Imaju plan

Ukrajina upravo razbila rusku blokadu, prvih 8 brodova pristalo po žito. Crnomorska flota nemoćna

Portal Novi list

Foto Facebook Mornarica Oružanih snaga Ukrajine; Reuters

Foto Facebook Mornarica Oružanih snaga Ukrajine; Reuters

Otvaranje kanala Dunav-Crno more na ukrajinsko-rumunjskoj granici omogućeno je nakon što je Ukrajina 30. lipnja oslobodila Zmijski otok od ruskih snaga.



Ukrajina je upravo razbila rusku blokadu dijela svojih luka, čime je od početka invazije spriječen izvoz desetak milijuna tona žitarica. Time je Rusija izazvala rast cijena hrane u svijetu, a propagandisti Vladimira Putina na nacionalnoj televiziji otvoreno zagovaraju plan izazivanja svjetske gladi.


„Što se tiče ideje da ‘ljudi žele jesti’, znate, nedavno se u Moskvi pojavila jako cinična šala. Nije to zapravo ni šala, već više usklik.


Čula sam je već nekoliko puta od više različitih ljudi. A glasi: ‘Sva naša nada leži u gladi’.




Evo što to zapravo znači. To znači da će sada početi svjetska glad. A Zapad će ukinuti sankcije i s nama biti prijatelji, zato što će shvatiti da to moraju.


Shvatit će da je nemoguće ne biti prijatelj s nama”, izjavila je Putinova propagandistica, šefica državne televizije RT Margarita Simonyan na Međunarodnom ekonomskom forumu (SPIEF) u St. Petersburgu krajem lipnja.


Luke otvorio ruski bijeg sa Zmijskog otoka


No, to bi mogao postati još jedan Putinov plan koji je pošao po krivu od početka njegove invazije na Ukrajinu, koju je htio završiti u tri dana.



Osam stranih brodova pristalo je u ponedjeljak u ukrajinske luke za izvoz žitarica. Ukrajinska mornarica izvijestila je da su uz njezinu pomoć strani brodovi uspjeli stići u ukrajinske luke na kanalu Dunav-Crno more kako bi omogućili prijevoz poljoprivrednih proizvoda civilnim plovilima.


Korištenje ovog kanala omogućeno je nakon što je Ukrajina 30. lipnja oslobodila Zmijski otok od ruskih snaga.


“Otok je od strateške važnosti, jer omogućuje kontrolu prilaza ukrajinskim lukama i ušću Dunava, čime su Rusi blokirali kretanje civilnih brodova u južnom dijelu Ukrajina.


Ranije, zbog blokade civilnog brodarstva, svjetske pomorske kompanije morale su koristiti Sulinski kanal, što je dovelo do zastoja velikog broja plovila i značajnog preopterećenja kanala.



Valja napomenuti da su zbog ruske agresije i blokade u Crnom moru u ukrajinskim lukama blokirani milijuni tona ukrajinskog žita, od čega je velik dio bio namijenjen Svjetskom programu za hranu UN-a za borbu protiv globalne krize.


“Gesta dobre volje”


Ukrajina otvaranjem ovih luka pomaže u rješavanju svjetske gladi. Nažalost, većina luka u našoj zemlji i dalje je zatvorena, a neke su okupirane.


Istodobno, ruske jedinice nastavljaju s udarima na kritične infrastrukturne objekte i civilne brodove u Crnom moru. Na primjer, neprijatelj je nedavno raketirao kemijski tanker Millennial Spirit, koji je plovio pod zastavom Moldavije, nakon čega je potonuo.


Unatoč ruskoj agresiji, naša zemlja nastavlja činiti sve kako bi riješila problem gladi u svijetu”, poručila je ukrajinska mornarica u Facebook objavi.


Objavljen je i video koji prikazuje kako je teklo oslobađanje Zmijskog otoka:



Rusija je 30. lipnja objavila kako je evakuirala Zmijski otok u „gesti dobre volje”. Međutim, ubrzo je postalo poznato da su ruske snage u paničnom bijegu nakon višestrukih ukrajinskih raketnih, topničkih i napada dronovima ondje ostavile goleme količine vojne opreme, radara, protuzračnih sustava i višecijevnih bacača raketa.


