Feljton talijanskog dnevnika odreknuće povezuje s otkrićem mreže homoseksualnih crkvenih dužnosnika koji su zbog svoje spolne orijentacije bili ucjenjivani, odnosno malverzacijama Vatikanske banke
Konklave koje bi mogle početi i prije 15. ožujka mogle bi biti neuobičajeno napete, a atmosfera na njima teška. Otkako je Benedikt XVI. objavio 11. veljače da se odriče Petrove stolice, raspravlja se o razlozima i motivima tog njegovog čina, kakav se u Katoličkoj crkvi nije dogodio gotovo punih šest stoljeća. Sam Papa je govorio o svojoj poodmakloj dobi i tome da više nema snage za obavljanje zahtjevne dužnosti, spominjalo se i njegovo narušeno zdravlje, ali spominjalo se i stanje unutar Katoličke crkve, navodna podjela na kardinalske frakcije koje Benedikt XVI. više nije mogao kontrolirati, pa i pritisak unutarcrkvenih lobija na Papu.
Talijanski dnevni list La Repubblica objavljuje feljton u kojem se Benediktovo odreknuće povezuje s otkrićem mreže homoseksualnih kardinala i visokih crkvenih prelata koji su zbog svoje spolne orijentacije bili ucjenjivani, odnosno financijskim malverzacijama Vatikanske banke. Tajni izvještaj Papi je uručen 17. prosinca prošle godine i tada je, navodno, odlučio odreknuti se dužnosti. Izvještaj su na temelju opsežne istrage napisala tri kardinala: Julian Herranz (Opus Dei), Salvatore De Giorgi (bivši nadbiskup u Palermu) i Josef Tomko (svojedobno zadužen za unutarnju sigurnost Vatikana).
Griješne strukture
U 300 stranica dugom izvještaju o stanju u vrhu Crkve govori se o »griješnim strukturama«, misleći prije svega na Vatikansku banku. Još 2010. godine generalni direktor banke Paolo Cipriani i njegov zamjenik Massimo Tulli bili su pod istragom rimskog suda zbog prebacivanja 23 milijuna eura što su u Vatikansku banku došli iz banaka Credito Artigiano i Banca del Fucino. Novac je prebačen u JP Morgan, dakle u inozemstvo, bez da se znalo njegovo porijeklo i konačni primatelj.
Naravno da su bilo kakvi podaci o nositeljima računa, koji mogu biti samo svećenici, religijske ustanove i državljani Vatikana, odnosno o tome tko su njihovi opunomoćenici, nedostupni. Komisija koja je istraživala poslove Banke redovito je na svoje upite dobivala odgovor da je »informatizacija u tijeku«. To znači da je u Banci bilo tko mogao »prati« novac, od politike do kriminalaca i financijskih institucija, zaključuje La Repubblica.
U sjeni objavljenog u La Repubblici dolazi vijest da indonezijski kardinal i umirovljeni nadbiskup Džakarte Julius Darmaatmadja neće doći na konklave. Kako je izjavio za indonezijski katolički časopis Hidup, »moj vid mi ne dozvoljava put«, a vid mu se pogoršao toliko da ne bi mogao čitati tekstove i dokumente koji bi mu bili podastrijeti prije i za vrijeme konklava. Broj kardinala koji imaju pravo ući u konklave time je smanjen na 116, a to znači i da je broj potrebnih glasova, budu li svi izbornici sudjelovali u izboru novog pape, smanjen sa 79 na 78, što je dvotrećinska većina.
Početkom 2011. godine oformljena je komisija koja je trebala istražiti što se zbiva u Vatikanskoj banci, ali je nakon samo šest mjeseci rada – ukinuta. Blokirao ju je državni tajnik Tarcisio Bertone osobno, koji je jedini, čini se, imao uvid u bančine blagajne. Njegovi najbliži suradnici bili su direktor Banke Cipriani te vrlo moćni monsignor Ettore Balestrero, zadužen za vezu između Bertonea i Banke. Upravo se Balestrera tiče jedan od posljednjih poteza aktualnog pape, koji ga je ovih dana iz državnog tajništva premjestio na položaj papinskog nuncija u Kolumbiji. Udaljivši ga iz Rima, papa očito pere ruke od njegovih rabota.
Sobarov Vikileaks
Ukidanje istražiteljske komisije bila je jedna od tema u aferi Vatileaks. Bertone se okomio na komisiju nakon što mu je njezin član, kardinal Attilio Nicora, početkom 2012. godine pisao o nepravilnostima u radu Banke, a koje je poslao na uvid i samom Papi. Pisma su izašla na vidjelo zaslugom papinog sobara Paola Gabrielea, koji je time zapravo Papi napravio uslugu jer se iz njih vidjelo da Benedikt nije umiješan u financijske malverzacije Vatikanske banke, tvrdi La Repubblica. Zbog krađe papinih dokumenata njegov je sobar osuđen na 18 mjeseci zatvora, a informatičar Claudio Sciarpelletti na dva mjeseca zatvora, ali ih je Benedikt XVI. odmah pomilovao.
Posljednji čin vezan uz Vatikansku banku odigrao se 1. siječnja ove godine, kada je Banca d’Italia blokirala sve bankomate u Vatikanu, koje operativno vodi Deutsche Bank. Objašnjenje je bilo da »Vatikan ne surađuje u razmjeni informacija«, a to je, kako piše La Repubblica, bila kap koja je Papi prelila čašu te je definitivno odlučio odstupiti.U tajnom izvještaju trojice kardinala Papi navodi se i postojanje frakcije »ujedinjene seksualnom orijentacijom«. Neki od tih crkvenih dostojanstvenika bili su pod »vanjskim utjecajem«, a talijanski dnevni list zaključuje da je riječ ni o čemu drugome nego o ucjeni.
Ogrezli u grijeh
La Repubblica navodi da su tri kardinala, od kojih niti jedan zbog životne dobi neće sudjelovati u konklavama, identificirala više sastajališta u Rimu i njegovoj okolici koje su koristili kardinali i prelati ogrezli u grijeh. Talijanski list citira izvor, za kojega tvrdi da je vrlo blizak onima koji su pisali izvještaj, a koji je kazao da se »sve vrti oko nepridržavanja šeste i sedme zapovijedi«. Šesta koja glasi »ne učini preljuba« bi se odnosila na kardinale i prelate homoseksualne spolne orijentacije. Sedma je zapovijed je vrlo jasna i glasi »ne ukradi«, iz čega se zaključuje da je na odlazak Benedikta XVI. utjecaj, osim homoseksualnog, imao i lobi kradljivaca i korumpiranih.
Vatikan se zasad odlučio za šutnju i ne komentira ono što je objavila La Repubblica.
– Niti kardinalski zbor niti ja nećemo komentirati, niti potvrditi, niti demantirati, ono što je objavljeno o ovoj temi, izjavio je čelnik Tiskovnog ureda Svete Stolice Federico Lombardi. On je upozorio i da objavljeni članak »stvara tenzije koje su suprotne onome što Papa i Crkva žele« u svjetlu nadolazećih konklava. Lombardi je medije pozvao da točno izvještavaju o »velikom trenutku u životu Crkve«.
