U svibnju su izabrali novog predsjednika – poduzetnika Petra Porošenka, koji je obećao da će ispuniti njihove zahtjeve, ali na vlasti je i dalje saziv parlamenta u kojem su mnogi bivši Janukovičevi saveznici, a politički sustav još nije promijenjen. Parlament je pristao na čvršće veze s Europom, ali nije bio voljan poduprijeti borbu protiv korupcije ni druge mjere.

Prozapadna stranka Samopomoć, uglavnom sastavljena od aktivista civilnoga društva koje vodi bivši gradonačelnik Lavova Andrij Sadovij, trebala bi dobiti 8,5 posto glasova, a Domovina, stranka bivše premijerke Julije Timošenko 7,5 posto. Jaka Ukrajina koju vodi oligarh i bankar Serhij Tipiko i Oporbeni blok, otvoreno proruska stranka, mogle bi prijeći izborni prag od pet posto za ulazak u parlament.

U Ukrajini je na snazi proporcionalni izborni sustav, tako da se pola od 450 zastupničkih mjesta bira sa stranačkih lista, a pola u izbornim jedinicima.

Od 29 stranaka koje se natječu za ukrajinski parlament – Vrhovnu Radu – nijedna službeno ne predstavlja svrgnuti Janukovičev režim, a većina ih podupire čvršće veze sa Zapadom. Janukovičeve Stranke regija više nema, a ankete pokazuju i da bi prvi put u 20 godina Komunistička partija mogla ostati bez zastupnika u parlamentu.

Ti se izbori, kao i prošli predsjednički izbori u svibnju, rekao je Plenković, održavaju u posebno zahtjevnim okolnostima i uvjetima kad je riječ o dijelovima ukrajinskog teritorija Donecku i Luhansku. Objasnio je kako se, prema informacijama kojima raspolaže, tu izbori neće moći održati kao u ostalim dijelovima Ukrajine, a vlasti će svojim državljanima omogućiti da glasuju tako da dođu u najbližu susjednu regiju i ondje obave svoju građansku dužnost.

Na predsjedničkim izborima u svibnju u Donbassu se moglo glasovati samo na 20 posto biračkih mjesta. Ukrajinsko izborno povjerenstvo procijenilo je početkom listopada da će otprilike dva od pet milijuna birača u Donecku i Luhansku moći izići na parlamentarne izbore.

Strani analitičari slažu se da su parlamentarni izbori iznimno važni za izgradnju ukrajinske države, ali, ističu, nije vjerojatno da će oni promijeniti dinamiku sukoba na istoku zemlje, gdje je u šest mjeseci poginulo više od 3700 ljudi. Upravo suprotno, misle da će »zacementirati« trenutačno političko stanje u Donecku i Luhansku koji su izvan ukrajinskih državnih struktura.

Predsjednik i novi saziv parlamenta bit će suočeni s mnogim teškoćama, među kojima se posebice ističe umiješanost Rusije u separatističku pobunu u istočnoj Ukrajini. Ta regija neće glasovati u nedjelju, nego će nekoliko dana poslije, 2. studenoga, održati vlastite izbore koje vlada u Kijevu smatra nelegalnima. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin pozvao je Rusiju da zaustavi nelegalne izbore jer bi oni mogli uzrokovati trajnu podjelu.

U svakom slučaju, očekuje se Porošenkova pobjeda koja bi trebala biti dovoljno uvjerljiva da s drugim proreformskim strankama sastavi vladu. Porošenko želi jasan mandat i legitimitet za provedbu reformi i integraciju Ukrajine s Europom. Najavljuje bolju provedbu zakona, decentralizaciju vlasti, reformu političkog sustava i policije, u kojoj su i dalje mnogi stari kadrovi, iskorjenjivanje korupcije i ostalih negativnih ostataka Janukovičeva režima.

Jedan od prosvjednika – revolucionara s glavnoga kijevskog trga rekao je za Reuters: »Majdan je predstavljao mnoge dobre stvari, ali ostvarena je samo jedna – odlazak Janukoviča. Sve drugo ostalo je otvoreno.«