Oči diljem svijeta uperene su u Vatikan gdje danas započinje konklava. Stigla su 133 kardinala mlađa od 80 godina koji će izabrati novog papu, a proteklih dana održavali su se pripremni sastanci.

Razgovaralo se o potrebama Crkve i osobinama koje bi trebao imati novi papa. Također, osvrnuli su se na brojne i različite teme kao što su primjerice kanonsko pravo i uloga Države Grada Vatikana, misionarska narav Crkve, uloga Caritasa u obrani siromašnih, izazovi prenošenja vjere, rat i razjedinjeni svijet. Poseban naglasak stavljen je i na zabrinutost zbog podjela u Crkvi.

– Mnogi očekuju pastira bliskog ljudima, koji će se zalagati za zajedništvo, u svijetu u kojem je svjetski poredak u krizi, naglasio je Matteo Bruni, ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice.

Sigurnosne mjere

Cijeli ovaj proces praćen je značajnim sigurnosnim mjerama. Kardinalima su dodijeljene sobe u Svetoj Marti, rezidenciji gdje je čitavo svoje papinstvo proveo nedavno preminuli Franjo. Predali su svoje telefone, a u 15 sati bit će deaktivirani svi sustavi prijenosa telekomunikacijskih signala za mobilne telefone na teritoriju Države Vatikanskog Grada. Signal će biti ponovo uključen tek nakon objave o izboru pape.

Sve to poduzeto je s ciljem sprječavanja curenja bilo kakvih informacija i utjecaja na glasovanje, a osim kardinala, osoblje koje pomaže tijekom konklave, uključujući službenike, radnike, medicinske sestre, kuhare, ispovjednike, položilo je prisegu o apsolutnoj tajnosti. Kršenje te zakletve može rezultirati automatskom ekskomunikacijom.

Isto tako, očekuju se sigurnosne snage i duž puta koji će biti zatvoren, dugog otprilike kilometar, a kojom će se kardinali u procesiji kretati od Doma svete Marte do Sikstinske kapele.

Kardinali će se danas u 16.30 okupiti u Sikstinskoj kapeli i početi glasanje koje će trajati sve dok jedan od njih ne dobije dvotrećinsku većinu i postane novi čelnik 1,4 milijarde katolika u svijetu.

Tisuće vjernika došle u u Rim, iščekujući objavu o nasljedniku pape Franje, koji je umro 21. travnja, a ujedno i posjetiti grob voljenog pape koji zauvijek ostaje zapamćen kao papa svih društvenih skupina i »kao znak otvorenih vrata nade u strahu«.

Atmosfera je zaista posebna, svečana, svi su kao jedno, bez obzira na vjerska opredjeljenja. Posjećenost je ogromna kako zbog opraštanja od svima dragog pape Franje i konklave, tako i zbog Jubilarne godine. Na svakom koraku su suveniri posvećeni jubilarnoj godini, čak je to istaknuto i u ugostiteljskim objektima, a svugdje po gradu su i emotivne zahvale preminulom papi. Rimom stalno prolaze rijeke ljudi, mahom u grupama, pjevajući i moleći se.

Podsjetimo, Jubilej, poznat kao katolička sveta godina, održava se u Rimu svakih 25 godina, tradicija je započela davne 1300. godine, kada je papa Bonifacije VIII. proglasio prvi Jubilej kao vrijeme duhovne obnove, ali i oprosta.

Ujedno, velik broj vjernika i ostalih koje je djelovanje pape Franje duboko dirnulo, i dalje posjećuje baziliku svetog Petra i baziliku svete Marije Velike, gdje je papa i pokopan.

Dirljiv ulazak

Grupa mladih Španjolaca naglasila je da su došli jer su svjesni značaja pape Franje za čitavi svijet.

– Nadamo se da će i sljedeći papa, tko god on bio, biti netko tko će biti blizak nama mladima, posvećen zajednici kao što je to bio papa Franjo, kazala je jedna od njih na ulazu u baziliku sv. Petra.

Posebno dirljivo bilo je ući kroz Sveta vrata Bazilike sv. Petra koja je otvorio papa Franjo, označivši tako početak Jubilarne godine.

