Tanker sirove nafte pod zastavom Bahama bio je meta napada iranskog broda na daljinsko upravljanje natovarenog eksplozivom dok je bio usidren u blizini iračke luke Khor al Zubair, prema prvim procjenama. Drugi tanker usidren kod Kuvajta punio se vodom i ispuštao naftu nakon velike eksplozije na lijevoj strani.


Devet brodova napadnuto je otkako je u subotu izbio sukob SAD-a i Izraela protiv Irana. Iran je u četvrtak ispalio val projektila na Izrael te je poslao dronove u Azerbajdžan, ranivši četiri osobe. Do eskalacije je došlo nakon što je u Washingtonu blokiran prijedlog da se zaustave američki napadi, a sin ubijenog iranskog vrhovnog vođe postao je vodeći kandidat za njegovog nasljednika, što sugerira da Teheran ne namjerava popustiti pod pritiskom.




Oko 200 plovila, među kojima su tankeri za naftu i ukapljeni prirodni plin te teretni brodovi, ostalo je usidreno u otvorenim vodama uz obalu vodećih proizvođača u Perzijskom zaljevu, prema procjenama Reutersa temeljenim na podacima o praćenju brodova s ​​platforme MarineTraffic.


Još stotine brodova ostalo je izvan Hormuškog tjesnaca i nisu mogli doploviti do luka, pokazuju podaci. Taj plovni put je ključna arterija za otprilike petinu svjetske opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom (LNG).


Američki predsjednik Donald Trump ponudio je američkoj mornarici pratnju i osiguranje u pokušaju da se ponovno pokrenu plovidbe i smanje cijene energije. Osiguravajuća kuća Lloyd’s iz Londona priopćila je u četvrtak da surađuje s američkom vladom na planu.


BP je evakuirao strano osoblje s iračkog naftnog polja Rumaila nakon što su dva neidentificirana drona sletjela na polje, prema iračkim naftnim izvorima. Bagdad je smanjio proizvodnju nafte za gotovo 1,5 milijuna barela dnevno jer je zemlja ostala bez prostora u skladištima i nije mogla utovariti tankere, rekli su dužnosnici za Reuters.


Rafinerija u Kuvajtu je zatvorena, a druga je smanjila brzinu prerade. Rafinerija u Bahreinu također je smanjila proizvodnju.


Cijene nafte ponovno rastu 


Cijene nafte nastavile su rasti u četvrtak, popevši se na oko dva posto. Porasle su za 15 posto od početka rata u subotu zato što su američko-izraelski napadi na Iran poremetili opskrbu na Bliskom istoku.


Referentna cijena plina u Europi također je porasla za dva posto u četvrtak. Do sada je ovog tjedna porasla za oko 50 posto.


Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi Rusija mogla odmah zaustaviti isporuku plina Europi zbog naglog porasta cijena energenata uzrokovanog iranskom krizom.


Katar, koji osigurava 20 posto svjetske opskrbe LNG-om, zaustavio je proizvodnju plina ranije ovog tjedna. Drugi veliki proizvođači poput Sjedinjenih Država i Australije imaju malo slobodnih kapaciteta za nadoknadu ovog gubitka opskrbe, prema izračunima Reutersa i industrijskih analitičara.


Napori Europske unije da napuni svoja skladišta plina u nadolazećim mjesecima postao je rizičniji i skuplji zbog sukoba na Bliskom istoku i poremećene opskrbe ukapljenim prirodnim plinom (LNG). EU još uvijek uvozi dio plina iz Rusije, a planira to potpuno prekinuti do kraja 2027. i zabraniti nove kratkoročne ugovore o LNG-u od kraja travnja 2026. godine.


Azijski uvoznici našli su se pod dodatnim pritiskom zbog poremećaja u opskrbi s Bliskog istoka. Kina je zatražila od rafinerija da ne potpisuju nove ugovore za izvoz goriva i da pokušaju otkazati već dogovorene pošiljke, reklo je u četvrtak nekoliko osoba upućenih u situaciju.