50. je dan ruske invazije na Ukrajinu.

U nastavku donosimo najvažnije vijesti dana.

22:36 – Objava ruskog Ministarstva obrane.

Ruski ratni brod Moskva je potonuo, još uvijek nije jasno je li ga pogodilo ukrajinsko oružje

21:57 – Glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC) Karim Khan posjetio je ovog tjedna ukrajinske gradove Buču i Borodjanku, gdje su početkom travnja otkrivene masovne grobnice i ubijeni civili nakon povlačenja ruskih snaga iz sjeverne Ukrajine.

“Ukrajina je mjesto zločina. Ovdje smo jer imamo razumne razloge vjerovati da su počinjeni zločini pod jurisdikcijom Međunarodnog kaznenog suda”, rekao je Khan.

21:17 – Ukrajinski predsjednik.

Zelenskij optužio Njemačku i Mađarsku da nastavljaju kupovati rusku naftu

20:39 – Upozorenje.

Oglasila se i CIA: SAD ne smije “olako shvaćati” rusku prijetnju o uporabi nuklearnog oružja

19:59 – Odustaju od neutralnosti?

Koje su poljedice mogućeg ulaska Finske i Švedske u NATO? Rusija tvrdi da neće biti Baltika bez nuklearnog oružja

19:19 – Važna odluka.

Ukrajinski parlament proglasio genocidom djelovanje ruske vojske u Ukrajini

18:48 – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da europske zemlje koje nastavljaju kupovati rusku naftu zarađuju novac krvlju drugih ljudi.

18:24 – Državna granična služba Ukrajine demantirala je navode Moskve da su granatirana područja u Rusiji.

“Neprijatelj provocira akcijama u blizini državne granice Ukrajine. Vlasti i propaganda Ruske Federacije u posljednje vrijeme šire lažne vijesti da se njihove pogranične regije granatiraju s područja Ukrajine”, naveli su u tvitu.

17:46 – Ukrajinsko gospodarstvo mogle bi ove godine pasti najmanje za trećinu, a inflacija premašiti 20 posto pod utjecajem ruske invazije na Ukrajinu, objavila je u četvrtak ukrajinska središnja banka.

Odluka o ključnim kamatnim stopama odgođena je po drugi puta od početka rata 24. veljače, izvijestila je banka u priopćenju.

I dalje je važno zadržati fiksni tečaj grivnje, napomenuli su, dodavši da će ponovo uvesti plutajući tečaj čim se tržište valuta uravnoteži.

16:16  Ruski istražni odbor u četvrtak je rekao da su ukrajinski helikopteri napali selo Klimovo u ruskoj regiji Brjansk i ranili sedam osoba što je najnoviji u nizu prekograničnih napada za koje Moskva prijeti uzvratnim udarima na Kijev.

Guverner regije Brjansk rekao je ranije da su bombardiranjima izložene dvije stambene zgrade.

Ni ukrajinsko ministarstvo obrane ni vojska nisu odgovorili na zahtjev za komentarom o napadima izvedenima na području Rusije.

Guverner regije Belgorod rekao je da je i ondje napadnuto jedno selo no nema ranjenih.

Ukrajinsko ministarstvo obrane koje je odbilo komentirali nekoliko prekograničnih incidenata među kojima je i napad na spremnik goriva u Belgorodu ranije u travnju, nije zasad odgovorilo na zahtjev medija da komentira napad.

“Dana 14. travnja 2022., dva borbena helikoptera opremljena teškim naoružanjem, vojnim osobljem Ukrajinskih oružanih snaga ušla su protuzakonito u zračni prostor Ruske Federacije”, navodi se u izjavi ruskog odbora.

“Letjeli su nisko i izveli šest napada na stambene četvrti u selu Klimovo”. Šest zgrada je oštećeno i sedam osoba ozlijeđeno, stoji u izjavi.

