Volodimir Zelenski / REUTERS
povezane vijesti
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je pozvao Ukrajince na jedinstvo te obećao da nikada neće izdati zemlju u svečanom obraćanju naciji u petak, nakon što su Sjedinjene Američke Države predstavile Kijevu mirovni plan koji bi zadovoljio ključne ruske zahtjeve.
Govoreći na ulici ispred svojeg ureda, što je mjesto koje rijetko koristi za značajnija obraćanja, Zelenskij je poručio da Ukrajina želi očuvati svoju slobodu i istovremeno zadržati podršku svog najvažnijeg saveznika.
“Sada je jedan od najtežih trenutaka u našoj povijesti. Sada je pritisak na Ukrajinu jedan od najtežih. Sada se Ukrajina suočava s veoma teškim odabirom: ili izgubiti dostojanstvo ili riskirati gubitak velikog partnera”, kazao je.
“Borit ću se 24 sata, sedam dana tjedno za to da se najmanje te dvije točke ne previde u planu: dostojanstvo i sloboda Ukrajinaca”, dodao je.
Washington je Kijevu predstavio plan od 28 točaka, koji od Ukrajine traži da preda teritorij, prihvati ograničenja za svoju vojsku te da se odrekne težnji za članstvom u NATO-u.
‘Agresivan vremenski rok’ SAD-a
Dva izvora upućena u to pitanje su za Reuters rekla da je Washington dao tjedan dana Ukrajini da prihvati sporazum.
Sjedinjene Države su zaprijetile da će ukinuti obavještajnu podršku i pošiljke oružja za Ukrajinu ako ne prihvati sporazum, kazali su izvori, koji su pristali razgovarati pod uvjetom da ostanu anonimni.
Američka vojna delegacija se sastala sa Zelenskijem u Kijevu u četvrtak. Američki veleposlanik i dužnosnik vojske su sastanak opisali kao uspješan i rekli da je Washington tražio “agresivan vremenski rok” za potpisivanje dokumenta.
Zelenskij je u petak telefonom razgovarao s čelnicima savezničkih zemalja, Velike Britanije, Njemačke i Francuske, a kasnije je razgovarao i s američkim potpredsjednikom JD Vanceom.
“Cijenimo napore Sjedinjenih Država, predsjednika (Donalda) Trumpa i njegovog tima s ciljem okončanja ovog rada. Radimo na dokumentu koji je pripremila američka strana. Ovo mora biti plan koji će osigurati stvaran i dostojanstven mir”, kazao je.
Međutim, plan predviđa uvjete koje je Kijev prije odbacio kao ravne kapitulaciji, što bi moglo ugroziti stabilnost ukrajinskog društva nakon gotovo četiri godine neprestanog ratovanja.
“Rusija dobiva sve što želi, a Ukrajina ne dobiva baš mnogo. Ako Zelenskij ovo prihvati, očekujem ogromnu političku, društvenu i gospodarsku nestabilnost u Ukrajini”, rekao je Tim Ash iz britanskog think tanka Chatham House.
‘Veoma opasan trenutak’
Europski vođe, koje se nije konzultiralo o planu od 28 točaka, izrazili su svoju snažnu podršku za Kijev.
“Svi mi želimo da ovaj rat završi, no bitno je na koji način završava. Rusija nema nikakvo zakonsko pravo na bilo kakve ustupke od zemlje koju je napala”, rekla je šefica diplomacije Europske unije Kaja Kallas.
“Ovo je veoma opasan trenutak za sve”, dodala je.
Američki dužnosnici su braneći plan rekli da je sastavljen nakon konzultacija s Rustemom Umerovom, čelnikom ukrajinskog Nacionalnog vijeća za sigurnost i obranu, bliskim saveznikom Zelenskija koji je do srpnja bio ministar obrane.
Umerov “se složio s većinom plana, nakon nekoliko izmjena, i predstavio ga je predsjedniku Zelenskiju”, kazao je viši američki dužnosnik u četvrtak.
Umerov je porekao da se složio s bilo kakvim uvjetima plana te rekao da je imao samo tehničku ulogu u organiziranju pregovora.
“Nisam davao nikakva mišljenja, a kamoli odobrenje za bilo koju od točaka. To nije unutar mojih ovlasti i ne priliči postupku”, napisao je Umerov na komunikacijskoj platformi Telegram.
Kremlj je rekao da Rusija nije primila ništa službeno o mirovnom planu od SAD-a. Kijev bi trebao donijeti “odgovornu odluku” i to odmah, kazao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Ruski zahtjevi zastupljeniji od ukrajinskih
Plan, u koji je Reuters imao uvid, od Ukrajine traži da se povuče s teritorija kojim i dalje upravlja u istočnim pokrajinama za koje Rusija tvrdi da ih je anektirala, a Rusija bi morala predati manja područja koja je okupirala u drugim regijama.
Ukrajini bi se trajno zabranilo pridruživanje NATO-u, a njezine bi oružane snage bile ograničene na 600.000 pripadnika. NATO pak bi trebao pristati da u Ukrajini nikada neće raspoređivati vojnike.
Sankcije protiv Rusije bi se postupno ukidale, Moskva ponovo pozvana u skupinu razvijenih zemalja G8, a zamrznuta ruska imovina bi se premjestila u investicijski fond, pri čemu bi Washington dobivao dio prihoda.
Jedan od glavnih zahtjeva Ukrajine, da primi jamstva jednaka klauzuli o uzajamnoj obrani u NATO-u ne bi li odvratila ponovni napad Rusije, spomenut je jednim retkom i bez pojedinosti: “Ukrajina će dobiti snažna sigurnosna jamstva”.
Trump, koji se vratio na dužnost ove godine te obećao da će brzo okončati rat, prihvatio je dio opravdanja Rusije za njenu invaziju 2022., ali izrazio i svoju frustriranost Moskvom.
Prošlog mjeseca je otkazao predloženi sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te uveo sankcije dvama glavnim ruskim naftnim kompanijama, koje će u potpunosti stupiti na snagu u petak, što je rok Washingtona do kojeg strani kupci moraju smanjiti kupovinu ruske nafte.
