Reuters
Glavni zaključak i pouka koju su povukli Europljani za sada glasi – ubuduće će se Europa morati sama brinuti o svojoj obrani i za to se mora pripremiti čim prije
Donald Trump velika je nepoznanica za Hrvatsku, Europu i svijet. Europa će morati pokazati zajedništvo. Poznato je da je samo nekoliko dana nakon izbora s Trumpom telefonirala i njemačka kancelarka Angela Merkel te da je Trump počeo govoriti o Njemačkoj u hvalospjevima, što za vrijeme kampanje nije bio slučaj. No činjenica je da je europska politika bila slijepa i nije razmišljala o mogućem utjecaju i posljedicama koje bi imala Trumpova pobjeda. Točno je da je Donald Trump velika nepoznanica, nitko ne zna što planira. I upravo je neizvjesnost ta koja neposredno nakon izbora osnažuje Trumpovu moć, a kod protivnika ali i sljedbenika izaziva mješavinu emocija i političke paralize.
S pravom se postavlja pitanje, zašto su se Europska unija pa tako i države članice dovele u situaciju da nitko nema kontakte s Trumpom i ljudima njegova okruženja. Podsjetimo se da je njemačka kancelarka Angela Merkel u svojem prvom obraćanju i čestitki upućenoj Trumpu pozvala izabranog novog predsjednika SAD-a na suradnju na temelju zajedničkih vrijednosti. No činjenica je da je jako malo onih koji zaista poznaju Trumpa ili ljude oko njega. Ipak, u nove odnose s Trumpom i njegovom administracijom treba ući bez predrasuda. Osobno vjerujem u transatlanske odnose. To što Trump naglašava »America first«, da mu je Amerika na prvom mjestu, je legitimno naglašavanje da će štiti američke interese, pa jednako tako trebamo i mi Europljani zaštititi i naglasiti svoje interese. Naš odgovor mora biti sljedeći: Europa mora odrasti, postati zrela, odgovorna, odlučna i među ostalim preuzeti vodstvo u slobodnom svijetu, jer tko nego Europa se može zalagati za usvajanje novih ekoloških standarda? Tko nego Europa može pokazati da oko socijalnog tržišnog gospodarstva nema kompromisa?
Upozorenje NATO savezu
Koje su posljedice za obranu i sigurnost Europe i što Trumpova pobjeda znači za NATO savez?
Nakon svega što se u izbornoj kampanji moglo čiti od Trumpa, a vezano je bilo uz NATO, opravdane su izjave o zabrinutosti, a u nekim članicama NATO saveza koje su posebno osjetljive i ovisne o SAD-u počeo se polako širiti strah. Drugim riječima predstavlja li Trumpova pobjeda ozbiljno upozorenje NATO savezu? Što bi se dogodilo sa savezom ako bi se SAD povukao iz Europe? Pojedini političari u Europi smatraju da Trumpu nije stalo do obrane i zaštite zapadnih vrijednosti već zaštite američkih interesa. Možda će se percepcija promijeniti, jer do preuzimanja dužnosti preostala su još dva mjeseca, a nakon prvog susreta predsjednika u odlasku Obame i novoizabranog Trumpa nazire se spremnost obje strane da predaja predsjedničke palice bude što bolje pripremljena kao i da Obama intenzivno uvede u sve tajne i u sva područja vlasti u političkim vodama neiskusnog Trumpa.
Činjenica je da u Europskoj komisiji govore o stanci u pregovorima o TTIP-u, za sada, jer je još malo toga poznato. Ne može se nagađati u kojem smjeru će se sve razvijati i kada možemo očekivati novi krug pregovora o TTIP-u. Europski političari nakon Trumpove izboren pobjede govore da se oko TTIP-a sve stavlja led i da je nastupila stanka – do daljnjega. Povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström ne računa da će doći do novih krugova pregovora. Europska strana očito zauzima poziciju da je sada na Trumpu odlučiti kada bi se pregovori mogli nastaviti.
Vodeći političari u Europskoj uniji, ali i u europskim članicama NATO saveza u svojim prvim reakcijama govore o potrebi jačeg vojnog angažmana europskih država. Europa će buduće morati preuzeti više odgovornosti, a to je tražio i američki predsjednik Obama u odlasku. Slične zahtjeve na adresu Europljana uputila bi i Hillary Clinton da je pobijedila na izborima.
Obrambena suradnja
Što se NATO-a tiče, svi se nadaju da će Trump povući što je rekao u kampanji. Možemo se iskreno nadati da će savjetnici objasniti Trumpu zašto je NATO savez toliko relevantan i važan, a možda je najbolje ako se Trumpa podsjeti na njegov slogan »Učinimo Ameriku opet velikom«, jer ako Trump bude ignorirao činjenicu da nigdje u svijetu neće naći tako pouzdane partnere kao u Europi, to bi moglo potkopati ulogu Sjedinjenih Država kao vodeće sile u svijetu. Europa vjeruje u NATO savez. Sve ostalo bilo bi apsurdno. Ipak, moramo se pripremati i za slučaj da jednog dana stvari izgledaju drukčije.
