Dogovor u Bijeloj kući u ponedjeljak o sljedećem koraku – bilateralnom sastanku ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog – činio se uglavnom jednoglasan. Zatim je, piše CNN, uslijedio ruski odgovor.

„Raspravljalo se o ideji da bi bilo prikladno proučiti mogućnost podizanja razine predstavnika ruske i ukrajinske strane“, rekao je pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov, informirajući novinare o pozivu američkog predsjednika Donalda Trumpa s Putinom.

Nije bilo spomena imena nijednog od čelnika, niti bilo kakve naznake da bi se „predstavnici“ mogli podići na tu razinu.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kasnije u utorak u intervjuu za državnu televiziju zauzeo je pomirljiviji ton.

„Ne odbijamo nikakve oblike rada – ni bilateralne ni trilateralne“, inzistirao je. Ali: „Svaki kontakti koji uključuju visoke dužnosnike moraju se pripremiti s najvećom pažnjom.“

Na jeziku Kremlja to znači da nisu ni blizu spremni pristati na ovo.

Zašto to nije iznenađenje

I to ne bi trebalo biti iznenađenje.

Ovo je rat koji je Putin započeo jednostranim priznavanjem dijela ukrajinske zemlje (samozvane Donjecke i Luganske Narodne Republike) kao neovisne.

Tvrdi da je Ukrajina „neotuđivi dio (ruske) vlastite povijesti, kulture i duhovnog prostora“ te da je njezino odvajanje od Rusije povijesna pogreška.

Dakle, ako se ovaj sastanak dogodi – kako kaže Orysia Lutsevich, direktorica programa za Rusiju i Euroaziju u Chatham Houseu – Putin „će morati prihvatiti neuspjeh sjedenja s predsjednikom kojeg smatra šalom iz zemlje koja ne postoji“.

Također bi, dodaje, to bila ogromna promjena tona koju bi bilo teško objasniti ruskom narodu.

„Putin je toliko isprao mozgove Rusima na državnoj televiziji da je Zelenski nacist, da je Ukrajina marionetska država Zapada… da je Zelenski nelegitiman, zašto odjednom razgovara s njim?“

Kremlj ne samo da rutinski dovodi u pitanje legitimnost ukrajinskog vođe, fiksirajući se na odgodu izbora u Ukrajini, što je ilegalno prema ratnom stanju, već u svom najnovijem „mirovnom“ memorandumu zahtijeva od Ukrajine da održi izbore prije potpisivanja bilo kakvog konačnog mirovnog sporazuma.

Putin i drugi ruski dužnosnici rijetko spominju Zelenskog po imenu, umjesto toga preferiraju oštar nadimak „kijevski režim“. I ne zaboravite da je Zelenski putovao u Tursku na prve izravne razgovore između dviju strana sredinom svibnja, samo da bi Putin poslao delegaciju na čelu s piscem povijesnih udžbenika.

Sve nade u Trumpa

Tatiana Stanovaya, viša suradnica u Carnegie Russia Euroasia Centeru i osnivačica R.Politika, koji pruža vijesti i analize o Rusiji, tvrdi da iako Putin ne smatra sastanak sa Zelenskim ključnim u ratu koji je za Rusiju više sukob sa Zapadom nego s Ukrajinom, on bi ipak mogao sudjelovati na sastanku ako bi mislio da će biti uspješan.

„Ključni zahtjevi moraju biti na stolu i Zelenski mora biti spreman razgovarati o tome“, rekla je za CNN u intervjuu u utorak.

Zasad je Zelenski isključio te ključne zahtjeve, koji uključuju odustajanje od teritorija koji Ukrajina još uvijek kontrolira. Ali Putin, tvrdi Stanovaya, vidi Trumpa kao ključ za promjenu toga.

„Trump se smatra omogućiteljem ruske vizije rješenja i zbog toga bi Sjedinjene Države trebale surađivati s Kijevom kako bi ih potaknule da budu fleksibilniji, otvoreniji za ruske zahtjeve.“

Stanovaya sugerira da bi Rusija mogla pokušati zadržati SAD na svojoj strani čineći ono što je Ušakov predložio i predlažući novi krug pregovora u Istanbulu, ali s delegacijom više razine, možda uključujući samog Ušakova i ministra vanjskih poslova Lavrova.

Ali neće riskirati „zasjedu“ sjedajući sa Zelenskim samo da bi otkrio da su svi njegovi zahtjevi odbijeni.

Trump je završio svoj dan u ponedjeljak objavom na Truth Socialu da je „započeo pripreme za sastanak… između predsjednika Putina i predsjednika Zelenskog“.

Do trenutka kada se probudio i uključio u jutarnju emisiju na Fox Newsu u utorak ujutro, činilo se da mu je sinulo da to nije gotova stvar.

„Nekako sam to dogovorio s Putinom i Zelenskim, i znate, oni su ti koji moraju reagirati. Mi smo, mi smo 7000 milja daleko“, rekao je.

Putin u ovom trenutku nema razloga pristati. Nakon što nije napravio nikakve ustupke, nagrađen je velikim summitom na Aljasci, odustajanjem Trumpovog zahtjeva za potpisivanjem primirja prije mirovnih pregovora i raspadanjem svih dosadašnjih ultimatuma za sankcije.

Nakon što je do sada u kolovozu malo smanjila opseg noćnih napada dronovima na ukrajinske gradove, Rusija ih je ponovno pojačala u ponedjeljak navečer, ispalivši 270 dronova i 10 projektila.

Ako Trumpov pritisak na Zelenskog još nije dao rezultate koje Moskva želi, uvijek postoji vojna sila na koju se može osloniti.

Jedina neizvjesnost za Rusiju u ovom trenutku je koga će Trump kriviti kada ovaj posljednji mirovni napor propadne.