Pregovori o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i investicije (TTIP) mogli bi se razvući i najvjerojatnije se neće okončati do kraja mandata predsjednika SAD-a Baracka Obame, odnosno do siječnja 2017., procijenili su ovih dana komentatori Financial Timesa i Xinhue. Taj je rok zacrtala Obamina vlada. Američki i europski pregovarači isprva su vjerovali da će sve biti gotovo do kraja 2014., ali pregovori su zašli u slijepu ulicu zbog rastućeg otpora javnosti na objema stranama Atlantika.

Pregovori o TTIP-u vode se već dvije godine, a da nemaju bitnog nepretka potvrdila je i njihova jedanaesta runda održana prošlog tjedna u Miamiju, na Floridi. »U našim novim ponudama utvrdili smo velik broj proizvoda na koje smo spremni ukinuti tarife«, izvijestio je glavni američki pregovarač Dan Mullaney, napominjući da SAD i EU žele ubrzati pregovore. Američki biznismeni, koji najviše guraju TTIP, već dugo su frustrirani.

– Iako su prošle dvije godine, opetovani izrazi političke potpore ambicioznom ishodu nisu urodili napretkom za pregovaračkim stolom, požalila se Poslovna koalicija za transatlantsku trgovinu (BCTT) u pismu odgovornima za pregovore, Michaelu Fromanu iz SAD-a i Ceciliji Malström iz EU-a. »Povučeno je previše crvenih linija, a nema izgleda za skoro donošenje političkih odluka potrebnih za probijanje zastoja za pregovaračkim stolom«, ocjenjuju poslovni ljudi.

Ideja SAD-a

TTIP je zamišljen kao sporazum između SAD-a i EU-a, radi stvaranja najveće slobodne trgovinske zone u svijetu. Ideju su potaknuli američki poslovni krugovi i vlada. Zona bi trebala okupiti 800 milijuna potrošača i 60 posto svjetskoga gospodarstva. SAD i EU trebali bi  ukinuti brojne adminstrativne prepreke, što bi olakšalo trgovinu i pridonijelo njihovu gospodarskom rastu. Pregovarači to tvrde već dvije godine, ali javnost im sve manje vjeruje.

Glavni protivnici TTIP-a su sindikati, pokreti za zaštitu okoliša i nevladine organizacije diljem Zapada, a pridružuju im se i političari. Kritičari navode da će sporazum omogućiti dominaciju velikih kompanija i smanjiti prava zaposlenih. TTIP će omogućiti spornu američku praksu pranja pilećeg mesa u kloriranoj vodi, vraćanje azbesta u neke prehrambene proizvode i snižavanje ostalih zdravstvenih standarda. Oko 70 posto prehrambenih prozvoda na američkom tržištu sadrži genetski modificirane sastojke, koji su u EU zabranjeni. Američki krugovi traže legalizaciju hormona za rast goveda, koje EU ne dopušta jer su povezani s razvojem karcinoma.

Velike svjetske kompanije imale su glavnu riječ i u stvaranju Transpacifičkog sporazuma (TPP), kojeg je vlada SAD-a u listopadu potpisala s vladama Japana i još deset pacifičkih zemalja. Predviđeno je da javnost dozna sadržaj TTIP-a kad bude završen i kad ga trebaju potvrditi nacionalni parlamenti članica trgovinskih zona. Kako pregovarači zaobilaze javnost, promatrači zaključuju da nemaju »čista posla« i da im je tržište važnije od demokracije, koja se pokazuje kao glavna prepreka interesima velikih korporacija. Znakovito je, također, da pregovore u ime EU vodi i »ubrzava« Europska komisija, koja nije izabrana na izborima, pa nema ni demokratski legitimitet.

Malström ne mandat naroda

– Europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malström rekla mi je kako za te pregovore »mandat nije dobila od naroda«, nego od poslovnih krugova, izjavio je John Hilary, direktor organizacije »War on Want«, prepričavajući Independentu svoj razgovor s povjerenicom nasamo. Malström je njegove tvrdnje demantirala, ali nije baš uvjerljiva. Otkako su 2012. započeli pregovori, Odjel za trgovinu Europske komisije održao je 597 razgovora s lobistima iza zatvorenih vrata. Čak 528 razgovora, ili 88 posto, održano je s lobistima kompanija, a samo njih 53 (devet posto) sa sindikatima i nevladinim organizacijama.

Informacije se kriju i od zastupnika Europskog parlamenta. Nakon žalbi, oni su dobili mogućnost da sporne dokumente čitaju u posebnoj sobi. No, ne smiju ništa slikati, bilježiti, niti smiju prenositi javnosti što su vidjeli. Mnoštvo dokumenata je cenzurirano. Zastupnica Zelenih Molly Scott Kato kaže da u toj sobi nije našla nikakve bitne informacije.

– Ono što sam vidjela nije me uvjerilo da je proces pregovora o trgovinskom sporazumu demokratičan, ni da pregovarači djeluju u ime građana. Potvrdilo mi se uvjerenje da je ovo korporativna, a ne demokratska rasprava, tvrdi Scott Kato. Slično govore i ostali zastupnici europarlamenta.

Francuska prijeti povlačenjem

Da TTIP nema budućnosti, pokazuje izjava Matthiasa Fekla, ministra za trgovinu Francuske, jedne od najutjecajnijih članica EU. Početkom listopada izjavio je da Francuska razmatra povlačenje iz pregovora, jer se vode u korist američkih interesa.

– Ako u idućim rundama pregovora i tijekom 2016. ne bude napretka, tražit ćemo njihovo zaustavljanje, izjavio je Fekl francuskim medijima prije tri tjedna. Dojam je promatrača da europski političari znaju da će TTIP, ako se i usvoji, teško proći u parlamentima članica EU. Čini se da puštaju Bruxelles da nastavi pregovore dok ne prođe mandat  Obame, koji ih je potaknuo, a istodobno drže fige u džepu. Ako se sporazum želi sklopiti za Obamina mandata, kažu promatrači, pregovori se trebaju završiti do travnja iduće godine. Počinje, naime, američka predsjednička kampanja koja nije »pravi trenutak« za pregovore, jer im se odupire i američka javnost. No, kad početkom 2017. u Bijelu kuću dođe novi predsjednik, izborne kampanje počet će Francuskoj i Njemačkoj, pa opet neće biti »pravog trenutka« za TTIP.