Ministarstvo zdravstva navodi da su dvije osobe teško ozlijeđene, prenosi agencija RIA.

U pokrajini Brjansk vlasti su zatvorile škole u strahu od novih napada, prenosi agencija TASS.

Ruska služba obavještajne sigurnosti FSB navodi da su vozila oštećena u minobacačkim napadima blizu Klimova u srijedu.

Nastavak “sabotaže i napada” ukrajinskih snaga mogli bi izazvati napade na Kijev, objavilo je rusko ministarstvo obrane.

“Ako se takvi incidenti nastavi, oružane snage Ruske Federacije mogle bi napasti centre u kojima se donose odluke, među njima Kijev koji se ruska vojska dosad suzdržavala napasti”, dodaje ministarstvo obrane.

Vlasti četiriju ruskih pograničnih regija uz granicu s Ukrajinom i vlasti Krima, poluotoka koji je Rusija anektirala 2014. pojačale su sigurnosne mjere u ponedjeljak zbog,  kako su one to nazvale “mogućih provokacija” s ukrajinske strane.

Zbog ruske invazije na Ukrajinu, najvećeg napada na neku europsku državu od 1945. godine, izbjeglo je više od 4,6 milijuna stanovnika, tisuće su ubijene ili ranjene, a Rusija je sve izoliranija na svjetskoj sceni.

Kremlj tvrdi da izvodi “posebnu vojnu operaciju” u svrhu “demilitarizacije” i “denacifikacije” Ukrajine što i Ukrajina i Zapad nazivaju lažnim povodom za ničime isprovociranu agresiju.

16:06 Dmitrij Medvedev, jedan od najbližih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, u četvrtak je upozorio NATO da će Rusija postaviti hipersonične rakete i nuklearno naoružanje u eksklavi Kalinjingrad ako se Švedska i Finska pridruže zapadnom savezu.

Finska, koja dijeli 1300 kilometara dugu granicu s Rusijom, uz Švedsku razmatra pridruživanje NATO savezu. Helsinki će o tome odlučiti u narednih nekoliko tjedana, rekla je u srijedu finska premijerka Sanna Marin.

Medvedev, bivši ruski predsjednik i premijer, a danas zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, kazao je kako bi u slučaju članstva u NATO-u tih dviju država Rusija morala ojačati svoje kopnene, morske i zračne snage na Baltiku.

Medvedev je izravno govorio i o nuklearnoj prijetnji, rekavši kako se više ne može govoriti o Baltiku bez nuklearnog naoružanja. Rusija izlazi na Baltičko more u eksklavi Kalinjingrad, smještenoj između Poljske i Litve.

Putinov saveznik nada se da će Finska i Švedska odustati od svoje težnje prema članstvu. Ako ne, nastavio je, morat će živjeti s nuklearnim naoružanjem i hipersoničnim raketama u svom susjedstvu.

Rusija ima najveću zalihu nuklearnih glava na svijetu, a uz Kinu i SAD predvodnik je u hipersoničnoj raketnoj tehnologiji.

Litva je odgovorila kako ruske prijetnje nisu ništa novo te da je Moskva nuklearno naoružanje dovela u Kalinjingrad dugo prije napada na Ukrajinu.

Ako se obistini finsko i švedsko članstvo u NATO-u, osnovanom 1949. kao sigurnosna organizacija protiv Sovjetskog Saveza, to će biti jedna od najvećih strateških posljedica rata u Ukrajini.

Finska je 1917. stekla neovisnost od Rusije te se protiv te zemlje borila dva puta tijekom Drugog svjetskog rata, izgubivši dio teritorija. Finska je u četvrtak najavila vojnu vježbu na zapadu države uz sudjelovanje Velike Britanije, SAD-a, Latvije i Estonije.

Švedska pak nije ratovala oko 200 godina. Njezina vanjska politika usredotočena je na podršku demokraciji i nuklearnom razoružanju.

