Tužiteljstvo Haškog suda zatražilo je da se Vojislava Šešelja vrati u pritvor zbog njegova ponašanja i provokacija otkako se vratio u Srbiju što potkopava temelje odluke o njegovu privremenom puštanju na slobodu. 

“Sudsko vijeće trebalo bi poništiti odluku o Šešeljevom privremenom puštanju na slobodu i zakazati saslušanje po njegovu povratku u Haag kako bi proučilo pitanje bilo kakvih budućih puštanja na privremenu slobodu u tom slučaju”, piše Haško tužiteljstvo u zahtjevu sudu. Podnesak je objavljen danas, a napisan je još u petak, 28. studenog.

Tužitelji objašnjavaju kako je Šešelj na slobodu pušten radi narušenog zdravlja pa su zbog toga  doneseni minimalni uvjeti njegova puštanja na slobodu. No, Šešeljevo ponašanje dokazuje da su, bez obzira na njegovo zdravstveno stanje, potrebni stroži uvjeti puštanja, navodi Tužiteljstvo.

Tužiteljstvo zahtijeva da odluka o privremenom puštanju na slobodu bude opozvana i da se Šešelj vrati u Haag  te da se održi rasprava o njegovom zdravstenom stanju i uvjetima pod kojima bi, eventualno, ponovno mogao biti pušten na privremenu slobodu.

Šarović: Kako će i što će dalje, pitajte Vučića i Nikolića

Vojislav Šešelj se neće dragovoljno vratiti u Haag, poručio je u ponedjeljak zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Nemanja Šaorović u povodu zahtjeva haaškog tužiteljstva da se haškog optuženika Šešelja s privremene slobode vrati u sheveningenski pritvor.

Šarović je s tim u vezi izjavio da je Šešelj “svoj posao u Haagu završio”.

“Kako će i što će dalje, pitajte Aleksandra Vučića i Tomislava Nikolića”, izjavio je Šarović agenciji Beta nakon što je objavljen zahtjev Tužiteljstva ICTY-a da raspravno vijeće naloži haaškom optuženiku da se vrati s privremene slobode na koju je pušten početkom studenog.

Šarović je komentar Tužiteljstva da je Šešelj “potkopao duh odluke o privremenom oslobađanju” ocijenio “smiješnim”.

“Taj koji je formulirao takvu konstataciju nema veze s pravom, on je vjerojatno završavao fakultet zajedno s Tomislavom Nikolićem”, rekao je ovaj Šešeljev bliski suradnik, aludirajući na optužbe kojima je ranije osporavana fakultetska diploma srbijanskog predsjednika.

Sudsko vijeće ICTY-a odlučilo je 6. studenog vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja, čije se zdravstveno stanje pogoršalo, privremeno pustiti na slobodu kako bi mogao dobiti zdravstvenu skrb “u primjerenijem okruženju”. Odluka je obrazložena stajalištem da “hitni humanitarni razlozi govore u prilog privremenog puštanja na slobodu okrivljenog (…), da su ispunjeni uvjeti da okrivljeni bude privremeno pušten na slobodu u Republiku Srbiju”, navedeno je priopćenju na kojem se potpisao predsjednik tročlanog sudskog vijeća Jean-Claude Antonetti.

Šešelj je 12. listopada doputovao u Srbiju i nizom uznemirujućih izjava, među kojima da “ne odustaje od ideje o Velikoj Srbiji”, potaknuo usvajanje rezolucija u Hrvatskom saboru u Europskom parlamentu u kojem je zatraženo da se srbijanske vlasti ograde od Šešeljeve retorike, ali Beograd to u službenoj formi u međuvremenu nije učinio.

Glavni tužitelj Haaškog tribunala (ICTY) Serge Brammertz izjavio je u intervjuu za Al Jazeeru 19. studenog kako potpuno razumije frustracije ljudi koje svojim javnim istupima izaziva haaški optuženik Vojislav Šešelj nakon privremenog puštanja na slobodu iz ICTY-a, ali naglašava da je njegov slučaj “potpuno u rukama sudskog vijeća”.

“Tu je inicijativu pokrenulo sudsko vijeće na osnovu humanitarnih razloga vezanih za njegovo zdravstveno stanje. Kako moj ured nema pristupa njegovom zdravstvenom kartonu, nismo u poziciji prosuđivati je li ta odluka opravdana ili ne”, rekao je tada haaški tužitelj.

U Beogradu za sada nema službenih reakcija na zahtjev tužiteljstva ICTY-a da se Vojislavu Šešelju naloži povratak u Haag.

Milanović: Očekivao sam od Srbije da se distancira od Šešeljevih izjava

Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović u ponedjeljak je izjavio kako očekuje da srbijanske vlasti ispoštuju svoje obveze i vrate optuženog za ratne zločine Vojislava Šešelja u pritvor kako je to zatražilo Tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) dodajući kako je njegova želja svo vrijeme bila da se Beograd jednostavno distancira od govora mržnje kojega je Šešelj neprekidno širio otkako je pušten na privremenu slobodu.

