Pandemija koronavirusa i ruska invazija na Ukrajinu posljednji su pokazatelji krhkosti europskih opskrbnih lanaca ključnih lijekova. Prema podacima EK-a, više od 50 posto nestašica lijekova dogodilo se zbog problema u proizvodnji, a Europa je u slučaju mnogih ključnih lijekova ovisna samo o jednoj državi.

Zastupnik Sokol (HDZ/EPP) u izjavi novinarima naglasio je da je to takve situacije došlo jer Europa nije reagirala kad se proizvodnja generičkih lijekova, kod kojih su profitne marže „dosta male”, zbog smanjenja troškova selila izvan Europe.

„Nismo imali regulatorni okvir koji bi poticao tvrtke da investiraju i proizvode u Europi. To sad radimo – moći će se dati prednost europskim firmama”, rekao je Sokol.

Prijetnja dostupnosti ključnih lijekova u Europi je i rast kineske farmaceutske industrije, kao i sve asertivniji SAD pod predsjednikom Donaldom Trumpom koji „radi veliki pritisak” da se inovativne firme prebace na njegov teritorij.

EU je „nažalost pristao na jedan vrlo loš sporazum”, rekao je Sokol referirajući se na trgovinski dogovor Bruxellesa i Washingtona koji je prozvao „kapitulacijom Europe”, a koji je učinio da je europska industrija „manje kompetitivna u odnosu na Ameriku”.

Hrvatski zastupnik smatra da je EU pristao na takav sporazum jer „nam trebaju Amerikanci da nas brane od Rusa jer nismo proizvodili oružje 30 godina”, rekao je na panelu o temi sigurnosti opskrbe ključnim lijekovima. Panel pod nazivom “Europska proizvodnja i borba protiv nestašice lijekova” održao se u petak Uredu Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Europska komisija u ožujku je predložila akt o ključnim lijekovima o kojem se trenutno pregovara u Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije. Komisija predlaže pomoć tvrtkama koje investiraju u Europu lakšim pristupom sredstvima i ubrzanjem administrativnih postupaka, kao i poticanje lokalne proizvodnje lijekova te diverzifikaciju opskrbnih lanaca.

Europski parlament je „precizirao i pojačao” prijedloge EK-a, rekao je Sokol, izvjestitelj u EP-u za to pitanje.

Parlament predlaže obvezujući princip ‘multiwinninga’, odnosno principa da na natječajima javne nabave može pobijediti nekoliko tvrtki.

Europski parlament predložit će i „europsku preferenciju” na natječajima, odnosno da se daje prednost onim tvrtkama koje proizvode na kontinentu. Sokol je naglasio da pritom nije važno vlasništvo tvrtke, nego gdje se proizvodi, što je i poticaj tvrtkama s drugih kontinenata da investiraju u Europu.

Hrvatski zastupnik amandmanom je predložio obveznu redistribuciju lijekova koja predviđa jedinstven europski sustav s informacijama o zalihama lijekova u svakoj državi kako bi se oni mogli preusmjeriti ako ih jedna država ima viška, a druga nestašice.

„Neke države članice gomilaju lijekove” kako bi imale zalihe za šest mjeseci, što „sigurno doprinosi nestašicama”, naglasio je pučanin.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić u izjavi novinarima prije panela, govoreći općenito o nestašicama lijekovima, rekla je da je uloga zdravstvenih vlasti „pravovremeno prepoznati potencijalnu nestašicu lijeka da ju pacijenti ne bi ni osjetili”.

„S druge strane, nekad u komunikaciji krivo tumačimo što je nestašica lijeka – ako nema određenog proizvoda, to nije nestašica, to je privremena nedostupnost te vrste lijeka”, kazala je Hrstić, pa naglasila da „više od 90 posto lijekova ima svoje paralele”.

„Ako nemate lijek A, ali postoji lijek B koji je ista supstanca, pacijenti ne trebaju brinuti”, nastavila je, pa naglasila da je najvažnije spriječiti nestašice ključnih lijekova, onih kod kojih postoji samo jedan proizvođač.

Ministrica zdravstva istaknula je kako se u Hrvatskoj „itekako mora raditi na zdravstvenoj pismenosti građana”.

Hrvatski državljani, smatra Hrstić, „po njenom ukusu i podacima koji postoje” u vlastitim kućnim ljekarnama ponekad „zadržavaju” lijekove iako im nisu potrebni u tom trenutku.

Ministrica vjeruje da je to posljedica tradicionalnog stava „neka ja to imam, da se nađe”, no da je stoga potrebno naglašavati važnost pravovremene upotrebe lijekova koji imaju i svoj rok trajanja.