Kalinjingrad 

Kalinjingrad, nekadašnja luka Koenigsberg, prijestolnica istočne Pruske, udaljen je manje od 1400 kilometara od Londona i Pariza, te 500 kilometara od Berlina. Crvena armija osvojila je to područje u travnju 1945. te stekla taj teritorij na konferenciji u Potsdamu.

Rusija je 2018. objavila da je tamo postavila Iskander, raketu kratkog dometa koja može nositi nuklearnu glavu. Njen službeni domet je 500 kilometara, no neki zapadni vojni stručnjaci vjeruju kako je on u stvarnosti puno veći.

„Nijedna razumna osoba ne želi više cijene i poreze, povećane tenzije uz granice, Iskandere, hipersonične rakete i brodove s nuklearnim naoružanjem doslovno u blizini svog doma“, rekao je Medvedev.

„Nadajmo se da će kod naših sjevernih susjeda pobijediti razum“, zaključio je.

15:34 Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da će Moskva preusmjeriti svoje energente prema istoku jer europske zemlje nastoje smanjiti svoju ovisnost o uvozu iz Rusije, dodajući da Europa neće moći odmah odreći se ruskog plina.

Rusija gradi jače odnose s Azijom i Kinom, najvećim svjetskim potrošačem energenata, kako bi diversificirala izvoz od tradicionalnih tržišta u Europi.

“Iznenađuje da si tzv. partneri iz neprijateljskih zemalja priznaju da neće moći bez ruskih izvora energije, uključujući na primjer prirodni plin”, rekao je Putin na sastanku vlade koji je prenosila televizija.

“Sada ne postoji racionalna zamjena za plin u Europi”.

Dodao je da Europa, govoreći o prekidu uvoza energije iz Rusije, potiče rast cijena i destabilizira tržište.

“Neprijateljske zemlje priznaju da ne mogu bez ruskih energetskih resursa”, rekao je.

Ruska, kako je naziva, “posebna vojna operacija” u Ukrajini primorala je EU da revidira svoje energetske prioritete. Bruxelles nastoji osloboditi države članice o ovisnosti o Rusiji, koja osigurava oko 40 posto europske potrošnje prirodnog plina.

Putin je rekao da će Rusija morati izgraditi infrastrukturu kako bi mogla povećati izvoz energenata u Aziju.

Rusija je započela isporučivati plin plinovodom Kini potkraj 2019. godine.

14:45 Ruska Savezna služba sigurnosti (FSB) priopćila je četvrtak da je granična postaja u regiji Brjansk gađana iz minobacača iz Ukrajine u posljednjem od niza prijavljenih prekograničnih napada za koje Moskva kaže da bi mogli izazvati eskalaciju sukoba.

Nije bilo ozlijeđenih u tom incidentu, ali su neka vozila oštećena, rekao je glasnogovornik FSB-a za državnu televiziju.

Ukrajinsko ministarstvo obrane i vojska nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentarom.

Savjetnik u ukrajinskom ministarstvu unutarnjih poslova Anton Heraščenko objavio je na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram da je nešto “palo i zapalilo se” u vojnom objektu u Brjansku nedaleko od granice.

U objavi se ismijava Rusija jer je odmah okrivila Ukrajinu, ali se eksplicitno ne poriče da je Ukrajina odgovorna.

Rusija je izvijestila o nizu napada ukrajinskih snaga na pogranična područja posljednjih tjedana, uključujući i napad na skladište goriva u gradu Belgorodu ranije ovog mjeseca.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u srijedu da bi nastavak “sabotaže i napada” ukrajinskih snaga mogao izazvati napade na Kijev.

“Ako se takvi incidenti nastave, onda će posljedica biti napadi na središta u kojima se donose odluke, uključujući i Kijev, od kojih se ruska vojska do danas suzdržavala”, reklo je ministarstvo.