Isto tako, ispunjeno i zahvalnošću i tugom i nadom je i u bazilici sv. Marije Velike, gdje je i grob pape Franje, ispred kojeg su i dalje kolone, premda je devetodnevno žalovanje završilo u nedjelju. Oči ljudi pune su suza, baš se vidi koliko je značio ljudima koji su došli iz cijelog svijeta odati mu počast.

Iz cijelog svijeta došli su posjetitelji, ali i kardinali. Ovo je zemljopisno najraznovrsnija konklava, sudjeluju kardinali iz čak 71 zemlje. Prema podacima Associated Pressa, najveći broj kardinala dolazi iz Europe, njih ukupno 52. Slijede Azija s 23 kardinala, Sjeverna Amerika s 20, dok iz Afrike i Južne Amerike dolazi po 17 kardinala. Najmanje ih je iz Australije i Oceanije, ukupno četiri.

A među zemljama koje imaju najviše kardinala s pravom glasa ističu se Italija (17), SAD (10) i Brazil (7). Francuska i Španjolska imaju po pet kardinala, dok iz Argentine, Kanade, Indije, Poljske i Portugala dolazi po četiri.

Iako nacionalna pripadnost nije (nužno) povezana s odabirom, geografski sastav konklave ipak može pružiti određene naznake o mogućim prioritetima i perspektivama kardinala koji odlučuju, ovisno o potrebama svoje zajednice.

Različiti pristupi

U svjetskim se medijima kao najizgledniji kandidati za nasljednika pape Franje ističe nekoliko imena koja predstavljaju različite dijelove svijeta i pristupe unutar Crkve.

Kardinal Pietro Parolin iz Italije trenutačno obnaša dužnost vatikanskog državnog tajnika. Njegove diplomatske vještine često se ističu kao prednost, no istodobno se suočava s kritikama zbog određenih odluka, osobito u vezi sa sporazumom između Svete Stolice i Kine.

Kardinal Luis Antonio Tagle s Filipina blizak je pokojnom papi Franji, poznat po svom toplom, inkluzivnom pristupu i snažnoj podršci crkvenim reformama. Mnogi ga doživljavaju kao nastavak Franji bliske vizije Crkve otvorene prema periferiji.

Kardinal Matteo Zuppi iz Italije percipira se kao uravnotežen i centristički kandidat. Istaknuo se svojim mirovnim angažmanima i naglaskom na socijalnoj pravdi, što ga čini prihvatljivim različitim strujama unutar Crkve.

Mađarski kardinal Péter Erdő predstavlja konzervativnije krilo. Cijenjen je zbog svoje teološke stručnosti, a poznat je i po dosljednom zastupanju tradicionalnih crkvenih stavova.

Na koncu, američki kardinal Robert Prevost, rođen u Chicagu, savjetovao je papu Franju u imenovanju novih biskupa diljem svijeta, također se spominje među mogućim kandidatima, iako mu šanse umanjuje bojazan dijela kardinalskog zbora zbog potencijalnog prevelikog američkog utjecaja unutar Vatikana.

U Rimu smo susreli i obitelj iz Švedske koja je došla zbog Jubilarne godine i koja je kazala kako »navija« da novi papa bude švedski kardinal Anders Arborelius.

– U svakom slučaju, očekujemo i nadamo se da će novi papa nastaviti stazama pape Franje, putevima jednostavnosti, s ciljem otvaranja Crkve. Želimo posvećenost mladima i svim ljudima, posebno onima na marginama društva, istaknuli su.

Kardinali pozvali na trajan i pravedan mir u Ukrajini

Kardinali okupljeni u Vatikanu uoči konklave pozvali su na »pravedan i trajan mir« u Ukrajini, na Bliskom istoku i »u još puno dijelova svijeta«.

– Mi kardinali sa žalošću konstatirajući da nema zabilježenog napretka prema mirovnom procesu u Ukrajini, na Bliskom istoku i u još puno dijelova svijeta – pozivamo vjernike da pojačaju molitve za pravedan i trajan mir, piše u priopćenju tiskovnog ureda Svete Stolice. Kardinalski zbor okupio se jučer u Vatikanu na posljednjem sastanku uoči konklave.