Reuters
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan povećao je pritisak na Europsku uniju. Turska traži do listopada ukidanje viza za svoje građane pri ulasku u EU. Ministar vanjskih poslova Melvüt Cavusoglu najavio je da će Turska prekinuti ugovor o migrantima ako Europska unija vrlo brzo za turske građane ne ukine vize. Turska vlada očekuje »konkretan termin« za uvođenje vizne liberalizacije, a to bi moglo biti početkom ili sredinom listopada. Europska unija, a posebice pojedine zemlje članice kao što je Njemačka vrlo su skeptične prema ukidanju viza za Tursku posebno nakon pokušaja vojnog udara u Turskoj i Erdoganovih protumjera.
Velike rasprave
U Njemačkoj je ponovno došlo do velikih rasprava unutar vladajuće koalicije između stranaka CDU-a, CSU-a i SPD-a. Tako je bavarski premijer Horst Seehofer (CSU) kritizirao rečenicu koju je prije nekoliko dana izgovorila kancelarka Angela Merkel (CDU) »Možemo mi (u) to(me) uspjeti«. Na izazove koji dolaze od islamističkog terorizma treba naći odgovore, rekao je Seehofer i ostavio otvoreno pitanje hoće li na idućim njemačkim parlamentarnim izborima CSU imati zajedničkog kandidata za kancelara sa strankom CDU. Šef zastupničkog kluba SPD-a u Bundestagu Thomas Oppermann i ministar unutarnjih poslova pokrajine Baden-Württemberg Thomas Strobl upozorili su na opasnost izbijanja novih svađa oko politike azila u Njemačkoj. »Potpuno je pogrešno podgrijavati stari prijepor iz vremena migrantske krize«, dodao je Oppermann.
Zašto stručnjaci upozoravaju da je opasno otpisati Tursku i prekinuti pristupne pregovore o članstvu u EU-u?
»S Turskom nemamo više što pregovarati«. To je rečenica koja se nakon neuspjelog vojnog udara u Turskoj i Erdoganovim protumjerama mogla čuti od mnogih europskih političara, a odnosi se na turske pristupne pregovora o članstvu u Europskoj uniji. Nije upitno da Erdoganova reakcija na propali vojni udar u vlastitoj zemlji podsjeća na majku svih čistki. Erdogan ne želi razgovarati sa svojim kritičarima, on ih želi onesposobiti za javni nastup. Turski predsjednik nastavlja na putu u predsjednički sustav u kojem samo on ima riječ, pa i onu posljednju. Takav nastup nije u skladu s vrijednostima Europske unije.
Pa ipak prekinuti pristupne pregovore s Turskom bio bi pogrešan odgovor. Upravo izgledi za članstvo postavljaju jasne gospodarske impulse i na taj način jačanje i liberalnih snaga u Turskoj. To je možda sada najvažnije, jer Turska kao geostrateški važan partner srlja u pravcu napuštanja zapada i okreće mu leđa. Erdogan se gotovo demonstrativno približava autokratima u Rusiji i Iranu.
Stoga je potrebno ostaviti otvoren dijalog s Turcima, što ne mora značiti »appeasement politiku«, koja bi vladare u Ankari još više osnažila. Uvjeti za članstvo Turske u EU-u su jasni. Zemlja u kojoj je na snazi smrtna kazna ne može postati članica. Pogrešno je Turskoj paušalno oduzeti mogućnost da ispuni uvjete, jer to bi značilo otpisati Tursku, a time bi i ulagači tu zemlju zaobilazili u velikom krugu. Na taj način Europska unija bi platila visoku cijenu: Izgubila bi utjecaj koji na Tursku još uvijek ima.
Mogućnost referenduma
No, turski šef diplomacije Melüt Cavusoglu najavio je mogućnost pozivanja turskih građana na referendum o uvođenju smrtne kazne. »Ovakve odluke ne smiju se donositi ishitreno i u trenucima velikih napetosti, no možda će odluka o tom pitanju biti donesena na referendumu«, rekao je Cavusoglu. Turska stranka na vlasti AKP nalazi se pod velikim pritiskom javnosti koja želi ponovno uvođenje smrtne kazne. »Dobivamo na tisuće SMS pokruka i tweetova u kojima nam se poručuje: Ako ne uvedete ponovno smrtnu kaznu, nećemo više birati vašu stranku«, prenosi turski ministar. Istodobno odbacuje kritike Europske unije na račun Turske: »EU nema pravo dijeliti nam lekcije. Pokušaji da nam održe lekciju neće dovesti do dobroga«, naglašava ministar Cavusoglu i dodaje kako je pogrešno turskog predsjednika optuživati za populizam, jer, kako ističe šef turske diplomacije, »Erdoganu populizam ne treba, jer ga narod voli«. Nakon najnovijih zbivanja popularnost turskog predsjednika porasla je na 70 posto.
Vlada u Ankari i dalje smatra da je za pokušaj vojnog udara odgovoran Fethullah Gülen, muslimanski propovjednik koji živii u SAD-u. Turska od Sjedinjenih Država traži Gülenovo izručenje, no prije svega njegovo uhićenje, jer postoji opasnost od bijega. »Dobili smo dojave i informacije da njegovi pomagači i simpatizeri u drugim zemljama pripremaju njegov prihvat«, povjerava se ministar Cavosoglu ne navodeći moguće ciljeve Gülenova bijega.
Na pitanje je li dopušteno promatračima iz Europske unije pratiti sudske procese protiv navodnih pučista, ministar je dao nejasan odgovor: »O tim pitanjima odlučit će naše pravosuđe u datom trenutku, a to se odnosi i na pitanje hoće li procesi biti javni ili ne«. No jedno je sigurno, bit će na tisuće, na desetke tisuća sudskih procesa.
