Desetak brodova prošlo je do jučer poslijepodne kroz Hormuški tjesnac, nakon objave primirja između SAD-a, Izraela i Irana, ali većina brodara još će pričekati dok se ne utvrde točni uvjeti prolaska kroz tjesnac, kao i da je primirje zaista stupilo na snagu, potvrdio nam je Mario Pavić, predsjednik Upravnog odbora Atlantske plovidbe, čiji je brod »AP Astarea« u Perzijskom zaljevu, ujedno i predsjednik uprave zadarske Tankerske plovidbe, većinskog vlasnika Atlantske plovidbe.

Pavić ističe kako se razmatraju sve mogućnosti da brod, na kojemu su i hrvatski pomorci, napusti Perzijski zaljev, ali dodaje i kako kompanija ne želi brzati s odlukama dok se uspostavi siguran režim pomorskog prometa kroz tjesnac.

Ljudi se dobro drže

– O tome odlučuje i unajmitelj broda koji je u charteru, ali sigurno je da nećemo brod i posadu poslati kroz Hormuški tjesnac odmah, budući da još uvijek nemamo konkretnih informacija koji brodovi kroz njega mogu sigurno proći, pod kojim uvjetima, kao ni hoće li se prolaz plaćati, po kojoj cijeni, ni kome. Na prvom mjestu nam je sigurnost posade i broda, tako da ćemo pričekati još koji dan da se uvjerimo je li prolazak zaista siguran, rekao nam je Pavić.

Kazao je kako se neće ni predugo čekati, jer je primirje proglašeno na period od 15 dana.

– I s unajmiteljem broda, tvrtkom iz Tajlanda, gdje bi brod trebao otploviti, dogovoreno je da se čeka na sidru dok se stvari ne normaliziraju. Nećemo krenuti prvi, to nam nije imperativ, ali nećemo čekati ni istek primirja, gledat ćemo da budemo u sredini, kad budemo sigurni da brod može proći na siguran način. Posada je u dobrom stanju, uspjeli smo ih opskrbiti zalihama hrane, vode i drugim potrepštinama, ljudi se dobro drže, ali nismo uspjeli napraviti smjene posade u ovih mjesec dana otkako je počeo sukob, pa vjerujem da će i to uskoro biti riješeno, rekao je Pavić.

Da većina brodara još uvijek čeka rasplet situacije, kao i da ne raspolažu s dovoljno pouzdanih informacija za slanje brodova kroz Hormuški tjesnac, potvrdio je i Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske. U Perzijskom zaljevu trenutno je oko 190 hrvatskih pomoraca, na nešto više od stotinu brodova, a kada će napustiti ratom ugroženo područje, još uvijek je nejasno.

Puno nepoznanica

– Svi čekaju. Brodari, vlasnici tereta, nitko ne želi krenuti prije nego što se uspostave standardi i uvjeti sigurnog prolaska kroz tjesnac. Sve brodarske kompanije, normalno, žele da njihovi brodovi čim prije izađu iz Perzijskog zaljeva, ali se čeka modalitet kako će prolazak biti organiziran. Velika većina ne želi slati svoje brodove i posade kroz Hormuz prije toga. Iran je objavio kako se svi brodovi moraju javiti njima kako bi dobili dozvolu za prolaz, a najavili su i da će, zajedno s Omanom, naplaćivati prolaz Hormuškim tjesnacem. Za sad još nema informacija kolika će biti cijena prolaska, niti na koji način će se plaćati, ako naplate zaista bude. Prije nego što svi ti uvjeti budu poznati, rijetko koja brodarska kompanija će se odlučiti poslati svoje brodove kroz tjesnac, to je sigurno. A i kad bude poznato, čekat će da vide tko će proći prvi i je li prolazak zaista siguran, smatra Melvan.

I Mario Zorović, predsjednik Hrvatske udruge posrednika u zapošljavanju pomoraca (CROSMA) i direktor najveće riječke agencije za zapošljavanje pomoraca, slično razmišlja, smatrajući da će tek za nekoliko dana, bude li sve u redu, brodovi početi u većem broju napuštati Perzijski zaljev.

– Dok jedan ili nekoliko brodara ne krenu, svi ostali će, da tako kažem, držati kočnicu. Još uvijek je puno nepoznanica. Još uvijek nitko pouzdano ne zna kako će ubuduće funkcionirati prolazak kroz Hormuški tjesnac i dok stvari ne budu jasne, teško je očekivati da će brodovi u velikom broju ploviti kroz njega. Vjerojatno će brodari pričekati još koji dan, a kad krenu prvi brodovi, za njima će i svi ostali. Naša agencija uspjela je napraviti smjenu člana posade koji je bio na brodu još od listopada prošle godine, kao i još jednog člana na drugom brodu, po tom pitanju situacija se donekle poboljšava, a za sve ostalo treba pričekati još koji dan, zaključuje Zorović.