Vojnici su uspjeli pobjeći helikopterima i gliserima, ali suočeni s prijetnjom ukrajinskih raketa i artiljerije čuvena ruska Crnomorska flota pokazala se nemoćnom organizirati evakuaciju opreme.


Nakon napuštanja Zmijskog otoka, ruska je flota, čini se, podjednako nemoćna spriječiti korištenje ovih manjih ukrajinskih luka za izvoz žitarica.


Obnavljaju kapacitete riječnih luka


Ukrajina, naime, obnavlja i proširuje neke od svojih davno napuštenih riječnih luka na Dunavu kako bi olakšala izvoz žitarica zbog ruske blokade Crnog mora.


Prije rata ukrajinske riječne luke na Dunavu bile su rijetko korištene, a neke od njih bile su u potpunom zapuštenom stanju. Ali nakon ruske invazije na Ukrajinu i njezine kontrole izlaznih ruta prema Crnom moru, Kijev oživljava svoje stare riječne luke kako bi izbjegao morsku blokadu i ubrzao izvoz pšenice iz zemlje.



“Uzmite primjer luke na rijeci Reni,” rekla je za The Guardian Alla Stojanova, voditeljica odjela za poljoprivrednu politiku regije Odesa.


Luka je bila jedna od najvažnijih u dunavskoj regiji tijekom Sovjetskog Saveza i prolaz prema Rumunjskoj.


“Nedavno se uopće nije koristila. Stoga sada radimo na njezinom proširenju, zajedno s drugim riječnim lukama, kako bismo povećali kapacitet”, rekla je Stojanova.


Preko 160 brodova bilo na čekanju


U vrijeme kad je Stojanova razgovarala s Guardianom prošlog tjedna, preko 160 brodova čekalo je u Crnom moru da uđu u Sulinski kanal.



No, to nisu mogli jer je kapacitet tog kanala, koji kreće od rumunjske luke Sulina u ušću Dunava, gotovo 150 kilometara istočno od Constante, samo 5-6 brodova dnevno.


Tada brodovi još uvijek nisu mogli koristiti sada otvoreni ukrajinski kanal Dunav-Crno more, u estuariju Bistroye, na granici Ukrajine i Rumunjske.


Na početku ruske invazije, silosi i luke diljem Odese bili su puni s više od 25 milijuna tona žitarica. Do danas je 5 milijuna njih izvezeno alternativnim uličnim, željezničkim i riječnim rutama.


“U ožujku smo uspjeli izvesti 200.000 tona”, rekla je Stojanova.



“U travnju 1,6 milijuna; u svibnju 1.743.000 tona; a u lipnju preko 2,5 milijuna tona. Ali ovaj kapacitet još uvijek nije dovoljan, jer obično smo s naših šest luka u regiji Odesa izvozili 5-6 milijuna tona žitarica svaki mjesec.”


Prije rata oko pet ili šest brodova napustilo bi luku Odesa noseći ukupno 100.000 tona žitarica, s tim da je jedan jedini brod imao kapacitet da nosi do 50.000 tona.


“Jedan kamion može prevesti samo 25 tona, a vagon vlaka 60 tona”, kaže Stojanova.


“Da bismo utovarili ekvivalent jednom brodu za prijevoz žita, trebalo bi nam 2000 kamiona. Svi oni dugi redovi kamiona i vlakova koje možete vidjeti na granici stvorili su se zato što susjedne zemlje nisu u mogućnosti logistički upravljati ovolikom količinom žitarica od nas.”


Budući da Kijev planira proširiti svoje riječne luke s najmanje dva nova silosa i posebnim parkirnim mjestima za kamione za brži utovar žitarica, ostaje činjenica da su to samo hitne mjere za održavanje pošiljke žitarica.


Nema alternative morskim lukama


Ukrajinski dužnosnici svjesni su da je otvaranje crnomorske rute jedini način da se ublaži globalna glad.


“Istina je da nema alternative morskim lukama”, rekla je Stojanova.


“Moramo ih odmah deblokirati. Svijet može pronaći način da natjera Rusiju na to. Ne samo da želimo da Rusija nešto obeća, već želimo da pristane deblokirati naše morske luke u okviru odluke Opće skupštine UN-a.