Vlasti u četiri ruske regije koje graniče s Ukrajinom i na Krimu pod ruskom kontrolom objavile su u ponedjeljak da pojačavaju sigurnosne mjere zbog, kako su rekli, “mogućih provokacija” s ukrajinske strane.

Nakon minobacačkog napada zatvoren je niz škola na tom području, izvijestila je ruska novinska agencija TASS.

14:00 Guverner ruske regije Brijansk objavio je da su ukrajinske snage otvorile vatru po stambenim zgradama u toj regiji. Radi se o regiji koja graniči sa sjeverom Ukrajine, nedaleko od grada Černihiva, javlja Index.

“Danas su ukrajinske snage otvorile vatru na selo Klimovo. Granatama su oštećene dvije stambene zgrade, ima žrtava među stanovnicima”, napisao je guverner Aleksander Bogomaz na svom Telegram kanalu.

Ranije su ruski dužnosnici objavili da je granatirana postaja ruske granične policije. U napadu je oštećeno više vozila, tvrde Rusi.

Ruski izvori društvenim mrežama dijele snimku navodnog napada na selo Klimovo u ruskoj regiji Brijansk. Još uvijek nema neovisne potvrde napada, kao ni autentičnosti snimke.

Isti izvori tvrde da je u granatiranju Klimova ozliijeđeno sedam osoba.

12:56 Rusko ministarstvo obrane u četvrtak je objavilo da je obuzdana vatra na krstarici Moskva, glavnom brodu crnomorske flote, te da se provode mjere da se to plovilo odvuče nazad u luku.

Ministarstvo, ranije objavivši da je izbio požar nakon eksplozije streljiva na palubi, kazalo je kako glavno naoružanje broda nije oštećeno i da je posada evakuirana na druge brodove na Crnom moru.

„Izvor požara na krstarici Moskva je obuzdan“, priopćilo je rusko ministarstvo, dodavši da brod nije potonuo.

„Eksplozije streljiva su zaustavljene“, stoji u priopćenju i dodaje se da se istražuje uzrok incidenta.

Rusko ministarstvo je ranije u četvrtak objavilo da je krstarica znatno oštećena u požaru, što je posljednji u nizu vojnih udaraca koji Rusija doživljava od početka invazije na Ukrajinu 24. veljače.

Maksim Marčenko, guverner regije oko Odese, rekao je da je brod Moskva pogođena s dvije protubrodske rakete Neptun.

12:13 Europska unija je tek nedavno u okviru petog paketa sankcija protiv Rusije onemogućila izvoz oružja i zatvorila rupu u zakonu koja je omogućavala prodaju oružja unatoč embargu nametnutom nakon aneksije Krima 2014. godine.

EU je 2014. godine nakon ruske aneksije Krima uvela embargo na prodaju oružju Rusiji.

Međutim, ta odluka je sadržavala klauzulu prema kojoj se zabrana izvoza oružja ne odnosi na ugovore potpisane prije kolovoza 2014. godine.

To je omogućilo pojedinima državama članicama EU-a da prošle godine izvezu oružja i streljiva u Rusiju u vrijednosti od 39 milijuna eura, što je povećanje od preko 50 posto u odnosu na 2020. godinu.

Među najvećim izvoznicima bile su zemlje sa snažnom obrambenom industrijom poput Francuske i Njemačke.

Nakon invazije Rusije na Ukrajinu koja je počela 24. veljače, pojedine države članice snažno su kritizirale tu iznimku u odluci iz 2014. godine.

Odluka o brisanju te iznimke donesena je tek u petom paketu sankcija koji je stupio na snagu prošli tjedan.

Zanimljivo je da ta odluka nije priopćena kroz uobičajene komunikacijske kanale EU-a, nego je samo objavljena u službenom listu EU-a, objavio je Reuters pozivajući se na diplomatske izvore.

12:00 Gradonačelnik opkoljenog Mariupolja Vadim Bojčenko u četvrtak ujutro je rekao da se taj grad i dalje bori te da će ostati ukrajinski.

