukupno zaposlenih porastao za 1,1 posto. a usporedbe radi, tijekom 2024. prosječna stopa rasta iznosila je 3,4 posto, a godinu prije 2,7 posto.

Ukupno je u Hrvatskoj krajem kolovoza bilo 1.768.981 zaposlenih, što je 1.962 manje nego mjesec dana ranije, odnosno pad od 0,1 posto. Broj nezaposlenih porastao je na 75.495, što je rast od 3,2 posto u odnosu na srpanj.