Sto devedeset tri zemlje članice UN-a će u četvrtak obilježiti potpisivanje osnivačkog ugovora organizacije, Povelje UN-a, 26. lipnja 1945. u San Francisco.


Godišnjica se obilježava u vremenu kada se svjetsko tijelo suočava s brojnim krizama koje su dovele u pitanje njegovu budućnost.




“Od konca hladnog rata vidjeli smo kako organizacija nailazi na poteškoće u slučajevima od genocida u Ruandi do rata u Iraku”, rekao je za AFP Richard Gowan, analitičar Međunarodne krizne skupine.


“Svaki put kada se pojavi neka velika kriza, komentatori najave kraj UN-a. A ipak nekako preživi”, dodao je.


“Međutim, ovo je osobito loš trenutak”, priznao je Gowan, ističući brojne zemlje koje su “duboko frustrirane” zbog neuspjeha Vijeća sigurnosti UN-a da djeluje u većim sukobima poput onih u Ukrajini i Gazi.


Glavni razlog za to je pravo veta pet stalnih članica sa suprotstavljenim interesima: Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD-a.


“Sustav UN-a kao cjelina ima krizu vjerodostojnosti i nije načisto da članovi organizacije imaju resurse ili političku energiju da je spase”, rekao je Gowan za AFP.


Romuald Sciora, istraživač na francuskom institutu za međunarodna i strateška pitanja, kaže da problem vjerodostojnosti može jedino dovesti do nestanka organizacije koja je već politički “patuljak” na svjetskoj pozornici.


“Nisam siguran da će UN prestati postojati, čak ni do svoje stote godišnjice”, kazao je Sciora za AFP.


“Vidim sporo nestajanje i to da UN postaje pomalo nalik duhu poput starih organizacija čija smo imena zaboravili”.


Iako UN očajnički treba provesti stroge reforme, ne dolaze sve njegove poteškoće iznutra, kažu drugi analitičari. Svjetska organizacija postala je žrtveno janje svog podijeljenog članstva.


Gore je bez UN-a


Gissou Nia iz think tanka Atlantskog vijeća sa sjedištem u Washingtonu rekla je da se boji da “se počinje prihvaćati pristup ‘tko jači, taj kvači’, što nas još više odmiče od ideala” koji su doveli do osnivanja UN-a nakon završetka Drugog svjetskog rata.


Nia, odvjetnica za ljudska prava, nada se da će dovoljan broj ljudi ostati predan skupu ideala i vrijednosti “koji će UN održati na životu”, no i dalje se brine zbog neprestanog preispitivanja tih vrijednosti, prije svega misleći na američkog saveznika Izrael.


“Neprestane kritike nekih veoma grlenih glasova o tome da je UN ili antisemitski ili da podržava diktatore, zaista imaju učinka”, kazala je Nia za AFP.


U svijetu razorenom najvećim brojem sukoba od 1945. i pogođenom velikim humanitarnim krizama, Ujedinjeni narodi nikada nisu bili potrebniji, kazao je nedavno glavni tajnik organizacije Antonio Guterres.


“Naše vrijednosti nikada nisu bile relevantnije, a potrebe nikada veće”.


Financijska sredstva su se, međutim, smanjila jer se donatori, a naročito SAD pod predsjednikom Donaldom Trumpom, povlače.


S obzirom na financijska ograničenja, Guterres je započeo inicijativu UN80 u pokušaju da poveća učinkovitost operacija, što bi moglo dovesti do ukidanja tisuća radnih mjesta.


“UN je veoma velika organizacija i naravno da pati od raznih birokratskih problema kao i gotovo sve velike organizacije. Naravno da stoga zaslužuje ispitivanje i kritike”, rekao je Gowan.


No, “mislim da smo se malo previše navikli na to da nam je taj sustav dostupan i provodimo suviše vremena negodujući zbog njegovih manjkavosti, a nedovoljno priznajući njegove uspjehe”, dodao je.


Ujedinjeni narodi su i dalje mjesto gdje zakleti neprijatelji i suparnici sjede za istim stolom kako bi izrazili svoje negodovanje i mjesto gdje se može čuti i glas najmanje države članice.


UN također obavlja važan rad na terenu, od Svjetskog programa za hranu koji prošle godine dopremio potrepštine za preko 100 milijuna ljudi u 120 zemalja do tisuća pripadnika mirovnih snaga koje štite civile u područjima sukoba.


“UN je bio veličanstven alat”, kazao je Sciora.


“Očito, bilo bi gore kada bi odjednom nestao”.