“Nije trebalo ovo pokazivanje nepostojećih mišića”, kazao je Milanović novinarima u Kreševu u središnjoj Bosni gdje je boravio u radnom posjetu.

Istaknuo je kako je očekivao da se ljudi u Beogradu odnosno Srbiji jasno opredijele prema onome što je Šešelj govorio na privremenoj slobodi.

“Samo sam htio da se ljudi tamo opredijele i da kažu da je ono što taj čovjek govori zlo, ništa više od toga. To ne radim iz nikakvih niskih namjera i pobuda. Poznato je svakome koliko se ja osobno i moja vlada zalažemo za poštivanje nacionalnih manjina u Hrvatskoj a prije svega najveće, a to je srpska nacionalna manjina, pa onda očekujem bar malo korektnosti i ljudskosti iz Beograda, no možda previše očekujem”, kazao je hrvatski premijer.

Tužiteljstvo Haškog suda zatražilo je u ponedjeljak od raspravnog vijeća ICTY-ja da opozove odluku o privremenoj slobodi za optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja navodeći u podnesku da je Šešelj svojim ponašanjem u Srbiji “potkopao osnove” odluke o privremenom puštanju na slobodu koju je, na vlastitu inicijativu, “iz humanitarnih razloga” donijelo raspravno vijeće pod predsjedanjem suca Jean-Claudea Antonettija zbog pogoršanja zdravstvenog stanja optuženog.

Tužiteljstvo traži od raspravnog vijeća opoziv te odluke, povratak Šešelja u Den Haag i zakazivanje hitne rasprave o njegovu zdravstvenom stanju i uvjetima pod kojima bi eventualno ponovno mogao biti privremeno oslobođen.

Josipović pozdravio zahtjev da se Šešelja vrati u Haag

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izrazio je zadovoljstvo zahtjevom haškoga tužiteljstva da se optuženik za ratni zločin Vojislav Šešelj vrati u haški pritvor i poništi odluka o njegovu privremenom puštanju, što je, istaknuo je, i poruka vlastima u Srbiji da reagiraju na slične ratnohuškačke provokacije.

Josipović je u emisiji Hrvatskog radija “S predsjednikom uz kavu” kazao kako se na Šešeljevu retoriku nakon njegova dolaska u Beograd reagiralo u Hrvatskoj, da je i sam u pismu predsjedniku Haškog suda i hrvatskoj javnosti upozorio kako kako odluka o njegovu puštanjku nije jamčila da Šešelj neće uznemiravati žrtve, da neće politizirati i zazivati retoriku koja je i inspirirala ratne zločine.

“Osuda je bila i na europskoj i kod nas na nacionalnoj razini, tu smo svi bili jednodušni i dobro je da i tužiteljstvo sada ima probuđenu savjest i da je reagiralo. Cijeli taj postupak je predug, a ponašanje Šešelja nakon tog humanitarno motiviranog puštanja zapravo je pljuvanje u lice međunarodnoj pravdi. Zato mi je drago da je haško tužiteljstvo reagiralo. Kakva će biti odluka ne znam, Vijeće je neovisno, ali u svakom slučaju to je poruka i onima koji bi i dalje koristili takvu retoriku, a i vlastima u Srbiji da reagiraju na slične provokacije, jer iako možda Šešelj zbog navodne bolesti i nije neka trajna opasnost, duh iz boce koji izlazi, duh šovinizma, duh agresije, jest i uvijek je opasan”, poručio je.

Pohvalio je reakciju hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu na Šešeljevo puštanje, a na poruke srpskih radikala kako se njihov bivši vođa neće dragovoljno vratiti u haški pritvor napomenuo je kako takav zahtjev međunarodnog prava jednako vrijedi za sve države na svijetu.

Upitan kako će se Šešeljev slučaj odraziti na odnose Zagreba i Beograda, posebno nakon izglasavanja rezolucije u Europskom parlamentu i činjenice da je premijer Zoran Milanović otkazao svoj posjet Beogradu, kao i nakon retorike vladajućih u Beogradu, Josipović je odgovorio: “Izgleda da u Beogradu nisu razumjeli koja je potencijalna opasnost od duha iz boce koji se javlja”.

“Primarni krivac za ovu situaciju je bez sumnje Haški sud, ali kada je već došlo do toga, kada je Šešelj već krenuo s tom huškačkom retorikom, tada je i Republika Srbija trebala napraviti jednu distancu i na kraju krajeva pitati ima li mjesta primjeni nekih zakonskih odredbi koje se odnose na huškanje. Prema tome, mislim da bez obzira što ovo sada nije najsretniji trenutak za pregovore, dobro je da premijer nije otišao, poslao je time i dodatnu poruku, ali sam siguran da u jednom kontinuitetu politika dobrosusjedstva treba i hoće pobijediti”, naglasio je Josipović.