Bojčenko je ruska izvješća o osvajanju gradske luke i predaji više od tisuću ukrajinskih boraca nazvao lažnim vijestima, prenosi agencija dpa.

Taj grad na obali Azovskog mora i dalje brane pripadnici Azovske bojne i mornarice, rekao je Bojčenko koji je izvan grada.

Mariupolj je tjednima pod opsadom ruskih snaga. Većina grada je uništena, a životni uvjeti za preostale građane su katastrofalni.

Rusi su preko noći nastavili bombardirati Harkiv, Doneck i Zaporižju, objavila je u četvrtak ujutro ukrajinska vojska.

Ukrajina očekuje novu rusku ofenzivu velikog razmjera na istoku države.

11:45 Jedan od najbližih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina upozorio je NATO u četvrtak da će, budu li se Švedska i Finska priključile vojnom savezu pod američkim vodstvom, Rusija morati ojačati svoju obranu u regiji, uključujući postavljanje nuklearnog oružja.

Rusi upozoravaju: “Ako NATO primi Finsku i Švedsku, postavit ćemo nuklearno naoružanje na Baltiku”

11:40 Bivši američki predsjednik Donald Trump nazvao je ruski napad na Ukrajinu „genocidom“, nakon što je to učinio aktualni predsjednik Joe Biden.

Biden je u utorak optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina da provodi „genocid“ u Ukrajini, nakon što je tu riječ dotad koristio samo ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij koji je pozdravio izjavu američkog kolege, nazvavši ih „istinskim riječima istinskog čelnika“.

I Trump rusku invaziju nazvao genocidom

10:45 Ukrajinski gradovi Kramatorsk i Kostjantinivka vjerojatno će biti mete jednako snažnih ruskih napada i razine nasilja kakvi su viđeni u drugim urbanim središtima otkako je Moskva napala Ukrajinu potkraj veljače, objavila je u četvrtak britanska vojna obavještajna služba.

Britansko ministarstvo obrane (MoD) reklo je da “široko rasprostranjeni raketni i topnički napadi i napori da se snage koncentriraju za ofenzivu” pokazuju povratak tradicionalnoj ruskoj vojnoj doktrini.

Za to je potrebno osigurati značajne snage, dodaju britanski analitičari.

Ministarstvo obrane je istaknulo kako ruske snage zbog ustrajne ukrajinske obrane Mariupolja trenutno ondje drže znatan broj ruskih vojnika i oružja.

10:37 U Britaniji je kampanja “Pravda za Ukrajinu” objavila nacrt optužnice protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina za zločin agresije u Ukrajini koji su sastavili stručnjaci anglosaksonskog prava.

U Londonu objavljena optužnica protiv Putina

10:30 Ruska vojska objavila je u četvrtak da je preuzela potpunu kontrolu nad većim dijelom uništene luke u Mariupolju, “oslobodivši” je od paravojne Azovske bojne.

Glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov rekao je da su preostale ukrajinske snage u gradu “blokirane i ne mogu pobjeći iz okruženja”.

No, nijedan službeni ukrajinski izvor nije potvrdio te tvrdnje.

Grad Mariupolj je tjednima pod opsadom, a preostali stanovnici bez vode su, hrane i struje. Američki Institut za proučavanje rata (ISW) objavio je da će ruske snage “vjerojatno” zauzeti grad sljedeći tjedan.

Mariupolj je od strateškog značaja za Moskvu jer Rusija nastoji uspostaviti kopneni most između regije Donbas i okupiranog poluotoka Krima.

Moskovske snage usredotočuju svoje napade na istok i jug Ukrajine, a analitičari predviđaju veliku novu ofenzivu u regiji u bliskoj budućnosti.

U međuvremenu, na sjeveru Ukrajine, u tijeku su napori da se očiste velike količine neeksplodiranih mina koje su za sobom ostavile ruske snage u povlačenju.

