Improvizacija i inovacija. Ovo je postao glavni credo i za rusku i za ukrajinsku vojsku dok pokušavaju nadmudriti jedna drugu na konpu, na moru i u zraku.

Nekoliko detalja ilustrira ovu stalnu evoluciju taktika i naoružanja – od nove ruske bombe na mlazni pogon, ukrajinske upotrebe lakih zrakoplova, sve do ‘samoubilačkih bombi’ dugog dometa i nove generacije pomorskih dronova. CNN piše kako obje zemlje pritom maksimalno koriste umjetnu inteligenciju, robotiku i bespilotne sustave.

Neke su inovacije, međutim, izrazito niskotehnološke. Dok je ranije ovog mjeseca padala noć na jednom ukrajinskom aerodromu, mala grupa muškaraca sastavila je laki bespilotni avion za misiju udaljenu čak dvije tisuće kilometara duboko u Rusiji. Cilj je bio ruski industrijski grad Dzeržinsk, oko 230 milja istočno od Moskve.

Projekt Goronič

Za podvozje aviona bila je pričvršćena vrlo jednostavna bomba. Nekoliko sati nakon što je jednomotorni zrakoplov poletio u noćno nebo, prijavljen je veliki požar u tvornici eksploziva u Dzeržinsku koja proizvodi granate za rusku vojsku.

Reuters

Program je stvorio zrakoplovni entuzijast s nadimkom Goronič, koji stoji iza pretvaranja aviona jednosjeda u učinkovite rakete lakog dometa. a pretvara jednosjedne avione u rudimentarne, ali učinkovite rakete dugog dometa. Umjesto pilotskog sjedala, postoji dodatni spremnik goriva i baterije koje napajaju navigacijske i komunikacijske sustave.

Goronič i njegova skupina sada su integrirani u 14. pukovniju ukrajinskih snaga za specijalne operacije. U srijedu su, prema ukrajinskim izvorima, bili uključeni u napad na tvornicu u ruskom gradu Saransku – gotovo 800 kilometara od ukrajinske granice – gdje se proizvode detonatori i mine.

Projekt Goronič jedan je od desetina koje su obje strane razvile kako se sukob odugovlačio – posebno korištenjem lakih zrakoplova i dronova.

Mali ruski avioni

U rujnu je načelnik glavnog stožera ukrajinske vojske, Oleksandr Sirski, izjavio da su se laki zrakoplovi opremljeni mitraljezima pokazali učinkovitima u presretanju ruskih dronova te da će vojska razmotriti kupnju još.

Reuters

Rusi su, pak, nedavno počeli raspoređivati ​​male zrakoplove opremljene mitraljezima na okupiranom teritoriju kako bi oborili ukrajinske dronove na putu do ciljeva u Rusiji. Njihova je greška bila što su ih pokazali na televiziji.

Ukrajinska sigurnosna služba utvrdila je gdje su zrakoplovi bili stacionirani i u utorak je izjavila da je “neutralizirala dva mala zrakoplova koje su okupatori postavili na uzletišta i koristili za obaranje ukrajinskih dronova dugog dometa”.

Nisu sve inovacije tako jednostavne. Prema ukrajinskoj obrambenoj obavještajnoj službi (DI), Rusija je posljednjih tjedana započela s raspoređivanjem nove vođene bombe na mlazni pogon, koja je nastala iz zaliha starih bombi takozvanog “slobodnog pada”.

Putinov izaslanik najavio preokret: ‘Rusija, SAD i Ukrajina su vrlo blizu diplomatskog rješenja’

“Domet i borbeni radijus takvih bombi je otprilike 200 kilometara”, rekao je zamjenik načelnika DI-a, Vadym Skybitski.

Jedrilični projektili i pomorski dronovi

Rusi su već pretvarali bombe iz sovjetskog doba u jedrilične projektile dometa oko 80 kilometara, što je zrakoplovima omogućavalo da ih ispaljuju, a da pritom ostanu daleko od ukrajinske protuzračne obrane. Samo u jednom danu prošlog tjedna, na Ukrajinu je ispaljeno preko 300 takvih bombi, a stotinu je dnevni prosjek.

Nova varijanta većeg dometa – nazvana UMPB-5 – već je korištena u napadima na Harkiv na sjeveroistoku Ukrajine posljednjih dana. Ruski zrakoplovni bloger objavio je u ponedjeljak da se oružje „već koristi protiv Ukrajinaca”.

Reuters

Ukrajinci su bili pioniri u razvoju pomorskih dronova, koji su bili posebno učinkoviti protiv ruske crnomorske flote. Ovog tjedna, Služba sigurnosti (SBU) predstavila je njihovu najnoviju generaciju. Jedan od njih korišten je već u napadu na most koji povezuje Rusiju i okupirani Krim u lipnju, priopćila je SBU.

Ažurirani modeli sposobni su prijeći više od 1500 kilometara i mogu nositi do 2000 kilograma eksploziva. Također mogu nositi višecijevni sustav bacača raketa.

Jedinica Rubikon

U ranim danima sukoba, ukrajinska vojska bila je puno agilnija od ruskih snaga u smislu prilagođavanja taktika i opreme. No s vremenom, rekla je obrambena analitičarka Dara Massicot, “ruske su jedinice, između mnogih drugih prilagodbi, ugradile zaštitni oklop na vozila, naučile nove stilove kamuflaže i usvojile taktike napada malih jedinica”.

Rusko Ministarstvo obrane također je osnovalo elitnu jedinicu dronova pod nazivom Rubikon, „koja eksperimentira s različitim vrstama taktika koje sada utječu na način na koji se upućuju druge jedinice bespilotnih letjelica“, napisala je Massicot u časopisu Foreign Affairs.

Unatoč svim inovacijama i porastu domaće proizvodnje dronova i projektila, Ukrajini je i dalje potreban stalan opskrba oružjem od saveznika. Ruski napadi projektila i dronova – često nekoliko stotina u jednoj noći – ponovno su naglasili njezine nedostatke u protuzračnoj obrani.

Reuters

Rusija se kreće prema proizvodnji više od 6000 dronova tipa Shahed mjesečno. To je samo jedan od razloga zašto Ukrajina želi projektile dugog dometa, nastojeći rat prenijeti na ciljeve poput tvornica dronova duboko u Rusiji. No, američki predsjednik Donald Trump kaže da je isporuka krstarećih projektila Tomahawk zasad isključena.

Kijev se, međutim, nada i da će Europa ojačati svoje sposobnosti.

“Svi koji sada pomažu Ukrajini sa sustavima protuzračne obrane i raketama štite i vlastite živote. I svatko tko pomaže Ukrajini dalekometnim raketama približit će kraj rata”, izjavio je Volodimir Zelenski ovaj tjedan.