Istaknuo je kako Hrvatska, u odnosu na srbijanski pregovarački proces o članstvu u EU, treba zauzeti principijelan stav, jednako kako su i ostale zemlje članice zauzele prema Hrvatskoj kao kandidatu za članstvo.

“Dakle, ako je zahtjev, a jest bio prema Hrvatskoj da provodi vladavinu prava, to će se sasvim sigurno odnositi i na Srbiju i svaku drugu zemlju koja želi pristupiti u EU. Nikako to ne treba gledati kao na neki naš poseban revanšizam ili nešto drugo. Naprosto, mi kao europska zemlja koja odlučuje o tome tko će sve u europski klub trebamo samo inzistirati ni više, ni manje nego da se ispune jednaki kriteriji kakve smo imali i mi”, rekao je.

Josipović ne misli da je Šešelj utjecao na predsjedničku kampanju u Hrvatskoj. “Ma možete misliti kako je silno utjecao. Vidjeli smo da jedan opskurni medij, opskurni novinar rade određene konstrukcije, a mislim da je to potpuno nevažno i uopće se ne treba tim zamarati”, rekao je predsjednik.

Povjerenje sudaca u Šešelja bilo je očito neutemeljeno, drži tužiteljstvo

Očito je da je povjerenje raspravnog vijeća u optuženog ratnog zločinca Vojislava Šešelja neutemeljeno jer je on svojim ponašanjem po povratku u Srbiju kršio uvjete privremenog puštanja na slobodu, ocijenilo je tužiteljstvo Haaškog suda i pozvalo u ponedjeljak suce da optuženoga vrate u pritvor.

Odlučujući o privremenom puštanju optuženika na slobodu vijeće se vodilo “strogo humanitarnim razlozima” zbog “pogoršanja zdravstvenog stanja” optuženika, piše tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY).

Iz humanitarnih razloga optuženiku su propisani tek “minimalni uvjeti” koje mora poštivati: ne smije utjecati na svjedoke i žrtve ni priječiti sudski proces i dužan je pojaviti se pred sudom kada dobije takav poziv, navodi se u podnesku u koji su mediji dobili uvid.

Iz humanitarnih razloga raspravno vijeće zaključilo je da će Šešelj poštovati te uvjete i da je nepotrebno od njega izrijekom tražiti obećanje da će tako postupati, piše nadalje u podnesku.

“Međutim, očito je da je povjerenje raspravnog vijeća u Šešeljevo ponašanje neutemeljeno”, piše tužiteljstvo.

Optuženi je “izričito izjavio da se neće vratiti na sud. Prijetio je ljudima koji surađuju s tužiteljstvom. Jasno je pokazao da njegovo zdravstveno stanje nije zapreka za davanje neprihvatljivih izjava u javnosti koje su huškačke i vrijeđaju zajednice žrtava”, navodi se.

Optuženik je javnim izjavama doveo u pitanje procjenu vijeća o ozbiljnosti svoga zdravstvenog stanja, navodi tužiteljstvo i u fusnotama podneska citira izjave koje je Šešelj iznosio, mjesto i vrijeme kada ih je izrekao. Među tim izjava je i ona u kojoj čestita četnicima “dan oslobođenja srpskog Vukovara”.

S obzirom da raspravno vijeće nije pratilo posljedice privremenog puštanja optuženog Šešelja na slobodu, obveza je tužiteljstva postaviti ta pitanja i zatražiti njegov povratak u pritvor, navodi se u tekstu.

Šešeljev povratak u pritvor potreban je ne samo “zbog integriteta sudskog procesa, već i da se osigura pošteno postupanje prema Srbiji”, jer je ona raspravnom vijeću odgovorila da će osigurati potrebna jamstva ako Šešelj potvrdi da će poštivati nametnute uvjete.

Kao što je sudac Manidaya Niang napisao, odluka suda da pušti Šešelja bez takvih Šešeljevih potvrda stavlja srbijanske vlasti “u nepovoljan i nezahvalan položaj”, podsjeća tužiteljstvo.

Tročlano sudsko vijeće u sastavu Flavia Lattanzi, Jean-Claude Antonetti i Manidaya Niang nije bilo jedinstveno u svojoj odluci o puštanju Šešelja na slobodu objavljenoj 6. studenoga. Sutkinja Lattanzi i sudac Antonetti glasovali su “za”, a sudac Mandiaye Niang usprotivio se.

U zaključcima tužiteljstvo poziva raspravno vijeće da hitno sazove ročište na kojem će “potpuno i transparentno” raspraviti svoju odluku, poziva suce da opozovu Šešeljevo puštanje na slobodu, da razmotre Šešeljevo zdravstveno stanje i uvjete za neko buduće puštanje na slobodu.