Razminiranje je u tijeku jer su deseci tisuća neeksplodiranih granata i mina ostavljeni u regiji, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.

9:58 Rat u Ukrajini izazvao je “oluju svih oluja” u svijetu hrane, energetike i financija koja sada prijeti da će izazvati pustoš, pogotovo u gospodarstvima siromašnijih zemalja, izjavio je u srijedu u New Yorku glavni tajnik UN-a António Guterres.

Oluja svih oluja: Svijetu zbog Ukrajine prijeti pogubna kriza hrane, energetike i financija

9:41 Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je austrijskom kancelaru Karlu Nehammeru kad su se sastali ovaj tjedan da je austrijska opskrba plinom iz Rusije sigurna te da država može i dalje plaćati u eurima, rekao je Nehammer za nacionalnu novinsku agenciju APA.

Nehammer se u ponedjeljak sastao s Putinom pored Moskve i do sada nije javno govorio o sigurnosti austrijske opskrbe plinom.

Austrija dobiva 80 posto prirodnog plina iz Rusije i protivi se tome da joj Europska unija odmah nametne plinski embargo tvrdeći da to sada nije moguće.

Putin je rekao da je “opskrba plinom osigurana, da će Rusija isporučiti ugovorom utvrđenu količinu i da plaćanje može ostati u eurima”, rekao je Nehammer u intervjuu u srijedu, prenosi APA.

REUTERS

9:33 U selu Lubjanka sjeverozapadno od Kijeva, odakle su ruske snage pokušale i nisu uspjele pokoriti prijestolnicu prije nego što su otjerane, na zidu kuće koju su zauzele ruske trupe bila je ispisana poruka Ukrajincima.

“Nismo htjeli ovo… oprostite nam”, piše.

Ruski vojnici na zidu kuće kraj Kijeva ostavili poruku Ukrajincima

8:56 Europska svemirska agencija (ESA) je, nakon suspenzije većih zajedničkih misija na Mars, u srijedu odlučila prekinuti i suradnju s Rusijom na misijama na Mjesec pod nazivom Luna, što je još jedna posljedica ruske invazije na Ukrajinu.

Ništa od puta na Mjesec i Mars: Europska svemirska agencija prekinula suradnju s Rusima

8:47 Rusija je u četvrtak objavila da je glavni brod njezine crnomorske flote teško oštećen i da je njegova posada evakuirana nakon eksplozije za koju je ukrajinski dužnosnik rekao da je posljedica ukrajinskog raketnog pogotka.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je požar na raketnoj krstarici Moskvi prouzročio eksploziju streljiva, javila je novinska agencija Interfax.

Nije navedeno što je uzrokovalo požar, ali Maksim Marčenko, ukrajinski guverner regije crnomorske luke Odese, rekao je da je Moskva pogođena s dvije ukrajinske protubrodske krstareće rakete Neptun.

“Projektili Neptun koji čuvaju Crno more prouzročili su vrlo ozbiljnu štetu”, napisao je u objavi na internetu.

Ukrajinsko ministarstvo obrane nije odgovorilo na zahtjev za komentarom, a Reuters nije mogao provjeriti tvrdnje dvije strane.

Moskva je drugi veliki ratni brod za koji se zna da je pretrpio ozbiljna oštećenja od početka rata. Prošlog mjeseca Ukrajina je priopćila da je uništila veliki desantni brod Orsk, u manjem Azovskom moru.

Bitka za Mariupolj

Rusija je priopćila da se 1026 vojnika ukrajinske 36. pomorske brigade, uključujući 162 časnika, predalo u Mariupolju i da je grad u potpunosti pod njezinom kontrolom. Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva obrane rekao je da nema informacija o predaji.

