Točno u 11,03 sati u utorak ujutro, glasnogovornik izraelske vojske je objavio da se nakon pet godina i četiri mjeseca uzništva u Hamasovom zatvoru, vojnik Gilad Shalit vratio na izraelsko tlo!

U tom je trenutku za veliku većinu Izraelaca sretno završila saga koja je prouzročila mnogo boli, ali i rasprava o čitavom setu  važnih pitanja  od kredibiliteta izraelskih vlada do mita o cionizmu kao pokretu koji funkcionira po principu jedan za sve, svi za jednog.

Samo sat i 22 minute kasnije vojni glasnogovornik je objavio vijest da je uz pomoć Crvenog križa oslobođena i prva grupa  od 477 palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora. 

Kontroverzni dogovor

Shalit, sada star 25 godina, otet je u lipnju 2006. godine. Kidnapirali su ga militanti koji su prokopali tunel u Izrael iz Pojasa Gaze i iznenadili njegovu tenkovsku posadu. Dvojica njegovih kolega ubijena su u tom napadu, a javnost ga je posljednji put vidjela 2009. na Hamasovoj videosnimci, blijeda, mršava i iscrpljena, podsjetio je AFP.

Ono što je svijet sada imao priliku vidjeti  bio je intervju što ga je Shalit dao egipatskoj televiziji – Egipćani su ga kao posrednici preuzeli od Hamasa i predali Izralcima – u kojem je izgledao jednako mršav, ali bitno zadovoljnije. Rekao je da je već tjedan dana znao da će biti oslobođen kao i da su se Hamasovci dobro ponašali prema njemu.

Sa svojom obitelji Shalit je razgovarao telefonom odmah po oslobađanju, ali su se susreli tek kada je stigao u zračnu vojnu bazu Tel Nof nešto poslije jedan sat poslijepodne. Na dočeku su bili  i premijer Netanyahu, ministar obrane Ehud Barak te šef glavnog stožera general Benny Gantz.

Premijer je zagrlio Shalita i zaželio mu sretan povratak u domovinu, a priliku je iskoristio i za improviziranu konferenciju za novinare na kojoj je još jednom pokušao umanjiti kontroverze koje se  vuku za dogovorom postignutim s Hamasom.

Činjenica da Izrael u razmjenu za svog jednog vojnika oslobađa više od tisuću palestinskih zarobljenika, od kojih su neki služili i doživotnu kaznu za teške zločine koje su počinili u Izraelu, nije dobro primljena u desnim krugovima, a posebno među obiteljima nastradalih izraelskih građana.

Iako, to Izraelu nije prvi put – u svojih 54 godine oslobodio je 13.509 zatvorenika da bi osigurao povratak svojih 16 vojnika – ipak su mnogi bili toliko povrijeđeni da su na sam dan Shalitovog oslobađanja napali izraelsko Ministarstvo obrane!

Prije Shalitovog povratka kući Netanyahu je svim obiteljima koje su izgubile svoje bližnje u terorističkim akcijama poslao pisma u kojima je izazio suosjećanje i razumjevanje zbog njihove boli, no i podsjetio da mu je kao izraelskom premijeru dužnost »kući dovesti svakog našeg vojnika koji je poslan da štiti naše građane«.

Abasove nade

Premijer nije ni u vladi postigao potpuno suglasje iako je 26 ministara glasalo za dogovor s Hamasom, tri utjecajna ministra – Avigdor Lieberman, ministar vanjskih poslova, Uzi Landau ministar infrastrukture i zamjenik premijera Likudovac Moše Ya’alon – glasovali su protiv. 

Zagovornici dogovora s Hamasom, a njih je daleko više, međutim smatraju da je bez obzira na sve Izrael napravio dobar posao, jer je prvo, oslobodio Shalita, drugo zato što nije pristao na sve Hamasove uvjete, posebno na oslobađanje nekih od njegovih čelnih ljudi, i treće jer je pokazao da je važno održati obećanje.

Za to vrijeme u Gazi i na Zapadnoj obali pripremalo se slavlje za povratak 477 bivših izraelskih zatvorenika.Većina je krenula prema Gazi gdje su se našli sa svojim obiteljima i Hamasovim čelnicima, a sudeći na osnovu medijskih najava u Gazi ih je trebalo dočekati najmanje 500 tisuća ljudi.

Preostali su krenuli prema Zapadnoj obali gdje ih je uz obitelji dočekao predsjednik Palestinske samouprave Abas i prvi čovjek Hamasa na tom dijelu palestinske teritorije Yousef. 

»Vi ste borci za slobodu i sveti ratnici za Boga i domovinu« kazao je povratnicima Abas, zašelivši da se u Ramalah vrate i oni Palestinci koje su Izraelci odbili osloboditi. Po prvi put  je tom prilikom kazao kako su mu Izraelci obećali da će nakon ovog oslobađanja u dvije faze, biti još oslobođenih Palestinaca.