Smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Den Haagu neke od žrtava njegovih zločina počinjenih na području Bosne i Hercegovine dočekale su uz ocjenu kako je najvažnije da je do kraja ostao u zatvoru.

“Bitno je da je ostao u zatvoru do kraja života kako mu je određena kazna”, kazala je za “Avaz” Kada Hotić, jedna od čelnica udruge Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa koja je u Srebrenici 1995. godine ostala bez sina i brata.

Još jedna srebrenička majka Šuhra Malić, kojoj su u Srebrenici ubijena dva sina, kazala je kako joj je neka vrsta utjehe to što je dočekala da najodgovorniji za stradanja koja je doživjela umre dok je ona još živa.

“Neka smo dočekali da ‘krepa’ za naših života”, kazala je Malić.

Ćamil Duraković, bošnjački potpredsjednik Republike Srpske i bivši načelnik općine Srebrenica koji je imao 16 godina kada je taj grad pao u ruke Mladićeve vojske, kazao je kako mu je na neki način žao što je Mladić dočekao duboku starost, a priliku za to nisu imale njegove žrtve.

Iza Mladića na tisuće grobova

Istaknuo je kako su iza Mladića ostale na tisuće grobova koji će uvijek svjedočiti za kakve je gnusne zločine osuđen no unatoč tome njega među bosanskim Srbima mnogi pokušavaju pretvoriti u heroja.

“Ostaje još uvijek politika koja podupire sve što je on radio i veliča njegova djela i to će vjerojatno biti problem u narednim danima”, upozorio je Duraković u izjavi za televiziju N1 sugerirajući kako bi Mladićev pokop mogao biti povodom za još jedno glorificiranje njegovih nedjela i to pod okriljem struktura vlasti Republike Srpske.

Ministar obrane BiH Zukan Helez nakon potvrde vijesti o Mladićevoj smrti oglasio se izjavom u kojoj je istaknuo kako je umro jedan od najzloglasnijih ratnih zločinaca koje je Europa vidjela nakon Drugog svjetskog rata.

“Smrću ne dolazi oprost. Ne brišu se masovne grobnice. Ne vraćaju se ubijena djeca. Ne vraćaju se očevi, majke, braća i sestre. Ostaje samo sramota, presuda i krvavi trag zločina”, napisao je Helez.

Neukusno veličanje u RS-u

Mediji u RS pod kontrolom vlasti izvjestili su pak o Mladićevoj smrti jedva spominjući presudu Haaškog tribunala a odmah nakon toga uslijedile su izjave kojima ga se veliča i proglašava “borcem za slobodu”.

Čelnik vladajuće stranke u tom entitetu Milorad Dodik upravo je taj termin uporabio opisujući Mladića.

“Danas je umro čovjek koji je bio zapovjednik vojske RS u borbi za slobodu srpskog naroda”, kazao je Dodik u prvom komentaru za srbijanski Informer sugerirajući kako je Mladić u Den Haagu zapravo ubijen i uspoređujući to sa smrću Slobodana Miloševića.

Predsjednik udruge obitelji poginulih pripadnika vojske bosanskih Srba iz Srebrenice Branimir Kojić otišao je i korak dalje izjavivši kako će Mladić “zlatnim slovima biti upisan u povijest srpskog naroda”.

Hvalospjevi političara u RS-u, otvoreno krše zakon

Političari i čelnici različitih nevladinih udruga u Republici Srpskoj u četvrtak su se natjecali u hvalospjevima Ratku Mladiću svjesno pri tom kršeći Kazneni zakon BiH koji predviđa sankcije za veličanje osuđenih ratnih zločinaca dok stižu upozorenja kako Mladićeva smrt ne smije biti izgovor za zaborav zločina.

Neformalni lider RS Milorad Dodik kazao je kako će taj entitet ostati “posvećen onome što je bio Ratko Mladić” unatoč pritiscima Sarajeva i Zapada.

U izjavi za srbijanski Informer Mladića je opisao kao čovjeka koji je “pokazivao svoj ljudski i vojnički karakter” uz tvrdnju kako su “na temelju izmišljene kolektivne odgovornosti i njega strpali u priču o odgovornosti za određene događaje” čime je očevidno nijekao pravomoćnu presudu kojom je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Mladića osudio na doživotni zatvor nakon što ga je proglasio odgovornim za najteže ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici.

Dodikov ministar u Vijeću ministara BiH Staša Košarac zahvaljivao je Mladiću na “hrabrosti i odlučnosti” a ministar branitelja RS Radan Ostojić izjavio je kako Mladićeva smrt treba ujediniti sve Srbe te da njegov grob treba biti “mjesto hodočašća na koje će dolaziti čitav srpski narod”.

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković izjavio je kako će Mladić ostati duboko upisan u srpsku povijest jer je “podnio žrtvu za svoj narod” a Stojan Župljanin, predsjednik udruge koja okuplja bivše časnike vojske bosanskih Srba, kazao je pak kako je Mladić heroj koji je spasio Srbe od progona a ICTY je nazvao “sotonističkim”.

“Zločinačka ruka bjelosvjetskih hohštaplera je na ovaj način okrunila svoj krvavi pir prema najčestitijim vođama srpskog naroda”, izjavio je Župljanin pozvavši pri tom Srbiju da organizira “dostojanstven ispraćaj” Mladića.

Predsjednik udruge pod nazivom “Asocijacija tvoraca RS” Stevan Medić ustvrdio je kako je Mladić nedužan i osuđen bez dokaza jer se se borio za svoj narod a u toj borbi “nije napravio nijednu grešku prema drugom narodu”.

Očuvati istinu i sjećanje na žrtve

Bošnjački dužnosnici i istaknute javne osobe pozvali su na poštivanje sudskih presuda upozoravajući kako se nedvojbeno utvrđene činjenice o zločinima ne smiju dovoditi u pitanje.

Alija Tabaković, Srebreničanin koji je sada predsjednik kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske nije skrivao prijezir prema Mladiću a u prvoj je reakciji bez suzdržavanja o njemu govorio kao o najgorem ubojici i zločincu.

“Minimalna pravda je zadovoljena time što je zadnje dane života dočekao u zatvoru. Baš onako kako je i našim najmilijim sudio”, poručio je Tabaković.

Direktor Memorijalnog centra u Srebrenici Emir Suljagić, koji čuva uspomene na više od osam tisuća žrtva genocida što su ga tamo nad Bošnjacima 1995. počinili pripadnici Mladićeve vojske, kazao je kako nakon smrti zločinca pred društvom ostaje još važniji zadatak a to je očuvati istinu i sjećanje na žrtve.

“Sada preostaje teži dio posla: da ne dopustimo da zajedno s njim umru istina, odgovornost i sjećanje. Mladićeva smrt je još jedan trenutak u kojem moramo odlučiti šta ćemo pamtiti i, još važnije, što nećemo dopustiti da bude izbrisano”, poručio je Suljagić.

Izmjenama Kaznenog zakona BiH koje je 2021. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko zabranjeno je svako nijekanje sudski utvrđenih činjenica o ratnim zločinima i dovođenje u pitanje pravomoćnih presuda.

Zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina kažnjava se onaj tko javno odobri, zaniječe, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom.

Za dodjelu bilo kakvog priznanja ratnim zločincima ili davanje naziva javnim objektima, parkovima, ulicama i trgovima po takvim osobama u BiH se može dobiti do tri godine zatvora.