Zauzimanje industrijske četvrti Azovstal u kojoj su marinci bili utaboreni Rusiji bi dalo kontrolu nad glavnom lukom u Azovskom moru u Ukrajini, ojačalo bi južni kopneni koridor i proširilo okupaciju na istok zemlje.

7:56 Reuters je razgovarao s više od dvadeset znanstvenika o utjecaju rata u Ukrajini na znanost u Rusiji. Mnogi su izrazili zabrinutost za njezinu budućnost nakon što su suspendirani deseci milijuna dolara novca sa Zapada namijenjenog ruskoj znanosti zbog europskih sankcija Moskvi.

Znanost kao kolateralna žrtva rata u Ukrajini

6:16 Američka diplomacija je u srijedu opravdala optužbu za “genocid” koju je dan ranije iznio Joe Biden protiv Rusije, ocijenivši da ruske snage žele “uništiti Ukrajinu i njezino civilno stanovništvo”.

Američki predsjednik je iznenadio izjavom da ruski predsjednik Vladimir Putin provodi “genocid” u Ukrajini, priznajući ipak da će o tome odlučiti međunarodni pravni stručnjaci.

“Mislim da ćemo, kad prikupimo sve dokaze, doći do istog zaključka kao i predsjednik Biden jer to što se događa na terenu nije nesretan slučaj”, rekla je za CNN američka državna podtajnica Victoria Nuland.

Amerikanci inzistiraju da Rusi u Ukrajini provode genocid: “Žele uništiti civilno stanovništvo”

6:05 Četvero civila je poginulo, a najmanje je desetero ranjeno u ruskim napadima na Harkiv, na sjeveroistoku Ukrajine, rekao je guverner te oblasti.

“Okupatori su tijekom dana nastavili granatirati stambene četvrti Harkiva (…) Četvero civila je poginulo u jednom danu, a desetero je ranjeno”, objavio je na Telegramu Oleg Sinjegubov.

Po riječima Sinjegubova, sjeverna četvrt Harkiva našla se na udaru “paljbe teškog topništva”.

Rusi “ubijaju napadajući na civilno stanovništvo”, istaknuo je.

Harkiv, drugi po veličini ukrajinski grad koji je prije rata imao gotovo 1,5 milijuna stanovnika, četrdesetak je kilometara udaljen od ruske granice.

REUTERS/Alkis Konstantinidis

6:02 Ruska krstarica Moskva “teško je oštećena” u eksploziji streljiva koju je prouzročio požar, izvijestile su u četvrtak ruske državne agencije, pozivajući se na ministarstvo obrane.

“Zbog požara je eksplodiralo streljivo na raketnoj krstarici Moskvi. Brod je teško oštećen”, priopćilo je ministarstvo, a prenose agencije Tass i Ria Novosti.

Posada je u cijelosti evakuirana i vodi se istraga kojom će se utvrditi uzrok požara, dodaje ministarstvo.

Ruske agencije nisu navele mjesto izgreda.

REUTERS/Alexey Pavlishak/File Photo

6:00 Ukrajinsko raketiranje prouzročilo je požar na ruskoj krstarici “Moskvi”, priopćile su u srijedu navečer ukrajinske vlasti.

“Rakete Neptun koje štite Crno more prouzročile su veliku štetu na tom ruskom brodu”, rekao je guverner Odeske oblasti, na jugu, Maksim Marčenko.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič potvrdio je na Youtubeu ukrajinske udare na brod, ali nije otkrio njegov položaj.

“Brzo gori. Sada. Uz ovako uzburkano more ne zna se kad će pomoć moći stići do njih”, rekao je istaknuvši da je na brodu “510 članova posade”.

Agencija France Presse nije zasad mogla provjeriti informaciju iz neovisnog izvora.

Dana 24. ožujka, mjesec dana od početka ruske invazije na Ukrajinu, ukrajinska ratna mornarica je objavila da je uništila brod za prijevoz ruskih snaga usidren u Berdjansku, blizu Mariupolja, na Azovskome moru.