Vlada Boruta Pahora, deveta vlada u povijesti samostalne Slovenije, pala je pod teretom krize koja nagriza temelje slovenskog gospodarstva i društva. Čak i ako se obistini najbolji scenarij, prijevremeni izbori održat će se tek u prosincu, tako da će Slovenija će novu vladu dobiti u prvim mjesecima sljedeće godine.

Dakle, Sloveniju očekuje višemjesečni politički vakuum u kojem će sadašnja vlada obavljati samo tehničke poslove, a pitanje je može li u vrijeme duboke krize eura Slovenija kao članica eurozone to sebi dopustiti.

Slovenski parlament, baš kao i parlamenti drugih zemalja članice eurozone, mora ratificirati proširenje ovlasti Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), kako bi taj fond, o kojem ovisi spas Grčke i cijele eurozone, mogao stupiti na snagu.

EFSF je osnovan prošle godine radi pomoći zemljama koje se nađu u novčanim poteškoćama, a Grčka očekuje drugu tranšu pomoći tog fonda.

Slovenski parlament trebao bi se o proširenju EFSF-a izjasniti dva dana prije njemačkog Bundestaga, 27. rujna, a ovotjedno glasanje  parlamentarnog odbora za financije, s tijesnim rezultatom i samo jednim glasom više u korist EFSF-a, najavljuje kako je i ishod predstojećeg plenarnog izjašnjavanja posve neizvjestan.

U Sloveniji ni prva tranša pomoći EU i MMF.-a Grčkoj, u kojoj je Slovenija sudjelovala s oko 400 milijuna eura, nije prošla bez otpora, no novim proširenjem EFSF-a, čija se vrijednost procjenjuje na oko 160 milijarda eura, slovenska solidarnost s grčkim financijskim tegobama postaje još upitnija. 

Nakon što je nedavno Finska ishodila od Grčke jamstva za sudjelovanje u programu spašavanja grčkog gospodarstva, zbog čega je Grčka morala položiti određena sredstva u finske banke, kao jamstvo da će Atena Fincima vratiti dug, za finskim primjerom povela se i Slovenija, zajedno s Austrijom, Slovačkom, Maltom i Nizozemskom.

I ta skupina zemalja zahtijeva od Grčke »financijski kolateral« u zamjenu za financijsku pomoć, a o slovenskom stavu ministre financija zemalja EU na nedavnom sastanku Ecofin-a u Bruxellesu izvijestio je slovenski ministar financija Franc Križanič.

Analitičari upozoravaju kako bi takva praksa sklapanja pojedinačnih dogovora o financijskom kolateralu mogla otvoriti Pandorinu kutiju i dodatno zakomplicirati funkcioniranje zajedničkog fonda za pomoć prezaduženim članicama eurozone.

I prije pada slovenska manjinska vlada imala je poteškoća dok je nastojala objasniti Slovencima zbog čega Slovenija, koja sama mora provoditi program štednje, mora pomagati Grčkoj, koja oklijeva s donošenjem takvog programa štednje. Za sadašnju tehničku vladu to bi mogao biti još veći izazov.

Šef slovenske desnice Janez Janša, koji će najvjerojatnije formirati sljedeću slovensku vladu, već ranije je kazao kako spašavanje Grčke »nije pravedno«, jer grčki radnici još uvijek zarađuju više od slovenskih.

EFSF, kojeg je od 17 članica eurozone dosad ratificiralo samo pet, ne nailazi na probleme samo u Sloveniji.

Austrijski parlament odgodio je glasanje o EFSF-u, dok ga je slovački parlament odbio. Reagirajući na pad slovenske vlade, Europska komisija poručila je kako ima »potpuno povjerenje u slovenske demokratske institucije«.

Naime, u Bruxellesu su uvjereni kako je izglasavanje nepovjerenja dio demokratskog sustava, u kojem postoje načini i sredstva za osiguranje kontinuiteta u upravljanju javnim poslovima.

Prema slovenskom ustavu Sloveniju očekuje 30-dnevna potraga za novim mandatarom, jer slovenski politički sustav diskriminira raspisivanje prijevremenih izbora sve dok postoji mogućnost formiranja nove vlade.

Nakon izglasavanja nepovjerenja vladi 10 zastupnika ili predsjednik države u roku tjedan dana mogu predložiti novog mandatara, a to se može ponoviti još dva puta u sljedećih trideset dana.

Ako ta potraga ne uspije, predsjednik države Danilo Türk ovlašten je raspisati prijevremene parlamentarne izbore, iako to pod određenim uvjetima – ako nitko ne predloži kandidata za mandatara prijelazne vlade, te ako dosadašnji premijer ne zatraži ponovno glasanje o povjerenju, što ustav također predviđa kao rezervno rješenje za sadašnje bezvlašće – može učiniti i prije isteka jednomjesečnog roka.

Türk, kojega je pad Pahorove vlade zatekao u New Yorku na zasjedanju Opće skupštine UN-a, zbog političke krize vraća se u Sloveniju.

Predsjednik će u Ljubljani započeti konzultacije sa strankama, nakon čega će odlučiti hoće li Slovenija dobiti prijelaznog premijera, ili će Slovenci do kraja godine izaći na birališta. Prema izbornim rokovima, prijevremeni izbori morali bi se održati najkasnije do 20. prosinca ove godine.