Kada američki predsjednik Donald Trump u petak primi vođe Armenije i Azerbajdžana u Bijeloj kući, sastanak će završiti potpisivanjem mirovnog okvira koji uključuje ekskluzivna prava za Sjedinjenje Države na razvoj strateškog tranzitnog koridora u Zakavkazju, rekao je dužnosnik za Reuters.

Dvije postsovjetske države vodile su niz ratova od kasnih 1980-ih kada se Gorski Karabah, azerbajdžanska regija koja je u to vrijeme imala većinom etničko armensko stanovništvo, odvojila od Azerbajdžana uz potporu Armenije. Obje zemlje su proglasile neovisnost od Sovjetskog Saveza 1991.

Mirovni sporazum bi mogao preobraziti Južni Kavkaz, energentima bogatu regiju između Rusije, Turske i Irana kojom prolaze naftovodi i plinovodi, ali je njen razvoj usporen zbog zatvorenih granica i dugotrajnih etničkih sukoba.

Azerski predsjednik Ilham Alijev i armenski premijer Nikol Pašinjan pridružit će se Trumpu na razgovorima u Bijeloj kući i svečanosti potpisivanja sporazuma, kazali su američki dužnosnici pod uvjetom da ostanu anonimni.

Čelnici će potpisati okvirni sporazum za postizanje “konkretnog puta prema miru” i rješavanje dugoročnog tranzitnog problema, dodali su dužnosnici.

Azerbajdžan je zatražio tranzitni koridor kroz Armeniju koji bi spojio većinu njegovog teritorija s Nahičevanom, azerbajdžanskom enklavom na granici s Turskom, saveznicom Bakua.

Prema pažljivo ispregovaranom dijelu dokumenta koji će vođe potpisati u petak, Armenija namjerava SAD-u na duže vrijeme dodijeliti ekskluzivna prava za razvoj tranzitnog koridora koji će biti nazvan “Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet” (TRIPP), kazali su dužnosnici.

Rutom će se upravljati u skladu s armenskim zakonodavstvom, a Sjedinjene Države će zemljište dati u podnajam konzorciju za infrastrukturu i upravljanje, dodali su.

“Ovaj će korak komercijalnim sredstvima osloboditi regiju i izbjeći daljnje neprijateljske postupke”, rekao je jedan od dužnosnika.

Armenski i azerski vođa će također potpisati dokumente kojima se traži raspuštanje Skupine Minsk OESS-a, kojom supredsjedaju Francuska, Rusija i SAD od njenog osnivanja 1992. radi posredovanja u sukobu, najavili su dužnosnici.

Napredak u armensko-azerskom pitanju je započeo u ožujku kada je posebni američki izaslanik Steve Witkoff posjetio regiju. Članovi njegovog tima su zatim još nekoliko puta otputovali tamo kako bi pomogli ispregovarati sporazum.

Američki dužnosnici vjeruju da bi mirovni sporazum između Armenije i Azerbajdžana mogao dovesti i do pregovora o azerskom ulasku u takozvane Abrahamove sporazume, odnosno niz dogovora o normalizaciji odnosa između Izraela i četiri pretežito muslimanske države kojima je Trump posredovao tijekom svog prvog mandata.

Do sastanka u Bijeloj kući dolazi nakon što se Trump nastojao prikazati globalnim mirotvorcem tijekom prvih mjeseci svog drugog mandata. Bijela kuća mu je pripisala zasluge za posredovanje u postizanju primirja između Kambodže i Tajlanda te osiguravanje mirovnih sporazuma između Ruande i Demokratske Republike Kongo te Pakistana i Indije.

Trump je imao manje uspjeha kada je riječ o okončanju ruskog rata u Ukrajini i sukoba između Izraela i Hamasa u Gazi.

Sastanak će se održati istog dana kada istječe Trumpov rok za ruskog predsjednika Vladimira Putina da pristane na korake radi zaustavljanja svoje invazije na Ukrajinu ili će se suočiti s daljnjim ekonomskim sankcijama.