ZAGREB » Sredinom sljedećeg tjedna američki predsjednik Barack Obama susrest će se s europskim vođama na jednodnevnom američko-europskom summitu u Bruxellesu na kojem će biti riječi o stanju u Ukrajini, klimatskim promjenama, ali i o budućnosti ambicioznog sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i SAD-a.

  Pregovori o tzv. Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) trebali bi završiti stvaranjem najveće svjetske zone slobodne trgovine, a proklamirani je cilj zaključiti ih do kraja ove godine. Jednodnevni summit mogao bi im dati snažan poticaj. Kako doznaje agencija Reuters, s tog bi sastanka 26. ožujka lideri s obje strane Atlantika trebali poručiti da su spremni ukloniti sve carine na bilateralnu trgovinu između EU-a i SAD-a. To je, piše Reuters, predviđeno u nacrtu zaključaka koji, međutim, još nisu i konačni. Prema pisanju europskih medija, američka strana dosad je nudila ukidanje carina na manji opseg roba nego EU što nije bilo zadovoljavajuće jer Bruxelles očekuje reciprocitet.

  Američki i europski pregovarači u petak su završili četvrtu rundu pregovora tijekom koje se razgovaralo i o trgovini energentima koju bi EU, željna smanjiti ovisnost o ruskoj energiji, htjela uključiti u TTIP. Nakon četvrte runde, glavni pregovarači – Ignacio Garcia Barcero i njegov američki kolega Dan Mullaney – potvrdili su da je fokus pregovora ipak bio na malim i srednjim poduzećima. Manje tvrtke zapošljavaju veliku većinu radnika i u EU i u SAD-u te čine dva od tri radna mjesta u privatnom sektoru u Uniji, naglasio je europski pregovarač, dodavši da su mala i srednja poduzeća »kičma naših gospodarstava«. TTIP će im pomoći, uvjeren je Barcero, da se »prošire, stvore radna mjesta i potaknu gospodarski rast s obje strane Atlantika«. Prema ranijim procjenama Europske komisije, trgovinski sporazum bi gospodarstvu EU-a trebao, ukupno, donositi 120 milijardi, a SAD-u 95 milijardi eura godišnje.

  No, dio europske javnosti boji se srozavanja visokih europskih standarda u područjima poput sigurnosti hrane ili zaštite proizvoda. S američke strane ovih se dana u središtu pozornosti ponovno našao sir: više od 50 američkih senatora potpisalo je pismo kojim od američkih predstavnika u pregovorima s EU-om traže da ne pristanu na to da američki proizvođači izgube pravo korištenja pojedinih naziva za sir, poput parmezana, fete ili gorgonzole.

  EU i njezine članice vrlo ljubomorno čuvaju europski sustav zaštićenih oznaka koji omogućuje pojedinim zemljama da monopolistički koriste neke nazive za koje ostatak svijeta tvrdi da su generički. Feta ili gorgonzola samo su neki od primjera – američki mediji tvrde da bi u pitanje mogli doći i drugi proizvodi, poput grčkog jogurta ili pršuta.