Institut za proučavanje rata (ISW) u najnovijem se dnevnom izvješću bavi sve većim pritiscima Moskve da se Bjelorusija direktno uključi u rat u Ukrajini i šansama da se to toista dogodi.

Njihovi analizičari podsjećaju kako se o tome posljednjih dana sve više govori u ruskom informativnom prostoru.

“Svrha ovih napora je prikovati ukrajinske snage na bjelorusku granicu kako bi ih se spriječilo da pojačaju ukrajinske operacije drugdje na ratištu. No jako je malo vjerojatno da će Bjelorusija napasti Ukrajinu u doglednoj budućnosti. Štoviše, bjeloruska intervencija u Ukrajini ne bi imala drugog efekta od privremenog odvlačenja ukrajinskih kopnenih snaga s drugih dijelova ratišta, obzirom na krajnje ograničenu učinkovitu borbenu moć kojom Minsk raspolaže”, stoji u analizi, uz navod kako je cijela kampanja dio dodatnih dugoročnih napora da se učvrsti kontrola Moskve nad Minskom.

Suborac Rusije

Bjelorusija je već i bez direktnog uključivanja postrojbi u rat postala suborac Rusije u ukrajinskom ratu. Od ustupanja teritorija ruskim snagama prije početka invazije, preko korištenja komunikacijskih linija i prepuštanja zračnog prostora, zatim ustupanja vojnih baza za obuku novačenih Rusa, sve do direktne materijalne pomoći.

Sredinom prosinca, Bjelorusi su ruskim snagama prebacili 122 tenka T-72, pod krinkom slanja na modernizaciju u Rusiji. Dan kasnije prebacili su im još 211 komada vojne opreme, među kojima je i još 98 tenkova istog tipa. Ruskim snagama Minsk je ustupio i dio topničkog streljiva kalibra 122 i 152 milimetra. Još 11 listopada je vlak s 492 tone streljiva iz bjeloruskog arsenala u skladištu u Gomelu stigao na željezničku stanicu Kirovske na Krimu. Konkretne količine se, navodi ISW, taje.

Bjeloruska vojska ima relativno ograničen kapacitet za obuku postojećeg i novog osoblja. Ima samo šest manevarskih brigada i sastoji se od otprilike 45.000 aktivnih vojnika. Ima i ograničen kapacitet za obuku daljnjih snaga.

“Lukašenkova podrška ruskom ratu u Ukrajini i pritisak na Bjelorusiju da se pridruži borbama već izazivaju trvenja unutar bjeloruske vojske. Ukrajinski izvori javljaju o pojačanim napetostima između Bjelorusa i ruskih snaga u oblasti Bresta, a postoje i interni memorandumi u kojima viši bjeloruski časnici šalju brojne pritužbe na račun ruskih snaga. Bjelorusi su također svjesni značajnih gubitaka i razmjera žrtava koje su ruske snage pretrpjele u Ukrajini i svakako ne žele doživjeti isto”, piše ISW.

Viralni video

Analitičari Instituta podsjećaju i na viralni video kojeg je objavio bjeloruski potpukovnik još 27. veljače. U njemu poziva bjelorusku vojsku da odbije eventualnu zapovijed za ulazak u rat u Ukrajini. Dio snaga to bi vjerojatno učinio i danas.

“Malo je vjerojatno da će Bjelorusija napasti Ukrajinu i zbog unutarnje dinamike unutar zemlje. Lukašenko se pribojava novih domaćih nemira, kakve je imao 2020. i 2021. Ukrajinski obavještajci procjenjuju da bi teoretski u ratu s Ukrajinom moglo sudjelovati 15 tisuća bjeloruskih vojnika, a čak i da Lukašenko angažira veći broj svojih snaga, bjeloruska vojska bi i dalje bila mala sila koja ne bi mogla postići značajniji operativni uspjeh. U najgorem slučaju, ulazak Bjelorusije u rat bi odvratio ukrajinske snage od trenutnih linija bojišnice u istočnoj Ukrajini. Zaključak je da će Bjelorusija nastaviti pomagati Rusiji, ali je malo vjerojatno da će se njene snage direktno uključiti u rat u doglednoj budućnosti”, navodi u svojoj analizi ISW.