Rekao je kako se njihov izborni program bazira na ne samo sljedeće četiri godine, već na sljedećih 10 godina. Zanimaju nas kratkoročna, srednjoročna i dugoročna rješenja, rekao je.

Ako dođe na vlast najavio je čišćenje nepotrebno zaposlenih.

“Nezakonita zapošljavanja nećemo tolerirati, posebice kad je riječ o ljudima koji rade u gradskoj upravi. Isto tako, što se tiče situacije da bilo u gradskim poduzećima ili upravi, a to je činjenica, neki ljudi ni ne dolaze na posao – to isto nećemo tolerirati. S treće strane, ljudi koji su na izmišljenim radnim mjestima, njih ćemo prebaciti na radna mjesta gdje ima posla. Provest ćemo reviziju ugovora, primjerice, firmi koje sada obavljaju funkciju gospodarenje otpada. Ako ćemo i nastaviti te ugovore realizirati do kraja, gledat ću kako da u te dvije godine iskoristim da gradska firma odradio dio posla.

Moj ured će imati puno manje od 285 zaposlenih. Po procjeni za 15 gradskih ureda, negdje između 50 i 100. I dalje tri puta manje nego sada. Populizam je kad Vesna Škare-Ožbolt kaže da bi njezin ured imao 20 ljudi”, rekao je.

Zatim je govorio o novom Dinamovom stadionu.

“Mamić i Dinamova uprava su se javili samo zato što su sad izbori, ne jer sam ja iznio tu ideju. Nema šanse da u situaciji duga i povećanih troškova Zagreba, a ne znamo ni buduće stanje proračuna, to ćemo dobiti tek pred kraj drugog kruga. Tek tada ćemo znati koliko se napunio proračun s obzirom na pandemiju, potrese… Nema šanse da Grad gradi Dinamov stadion.

Na sreću, Dinamo to ni ne traži. Naša procjena je pokazala da tzv. dovršetak obnove Maksimira bi koštao otprilike 700 milijuna kuna. Novi stadion, na istom mjestu, uz rušenje aktualnog, košta 400 i nešto milijuna. Taj projekt ne bi trebali voditi Mamići, to će na kraju krajeva odlučiti uprava, ali Zagreb bi trebao biti partner. Da bi došlo do tog partnerstva i da bi se riješilo pitanje ovog rugla, mora doći do demokratizacije upravljanja Dinama i transparentnosti.

Dinamo je udruga građana i ne može bit situacija da 80 članova odlučuje o svemu, a 11 tisuća članova ne odlučuje o ničemu. Ako Real i Barcelona mogu imati socios model, Barceloni 170 tisuća članova bira upravu kluba, svi klubovi u Njemačkoj imaju taj model, onda može i u Dinamu. Naš stav je da novi stadion ipak ostaje na Maksimiru.

Kad je riječ o javnom prijevozu rekao je da gledaju kratkoročna rješenja za proširenje tramvajske mreže i fizičko odvajanje tramvajskih koridora od automobilskih, rekao je.

– Ništa se u Zagrebu ne rješava jer odgovara status quo. Zagreb je samo prošle godine platio 10 milijuna kuna penala jer nije dovoljno odvajao otpad. Zagreb je postao grad slučaj na europskoj razini što se tiče odvajanja otpada. To možemo riješiti do kraja mandata, rekao je.

Istaknuo je kako je prva stvar promijeniti sustav naplate odvoza otpada prema količini nerazvrstanog otpada.

– Ljudi sada plaćaju istu uslugu odvoza otpada bez obzira koliko odvajaju za recikliranje i kompostiranje. Mi želimo da plaćate prema količini koju niste odvojili. Tako ćemo vas financijski stimulirati da što više odvajate, rekao je.

– Drugi korak su kvartovski centri za ponovnu uporabu, kako bi bilo što manje otpada. Namještaj bi se popravljao, i tako bi bilo manje glomaznog otpada. Treće su sortirnice. Imamo toliko kanti za odvajanje otpada – za papir, plastiku, metal… mi želimo napraviti kartonske sortirnice, istaknuo je.

Dodao je i kako žele revidirati postojeće lokacija za veliki centar za gospodarenje otpadom jer smatraju da ne treba tako veliki centar već jedan manji za reciklažu miješanog otpada koji se nije odvojio u kućanstvima.

Kad je riječ o javnom prijevozu rekao je da se početak može realizirati u prvom mandatu tako da se naprave studije izvedivosti i prijavi za novac iz EU sredstava.

– ZET je do sada povukao tek 200 milijuna kuna EU novca. To je katastrofalno malo, rekao je, te dodao da kad se završe sve studije može se početi gradnja u prvoj fazi do kraja prvog mandata. Želim rješavati stvari dugoročno bez obzira što će možda na kraju podzemnu željeznicu otvoriti neki treći ili četvrti gradonačelnik, rekao je.

Osvrnuo se i na projekt Zagreb na Savi. Rekao je kako ga oni vide kao rekreativni koridor koji je uređen, koji ima različite kulturne sadržaje manifestacije, koji živi i spaja.

– Prednost Zagreba što ima zeleni koridor uz rijeku i treba ga razvijati da ga ljudi koriste, a ne na njega izgraditi nebodere. Nijedan grad u Europi na svoje zelene površine uz rijeku ne izgrađuje nebodere, naglasio je.