Ako Rusija pristane na to, neće moći odstupiti ni korak od sporazuma.”



“Ako, nažalost, svaki dan gubimo vojnike koji hrabro brane našu zemlju, postoje i druge statistike, kao što svakih 48 sekundi jedna osoba u svijetu umre od gladi”, dodaje ona.


Broj ljudi koji gladuju u svijetu porastao je za 150 milijuna od početka pandemije Covida, prema UN-u, upozoravajući da kriza s hranom izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu riskira da najteže pogođene zemlje gurne u raširenu glad.


U četvrtak, dok je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govorio novinarima da je Moskva spremna pregovarati s Ukrajinom o žitu, niz ruskih projektila uništio je dva kombajna u kojima je bilo 35 tona žita u regiji Odesa, prema lokalnim vlastima.


U međuvremenu, ukrajinski farmeri na okupiranim područjima nisu imali drugog izbora nego prodati svoju žetvu Rusima.


Kako Rusija krade ukrajinsko žito


Dvojica ukrajinskih farmera u okupiranoj regiji Herson rekli su Guardianu da su prošlog mjeseca prodali žito ruskim kupcima po sniženim cijenama.


“Moje žito prodano je gotovo 20% jeftinije nego inače. Ali bolje i to nego ništa”, rekao je jedan farmer koji je tražio anonimnost zbog straha od odmazde lokalnih vlasti.


“Nisam imao dovoljno prostora za skladištenje žitarica, pa je prodaja bila jedina opcija”, dodao je poljoprivrednik.


Drugi farmer je rekao da mu se obratila poljoprivredna tvrtka sa sjedištem na Krimu, koja je od njega tražila da potpiše dokumente kako bi dokazao da je žito kupljeno “legalno”.


Rekao je da je svoje žitarice prodao za otprilike 100 dolara po toni, što je “jedva iznad” troškova proizvodnje.



U utorak je čelnik jugoistočne regije Zaporizhzhia postavljen u Moskvi rekao ruskoj novinskoj agenciji Tass da su ukrajinski poljoprivrednici na okupiranim područjima dobili oko 200 dolara po toni za žito.


Čini se da se također pojavila raštrkana transportna mreža za slanje žitarica iz regije Herson u luke na južnom Krimu, što je izgleda postala prva stanica za ukradeno ukrajinsko žito.


“Primamo puno zahtjeva za prijevoz žitarica iz Hersona u krimske luke”, rekla je Anna, menadžerica u logističkoj tvrtki sa sjedištem u pograničnoj regiji Rostov.


“Ljudi su nam spremni platiti jako dobar novac da pokupimo žito i prevezemo ga na Krim, jer to putovanje nije uvijek sigurno.”


Okupirano 22% obradivog zemljišta


Teške borbe se nastavljaju u regiji, dok Ukrajina, ojačana novim zapadnim oružjem, namjerava izvesti protunapad kako bi povratila teritorij.


Anna je rekla da njezina tvrtka svaki dan šalje tri do pet kamiona da pokupe žito iz Hersona i otpreme ga u krimske luke Sevastopolj i Kerč.


U četvrtak je NASA objavila da su ruske snage sada okupirale oko 22% obradivog zemljišta u Ukrajini, a Kijev je optužio Rusiju da je ukrala više od 600.000 tona žitarica s okupiranih ukrajinskih teritorija za prodaju na međunarodnim tržištima.



Istog dana, Ukrajina je pozvala turskog veleposlanika, rekavši da je Turska dopustila brodu pod ruskom zastavom koji je prevozio, kako se tvrdi, tisuće tona ukradenog ukrajinskog žita da napusti luku Karasu.


Turski carinici zaplijenili su brod na zahtjev Ukrajine u utorak, nakon što je Kijev rekao da je brod ilegalno prevozio 7.000 tona žitarica iz Berdjanska, luke na jugoistoku Ukrajine, pod ruskom okupacijom.


Sve je više dokaza da se ukradeno ukrajinsko žita koje stigne u te luke zatim šalje u inozemstvo, uglavnom u luke u Siriji i Turskoj.