Vijeće ministara vanjskih poslova EU-a na svojem prvom sastanku nakon izbora u SAD-u dogovorilo je hodogram intenzivnije obrambene suradnje, znatno većih izdvajanja iz proračuna za obranu. »Ne radi se o europskoj vojsci već o tome kako sutra stvoriti sigurnosnu i obrambenu politiku Europske unije koja je vjerodostojnija i efikasnija nego danas«, poručila je Federica Mogherini, visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost. Svima u Europi je jasno da SAD ubuduće više neće snositi 70 posto troškova NATO-a. Isto tako Europska unija sebi ne može dozvoliti da neefikasno godišnje potroši 200 milijardi eura iz nacionalnih proračuna za obranu. Brzi dogovor Europljana oko zajedničke obrane nije siguran, a prvi pregovori početkom tjedna za sada ne obećavaju mnogo. Talijanka Mogherini kao svojevrsna europska ministrica vanjskih poslova koja je odgovorna i za pitanja sigurnosti uz veliku pomoć Francuske i Njemačke, pripremila je plan provedbe kojeg su prije svega ministri vanjskih poslova iz istočne Europe malo ublažili strahujući da bi europske snage mogle potkopati strukture NATO saveza. Novi prijedlog se očekuje uskoro, a među ostalim Mogherini treba preispitati mogućnost jačanja već postojeći borbenih jedinica. Novi prošireni prijedlog očekuje se na proljeće iduće godine. Za mogućnost razvoja boljih sustava naoružanja i oružja ispituje se stvaranje novog europskog fonda koji bi se bavio istraživanjima na području naoružanja i kojem bi prema sadašnjim prognozama imao na raspolaganju 3,5 milijardi eura za razdoblje od 2017. do 2021. godine. Zbog Brexita i britanskog napuštanja Europske unije vodeću ulogu će imati Francuska i Njemačka, premda će Francuzima, nuklearnoj sili, nedostajati Velika Britanija sa svojim kapacitetima. Njemačka je izrazila spremnost za veći angažman, ali nije za očekivati da u kratkom roku od godinu dana, vlada u Berlinu gotovo udvostruči svoja sredstva za obranu i naoružanja sa sadašnji 36 na 60 milijarda eura, što bi iznosilo oko 2 posto njemačkog BDP-a.
»Pesco« suradnja
Ipak, vojni i politički analitičari smatraju da je ideja stvaranja europskih vojnih snaga nakon sastanka ministara obrane članica Europske unije do daljnjega stavljena »ad acta«. Upravo je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg uklonio mnoge sumnje izjavom kako »pozdravlja odluku Europljana koji su odlučili da nakon godina smanjenih izdvajanja sredstava za obranu ubuduće žele reagirati ulaganjem većih financijskih sredstava u obranu i time odgovoriti na veće izazove na području sigurnosti«. Time je, čini se, uklonjena s dnevnog reda ideja stvaranja europske obrane koju je samo dan ranije britanski ministar obrane Michael Falon kritizirao i okarakterizirao kao sanjarenja. I zaista, u zaključcima sastanka ministara obrane posvećenim »provedbenom planu za obranu i sigurnost«, sažetim na tridesetak stranica, nema niti riječi o europskoj vojsci. U dokumentu je naglašeno da 22 članice koje pripadaju kako Europskoj uniji tako i NATO savezu, dakle i Hrvatska, savez predstavlja »temelj kolektivne obrane«. Dvostruke strukture treba izbjegavati, stoji dalje u zaključcima.
U prijedlozima provedbenog plana navodi se 13 točaka, među ostalim povezivanje civilnog i vojnog managementa u vremenima krize preko suradnje u naoružanju i proizvodnji oružja pa sve do zajedničkih pothvata na području istraživanja. Nadalje, istaknut je i cilj uklanjanja prepreka za sastavljanje brzih interventnih snaga takozvanih »battle groups« (svaka sa po 2.500 vojnika). U dokumentu je riječ i o mogućnostima »trajne i strukturirane suradnje« koju predviđa Lisabonski sporazum i koji se u žargonu Europske unije naziva »Pesco«. Takva suradnja otvara mogućnost za države koje sudjeluju u određenom projektu za intenzivniju suradnju koja bi sezala od obrazovanja i obuke, logistike i liječničke skrbi pa sve do opcije stavljanja na raspolaganje oružanih snaga za multinacionalne postrojbe. U ovom projektu očekuje se suradnja svih članica osim Velike Britanije i možda Danske. Realno je za očekivati da bi nakon pripremne faze od godinu-dvije glavni naglasak »Pesco« – suradnje bio na području liječničke opskrbe, logističke suradnje u kriznim područjima, zajedničke obuke časnika i odgovoru na »hibridne prijetnje«.
Podrška Brexitu
Ne smijemo dopustiti tabuiziranje određenih tema, primjerice strahove koji su povezani s politikom prema migrantima, pitanjima kulturnog identiteta, jer to samo dodatno jača ekstremne snage. Ne smijemo kopirati populizam, moramo se kontrolirati kako govorimo međusobno, o drugima i o institucijama. Da je to moguće, tome smo bili svjedoci u Hrvatskoj. Građani u Hrvatskoj na prošlim parlamentarnim izborima su pokazali da se može pobijediti na parlamentarnim izborima ne koristeći se populizmom i ističući proeuropske ideje.
Što će promjena američke administracije i nedavna uhićenja u Bosni i Hercegovini donijeti zemlji koja u prosincu očekuje upitnik Europske komisije također je otvoreno pitanje. Daytonski sporazum je potpisan u SAD-u, a time su i Sjedinjene Države garant za Bosnu i Hercegovinu i najvjerojatnije neće biti promjena. No isto tako kada pogledamo na zemlje koje se nalaze u istočnoj Europi, pokazuje se da je nužno da Europa mora ozbiljno započeti pripreme za učinkovitu i samostalnu obrambenu strategiju.
