Aktualno istraživanje kuće Deloitte u Hrvatskoj pokazalo je da žene u poslovnom svijetu postižu vrhunske rezultate, no tek mali broj tvrtki potiče i olakšava njihovo napredovanje
Činjenica da žene nisu dovoljno zastupljene na najodgovornijim pozicijama u gospodarstvu, znači da se zanemaruju vrijedni i ograničeni talenti unutar polovice stanovništva, kazala je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmCham-a, Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, za istraživanje konzultantske kuće Deloitte »Žene u poslovnom svijetu«, predstavljeno prije nekoliko dana.
Postoje mnoga tržišta koja još uvijek nisu dovoljno fokusirana na potrebe i želje žene. Istraživanja i ankete pokazuju da više od 80 posto žena nije zadovoljno načinom na koji investicijski bankari i brokeri percipiraju njihove potrebe i želje, više od 70 posto žena imaju isti stav kada su u pitanju proizvođači i prodavači automobila, a više od 50 posto žena dijeli ovaj stav u odnosu na zdravstveni ili prehrambeni sektor.
Provedeno je sredinom ove godine na 137 ispitanika, muškaraca i žena na rukovodećim mjestima u hrvatskim tvrtkama, a pokazalo je da žene u poslovnom svijetu postižu vrhunske rezultate, no tek mali broj tvrtki potiče i olakšava njihovo napredovanje. Nikad u povijesti žene nisu imale ekonomsku snagu kao danas, bilo kao zaposlenice ili potrošači, i nikad veći nije bio njihov doprinos poslovnom svijetu, no ipak do viših položaja i dalje dolaze sporo i teško, pri čemu su za iste poslove onda i slabije plaćene od muških kolega.
Prema riječima Sonje Ifković, direktorice u Odjelu poreznog savjetovanja Deloittea, većina ispitanika u Hrvatskoj u njihovom istraživanju smatra da se muškarci i žene podjednako uspješno suočavaju s poslovnim izazovima te podjednako ostvaruju zapažene financijske rezultate. Unatoč tome, samo 30 posto ispitanika odgovorilo je da poznaje velik broj žena na izvršnim pozicijama u tvrtkama. Većina ispotanika, njih 62 posto, navela je da poznaje svega nekoliko takvih žena. Ovakvi su rezultati gotovo identični rezultatima istraživanja provedenih u BiH i Sloveniji, gdje je 29, odnosno 31 posto sugovornika navelo da poznaje puno takvih žena, dok je većina, preciznije 64 posto ispitanika u obje susjedne države, navela da poznaje svega nekoliko takvih žena.
Poslovne organizacije i institucije u svijetu suočavaju se sa sve većim brojem žena koje u profesionalno najproduktivnijim godinama mijenjaju svoje prioritete te premještaju svoj fokus s ostvarivanja poslovnog uspjeha na privatni život. U SAD-u 60 posto žena ne radi puno radno vrijeme, dok u Njemačkoj ili Japanu taj postotak iznosi 43 posto.
Niže razine moći
Prema publikaciji »Muškarci i žene u Hrvatskoj 2013.«, koju je izdao Državni zavod za statistiku – muškarci prednjače na pozicijama ustavnog i vrhovnog suca, žene na pozicijama općinskih, trgovačkih, prekršajnih i županijskih sudaca. Istraživanje Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iz 2011. godine pokazalo je pak da žene zauzimaju oko 35 posto ukupnih rukovodećih pozicija, pri čemu najviše na nižim razinama. Žene čine tek 19 posto članova uprava i 20 posto članova nadzornih odbora, u Sloveniji, primjerice, 26 posto.
Deloitteovo istraživanje u Hrvatskoj kazuje da više od polovice ispitanika smatra da spol igra ulogu kod promaknuća na poziciju člana uprave. Zanimljivo, u Sloveniji je ovaj udio još viši, pa tako 56 posto ispitanika ističe ulogu spola prilikom unapređenja, dok u BiH većina ispitanika (45 posto) smatra da on ne igra ključnu ulogu. S druge strane, većina ispitanika iz svih triju država smatra da će muškarci lakše od žena postati članovi uprave tvrtki. Ispitanici u Hrvatskoj (83 posto), jednako kao i u BiH (89 posto) i Sloveniji (83 posto), smatraju da bi žene trebale biti zastupljenije na razini uprave.
