Ministar graditeljstva Branko Bačić predstavio je tri nova pravilnika o upravljanju zgradama – Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra upravitelja zgrada, Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra zajednice suvlasnika te Pravilnik o kućnom redu u zgradama, a njima se uvodi niz novina u dosadašnjem načinu upravljanja zgradama. Zahvaljujući njima, moći će se vidjeti osnovni podaci o upraviteljima zgrada i ugovori sa zajednicom suvlasnika, podaci o vlasnicima stanova i obveznicima pričuve, međuvlasnički ugovori, sve odluke suvlasnika.

Jedna od najvažnijih novina jest da zajednica suvlasnika postaje pravna osoba, što znači da će svi vlasnici stanova u zgradi biti njezini članovi. Ta zajednica upravljat će zajedničkom imovinom, a sredstva zajedničke pričuve bit će njezina imovina. Novina je i da će moći stjecati prava, obveze, pa čak i tužiti ili biti tužena. Pravnu osobnost zajednica suvlasnika stječe upisom u Registar zajednica suvlasnika, a identificirat će se nazivom »Zgrada« i OIB-om, uz adresu zgrade.

Odgovornost za štetu

Registar zajednica suvlasnika bit će javna elektronička baza koju vodi tijelo nadležno za geodetske i katastarske poslove. U njemu će biti evidentirani svi važni podaci o vlasnicima i dijelovima zgrada. Također, važno je napomenuti da zajednica suvlasnika, zajedno sa svim suvlasnicima i upraviteljem, odgovara za štetu koja nastane zbog neodržavanja zgrade.

Jedna od novina je i smanjenje potrebne većine suvlasnika za donošenje odluka o hitnim popravcima, investicijama, kao i imenovanju upravitelja i predstavnika suvlasnika, a to bi trebalo ubrzati procese koji su se do sada znali otegnuti zbog nesuglasica stanara.

Što se tiče visine pričuve, zakon jasno definira minimalni iznos pričuve. Prema novom zakonu trebala bi iznositi 0,54 posto etalonske cijene građenja četvornog metra. Etalonsku cijenu građenja odredit će nadležno ministarstvo, a prema neslužbenim informacijama minimalna cijena redovne pričuve iznosila bi 0,36 eura po metru četvornom. Postotno, to je uvećanje od čak 80 posto u odnosu na današnju cijenu pričuve koja iznosi 0,20 eura, no ta je stopa u primjeni još od 1997. godine i ne smatra se realnom. Ovisno o tome koliko žele ulagati u zgradu, suvlasnici mogu donijeti odluku da pričuva bude i veća.

Jedna od važnijih novosti jest i uvođenje sankcija za one zgrade koje ne donesu Godišnji program održavanja zgrade, koji sadrži planirane troškove: obvezne radove, redovito održavanje, hitne popravke, nužne popravke – radovi koje nalaže građevinski inspektor, izvanredno održavanje, usluge – pogonski troškovi, režije…, troškove osiguranja i ostale troškove. Ukoliko se ne donese godišnji ili višegodišnji program održavanja, suvlasnici će morati uplaćivati pričuvu u peterostrukom iznosu. Ipak, ova odredba ne bi trebala predstavljati problem, smatraju udruge stanara, jer se radi o već uhodanoj praksi koju će trebati malo korigirati.

Dvostruko za kratkoročni

Pritom će vlasnici stanova za kratkoročni najam plaćati dvostruki iznos pričuve, a novi iznajmljivači će morati ishoditi i pisanu suglasnost većine suvlasnika, kao i bespogovornu, stopostotnu, suglasnost onih vlasnika čiji zidovi, podovi ili stropovi graniče s njihovim stanom. Za kršenje ovih propisa predviđene su kazne od 2.000 do 10.000 eura, a prihod ide gradu ili općini.

Postrožavaju se i pravila kućnog reda, a povreda kućnog reda odsad može biti sankcionirana. Suvlasnik koji krši pravila bit će dužan uplatiti trostruki iznos pričuve za taj mjesec, a odluka o povredi kućnog reda donosit će se kada natpolovična većina suvlasnika to potpiše.

Također, zabranjuju se zahvati na pročeljima zgrada – neće se smjeti izvoditi radovi nadograđivanja, natkrivanja i zatvaranja balkona, lođa i terasa, a na uličnim pročeljima zgrada ili dijelovima okrenutim prema javnim površinama neće se smjeti postavljati antene i klimatizacijski uređaji, s tim da se zakon neće primjenjivati retroaktivno. Novo stanje nadzirat će komunalni redari, a novčane kazne od 1.000 do 5.500 eura uplaćivat će se u gradski proračun.

Predsjednik Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul s riječkog Pravnog fakulteta pozdravlja donošenje spomenutih pravilnika jer će njima upravljanje zgradama postati transparentnije.

– Imali smo 30 godina anarhije i sada uvodimo reda u kulturu stanovanja u zgrade u kojima živi više od dva milijuna građana. Hrvatska je posljednja članica Europske unije koja donosi ovakve pravilnike, a čak je i u državama koje nisu članice EU-a, primjerice u Srbiji, otprije omogućeno zgradama da postanu pravne osobe, navodi Bodul. Dodaje da Pravilnik o kućnom redu postaje smjernica kako upravljati zgradama koji će stanari moći nadograđivati ako se većina složi.

Povrat do 50 posto PDV-a za prvu nekretninu

Ministar graditeljstva Branko Bačić jučer je predstavio i Pravilnik o potporama za stjecanje prve stambene nekretnine kojim se omogućava povrat novca hrvatskim državljanima, mlađima od 45 godina, za kupnju prve nekretnine.

– Podnositelj zahtjeva koji je platio porez na dodanu vrijednost za kupnju ili gradnju prve nekretnine ima pravo na povrat u visini do 50 posto plaćenog poreza na dodanu vrijednost, to vrijedi za sve kupoprodaje koje su ovjerene nakon 1. siječnja ove godine, kazao je Bačić dodavši da isto vrijedi i za povrat poreza na promet nekretninama, samo što će se on isplatiti u cijelosti.

Da bi se ostvarilo pravo na navedene potpore, potrebno je zadovoljiti još dva kriterija. Prvi je veličina nekretnine koja je propisana za svaki broj osoba u kućanstvu. Primjerice, za jednu je osobu propisano 50 »kvadrata«, ali dopuštena su odstupanja do 50 posto, odnosno do 75 »kvadrata«.

– Možete kupiti pedeset posto veći stan i ući u sustav potpore, ali će vam se isplatiti povrat PDV-a kao da ste kupili stan do 50 metara kvadratnih, pojasnio je Bačić. No, ako korisnik proda, iznajmi ili ne boravi u nekretnini pet godina, dužan je vratiti potporu kako ne bi došlo do zloupotrebe.

Drugi je kriterij cijena ugovora po metru četvornom, bez PDV-a. Ministarstvo je cijene propisalo za svaki grad, vodeći se podacima Ekonomskog instituta. Primjerice, za stan u centru Zagreba prosječna je cijena 3.051 euro. I ovdje su dozvoljena odstupanja do 50 posto, drugim riječima osoba nema pravo na povrat ako je stan u centru Zagreba kupila za više od 4.575 eura po »kvadratu«.