Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev za poništavanje odredbi Kaznenog zakona BiH na temelju kojih je čelnik Republike Srpske Milorad Dodik prošle godine pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja dužnosti u vlasti jer nije poštovao odluke visokog međunarodnog predstavnika.

Zahtjev za preispitivanje izmjena Kaznanog zakona koje je tijekom 2023. godine svojim odlukama nametnuo visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt podnijela su 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji su dio vladajuće većine.

Oni su od Ustavnog suda tražili da ocijeni jesu li u skladu s Ustavom BiH odredbe Kaznenog zakona BiH kojima je propisuje da kazneno djelo čini dužnosnik koji ne poštuje odluku visokog predstavnika za BiH.

Ustavni sud BiH zaključio je da su te odredbe ustavne i u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Sud je ocijenio da su zakonske odredbe dovoljno jasne, dostupne i predvidljive te da je cilj njihova uvođenja zaštita vladavine prava i funkcioniranja pravnog poretka Bosne i Hercegovine.

Sud BiH je Dodika prošle godine pravomoćno osudio na godinu dana zatvora i izrekao mu šestogodišnju zabranu obnašanja dužnosti u tijelima vlasti zbog nepoštivanja Schmidtovih odluka.

Sam Dodik je, komentirajući odluku Ustavnog suda BiH, ustvrdio da je riječ o “politički montiranoj inkviziciji” te da od tog suda nije ni očekivao drukčiju odluku. On je sve odluke visokog predstavnika nazvao nezakonitima.

Dužnosnici Republike Srpske, predvođeni Dodikom, od američke administracije traže da se, uz odlazak Christiana Schmidta s dužnosti visokog predstavnika, ponište i odluke koje je on nametnuo. To je pitanje povezano i s raspravama o mogućem imenovanju novog visokog predstavnika, oko čega nema suglasnosti između Europske unije i Sjedinjenih Država.

Vijeće za provedbu mira ranije je, međutim, poručilo da neće biti stavljanja izvan snage odluka koje su donosili raniji visoki međunarodni predstavnici u BiH.