Europska komisija je 2011. pokrenula inicijativu nazvanu »Žena u odboru«, čiji je cilj povećati zastupljenost žena u upravljačkim tijelima na 30 posto do 2015., odnosno na 40 posto do 2020. godine. Lani je samo 12 posto članova nadzornih odbora i uprava najvećih europskih tvrtki bilo ženskoga spola. Žene su predsjednice uprave ili odbora u samo tri posto slučajeva. Komisija procjenjuje da ćemo ovim tempom trebati još 50 godina kako bismo postigli balans od najmanje 40 posto.
Prisustvo žena na rukovodećim pozicijama u tvrtkama i nadzornim odborima se može povezati s boljim financijskim rezultatima koje te tvrtke ostvaruju. S druge strane, tvrtke ne poduzimaju dovoljno da podrže napredovanje svojih zaposlenica.
S druge strane, Norveška je 2007. godine donijela Zakon o kvotama, a tvrtke su dobile dvije godine za usklađivanje s novom praksom. Zakonom je propisano da žene trebaju sačinjavati 40 posto članova u upravnim odborima te je do 2009. godine broj žena povećan sa šest, na čak 39,6 posto.
»Ženama treba više hrabrosti. Senzibilnije smo, nismo naučene kako prihvatiti »ružnu« riječ – to nas previše pogađa pa nam je teško fokusirati se na zahtjevan posao. Danas nije lako biti zaposlena žena, ali je još manje lako biti nezaposlena žena. Ako imaš razumijevanje od strane neposredno nadređenog, koliko god je posao težak, lakše je obavljati ga«, ističe za Deloitteovo istraživanje Verica Crnković iz Jadranskog Galenskog laboratorija.
Više napora
Prema posljednjem istraživanju Međuparlamentarne unije (IPU), kojim je utvrđen postotak političke participacije žena u državnim parlamentima, Hrvatska je sa 23,8 posto saborskih zastupnica zauzela 51. mjesto od ukupno 189 zemalja obuhvaćenih istraživanjem. S druge strane, najveći udio žena u parlamentu zabilježen je u Ruandi (56,3 posto). Među europskim zemljama po broju žena u parlamentu prednjači pak Švedska, u kojoj su 44,7 posto zastupničkih mjesta zauzele žene.
Žene, smatraju ispitanici u Deloitteovom istraživanju, vrlo često ulažu više napora kako bi bile na istoj poziciji kao muškarci (78 posto), no rjeđe su unaprijeđene od muškaraca (44 posto) i vrlo često su manje plaćene od muških kolega (55 posto). Zanimljivo je da su ovi udjeli u BiH i Sloveniji nešto niži pa tako 70 posto ispitanika smatra da žene ulažu više napora kako bi postigle jednak uspjeh, a 31 posto ispitanika u Sloveniji i 41 posto u BiH smatra da su žene na izvršnim pozicijama manje plaćene.
»Za isto mjesto na pozicijama utjecaja i moći od muškaraca se zahtijeva puno manje kompetencija nego od žena, a žene su neprimjereno često u ulozi osoba koje asistiraju, obavljaju većinu posla no imaju manji utjecaj na donošenje odluka, kreiranje strategija, upravljanje. Nedostaje istinske ravnopravnosti koja poštuje i afirmira različitosti, te vidi dobit i prednost u davanju prilike ženama. Načelno mislim da su žene premalo zastupljene na rukovodećim pozicijama i pozicijama od utjecaja, a ako jesu, tad su pritisci i zahtjevi na njih otežavajuće veliki«, zaključuje u istraživanju Zora Subotić, psihologinja i Gestalt psihoterapeutkinja u privatnoj praksi »Mostovi«.
