ZAGREB Transrodne osobe nakon više desetljeća bit će izostavljene s popisa mentalnih poremećaja. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) na pragu je donošenja takve odluke, nakon što su je odobrili svi nadležni odbori koji su ovu temu razmatrali. Njena se realizacija očekuje u idućem izdanju Međunarodne klasifikacije bolesti (ICD), koju WHO objavljuje nakon stanke dulje od 25 godina.

Cilj je izdvajanja transrodnih osoba s popisa mentalno oboljelih uklanjanje barijera prema pružanju potrebne medicinske skrbi takvim osobama, objasnio je Geoffrey Reed, psiholog koji koordinira izmjene popisa mentalnih bolesti i poremećaja ponašanja u predstojećoj ediciji popisa dijagnoza. Njena se objava očekuje u proljeće 2018. godine.

Znak prihvaćanja

Uklanjanje oznake vezane uz mentalno zdravlje s transrodnog identiteta bit će, smatraju stručnjaci, snažan znak prihvaćanja te pojave od strane društva i put prema uklanjanju stigme s osoba koje žele promjenu spola. Njome se, kažu, šalje snažna poruka da ostatak svijeta to više ne smatra mentalnim poremećajem. Transrodne osobe neće potpuno nestati s popisa dijagnoza, ali će se premjestiti u novu kategoriju »stanja povezanih sa seksualnim zdravljem«. Naime, njihovo potpuno brisanje s popisa dijagnoza stvorilo bi prepreke u medicinskim postupcima kojima se takve osobe podvrgavaju da bi u konačnici promijenile spol, i onemogućilo daljnja istraživanja.

Dok je struka jedinstvena u tome da transrodnom identitetu nije mjesto na popisu mentalnih poremećaja, neslaganja postoje oko definicije pod koju bi se uvrstilo ovu pojavu. Jedni upozoravaju da transrodni identitet nema nikakve veze sa seksualnim zdravljem niti seksualnošću. Postoji i prijedlog da se koristi definicija »spolne nepodudarnosti«, kojom bi se označila razlika između spolnog identiteta koji osoba osjeća i njezinog tijela. U svakom slučaju, transrodne osobe i dalje će biti ovisne o medicinskoj skrbi, jer su im potrebne hormonske terapije, odnosno operativni zahvati, što znači da će uvijek u nekom obliku ostati medicinska kategorija.

Noa Pintarić, aktivist udruge TransAid Hrvatska koja se bavi poboljšanjem kvalitete življenja transrodnih i transseksualnih osoba, iznimno je zadovoljan potezom WHO-a.

– Taj je korak izuzetno pozitivan i vjerujem da će pomoći transrodnim osobama u smislu boljeg odnosa prema njima u zdravstvenom sustavu. Ipak, zakonska je regulativa u različitim državama različito uređena, a naša je prilično loša i nekonzistentna, što se odražava i na prava transrodnih osoba – upozorava Pintarić.

Zakon i praksa

Postojeći se zakonski okvir, kaže, ne provodi u praksi.

– Nacionalno zdravstveno vijeće počelo je odobravati zahtjeve za promjenu spola, ali procedure štekaju. Smatramo da bi procedura promjene spola trebala biti puno jednostavnija, kao na primjer u Irskoj, ili Malti, gdje je to jako dobro riješeno, bez suvišnih birokratskih procedura, zahtjeva i ostalog, veli Pintarić.

Uklanjanje transrodnih osoba s popisa mentalnih poremećaja pomoći će im, kaže, u medicinskom sustavu, ali ne i ukloniti stigmu kojoj su izloženi u svakodnevnom životu. Tu, kaže Noa, »ima još jako puno posla«.

Transrodni je identitet često praćen diskriminacijom, kako u obitelji, društvu, tako i na radnom mjestu, a predmetom je psihičkog i fizičkog nasilja, predrasuda i stereotipa. Takav odnos prema transrodnim osobama uzrokuje povlačenje osoba u sebe i otežava njihovu integraciju u društvo.