Manning (25) je u utorak oslobođen krivnje za pomaganje neprijatelju, najtežoj točki optužnice, ali je proglašen krivim po 19 točaka za najveće odavanje tajnih informacija u američkoj povijesti. Time je izbjegao kaznu doživotnog zatvora, ali mu prijeti zatvorska kazna do čak 136 godina
Manning (25) je u utorak oslobođen krivnje za pomaganje neprijatelju, najtežoj točki optužnice, ali je proglašen krivim po 19 točaka za najveće odavanje tajnih informacija u američkoj povijesti.
Time je izbjegao kaznu doživotnog zatvora, ali mu prijeti zatvorska kazna do čak 136 godina.
Tužitelji i Manningovi odvjetnici u srijedu će pozvati svjedoke koji će govoriti o njegovim motivima i posljedicama njegovih poteza.
Promatrači procjenjuju da bi presuda mogla imati “otrežnjujući učinak” na WikiLeaks tako što će se potencijalni zviždači više bojati odati povjerljive informacije toj “zviždačkoj” internetskoj stranici.
Također bi mogla potaknuti vladu SAD-a da zatraži kazneni progon utemeljitelja WikiLeaksa Juliana Assangea zbog njegove uloge u objavljivanju tajnih dokumenata.
Američka vlada tražila je maksimalnu kaznu zbog, po njezinoj ocjeni, ozbiljnog ugrožavanja nacionalne sigurnosti, uključujući i izvještaje s bojišnice u Iraku i Afganistanu, dok su aktivisti opravdavali Menningov potez kao nešto što razotkriva tajne američke operacije u inozemstvu.
Tužitelji su tijekom suđenja ustrajali u tvrdnji da je američka sigurnost bila ugrožena kada je WikiLeaks objavio videosnimku borbene akcije američkog vojnog helikoptera Apache, diplomatske bilješke i tajne podatke o zatvorenicima u Guantanamu, a koje je Manning predao WikiLeaksu dok je od studenoga 2009. do uhićenja u svibnju 2010. služio u Iraku kao vojni analitičar.
