Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da bi, ako njegov sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prođe dobro, volio ubrzo održati još jedan sastanak s Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem.

“Ako prvi prođe dobro, ubrzo ćemo imati drugi”, rekao je Trump novinarima. “Volio bih da to bude odmah, brzo ćemo imati drugi sastanak između predsjednika Putina, predsjednika Zelenskija i mene, ako me žele ondje”.

Trump se s Putinom nalazi u petak na Aljasci.

Američki predsjednik je upozorio Rusiju da će se suočiti s poljedicama ako Putin ne pristane na prekid rata. “Da, hoće”, rekao je.

Nije naveo pojedinosti, ali je ranije najavio ekonomske sankcije protiv Moskve ako ne dođe do prekida borbi.

Trump je izjavu dao nakon telekonferencije sa Zelenskijem i europskim čelnicima o sastanku s Putinom.

“Bio je to vrlo dobar razgovor. Za deset, vrlo prijateljski”, izjavio je.

Trumpov pristup

S europskim čelnicima Trump se konzultirao o cilju i strategiji za svoj summit s Putinom. Zadovoljio je europsko vodstvo uvjeravajući da je prekid vatre njegov prioritet i da neće činiti nikakve teritorijalne ustupke bez punog sudjelovanja Kijeva.

Trumpov pristup na videokonferenciji, kako ga je opisao francuski Emmanuel Macron, čini se da je uvjerio neke od čelnika, koji su upućivali posljednju kolektivnu molbu nepredvidivom američkom predsjedniku da ima dužnost zaštititi suverenitet Ukrajine – i europsku sigurnost – na razgovorima na Aljasci.

Europski čelnici razgovarali su s Trumpom i njegovim potpredsjednikom, J. D. Vanceom, na brzo sazvanom jednosatnom sastanku u nastojanju da oblikuju Trumpovu pregovaračku strategiju.

Zelenskij i europski čelnici isključeni su sa summita na Aljasci i strahuju da će Trump, namjeravajući ispuniti svoje jamstvo iz izborne kampanje da bi lako mogao prekinuti krvoproliće u Ukrajini, učiniti ustupke koji će ugroziti budući suverenitet Ukrajine.

No Trump je naglasio svoje obećanje da summit sam po sebi nije bio suštinski pregovor, već ono što je opisao kao “ispitivanje” kako bi se testirali Putinovi uvjeti za potpisivanje privremenog prekida vatre koji bi potom doveo do razgovora s Ukrajincima. Trump je rekao da je to bila vrlo dobar razgovor, dodajući da ga je ocijenio s 10 od 10.

Europska intervencija

Europska intervencija uključivala je skupinu europskih čelnika i Zelenskog koji su raspravljali o američkoj pregovaračkoj strategiji s Trumpom i Vanceom.

Njemački kancelar Friedrich Merz naglasio je da Europa želi Trumpov uspjeh na Aljasci, ali da je američkom predsjedniku jasno dala do znanja da se ukrajinski i europski interesi moraju zaštititi na summitu.

Merz je, razgovarajući sa Zelenskim uz sebe na konferenciji za novinare u Berlinu, rekao da je prava kronologija 30-dnevno primirje, a zatim suštinski razgovori. Putin se mjesecima opire prekidu vatre.

Iznoseći ključna načela na kojima je Europa ujedinjena, rekao je: “Načelo da se granice ne mogu mijenjati silom mora se i dalje primjenjivati. Pregovori moraju uključivati snažna sigurnosna jamstva za Kijev.”

Ukrajinske oružane snage moraju biti sposobne i ostati sposobne učinkovito braniti suverenitet svoje zemlje. Također moraju moći dugoročno računati na zapadnu pomoć.

„Pregovori moraju biti dio zajedničke transatlantske strategije. Tada će u konačnici imati najveće šanse za uspjeh. Ova strategija mora se i dalje oslanjati na snažnu podršku Ukrajini i potreban pritisak na Rusiju. To također znači, ako nema pomaka s ruske strane na Aljasci, onda Sjedinjene Države i mi Europljani trebamo… povećati pritisak.“

Dodao je da ne može biti nikakvog ruskog pravnog vlasništva nad ukrajinskim teritorijem.

„Predsjednik Trump poznaje ovaj stav, on ga vrlo opširno dijeli i stoga mogu reći: Imali smo zaista iznimno konstruktivan i dobar razgovor jedni s drugima.“

Hoće li se Trump toga držati?

Macron je rekao da nije bilo ozbiljnih razgovora o rusko-ukrajinskim razmjenama teritorija koje uključuju ustupanje ukrajinskog teritorija, a Trump je ionako naglasio da se takvi razgovori mogu pregovarati samo s Kijevom. Rekao je da će se Trump boriti za trilateralni sastanak između Ukrajine, SAD-a i Rusije te da će se takav sastanak održati u Europi.

Glavni tajnik NATO-a, Mark Rutte, rekao je da je lopta sada na ruskom dvorištu u pogledu toga želi li primirje te da je transatlantski savez ujedinjen.

Jedan europski diplomat rekao je: „Sveukupno, sastanak je bio utješan jer su se naše točke poklopile, ali ostaje pitanje hoće li se Trump držati dogovorenog scenarija kada uđe u sobu s Putinom.“

Trump se sastao s čelnicima država i vlada iz Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije, Poljske i Finske, kao i s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.

Kasnije su europski čelnici o razgovoru izvijestili takozvanu koaliciju voljnih, skupinu zapadnih zemalja koje su se u načelu obvezale pružiti praktična vojna jamstva za zaštitu ukrajinskog suvereniteta u slučaju mirovnog rješenja. Pitanje jamstava pokrenuto je u pozivu s Trumpom, ali nije postignut nikakav napredak u američkoj ponudi pružanja praktične podrške koaliciji.

No glavni cilj Europljana bio je dobiti uvjeravanja od notorno prevrtljivog Trumpa da neće biti namamljen na davanje nepovratnih obećanja kojima bi se od Ukrajine zahtijevalo davanje ustupaka u zemlji kao cijenu za osiguranje Putinova pristanka na prekid vatre.

Pitanja u igri

Također su pokušali izvući prihvatljiva jamstva da je Trump još uvijek spreman upotrijebiti još neiskorištene ekonomske poluge koje bi mogle oštetiti ruske prihode i utjecati na Putinovu procjenu njegove pregovaračke moći.

S vijestima o značajnom ruskom vojnom napretku koje su stizale s bojišta, Zelenskij je otputovao u Berlin kako bi bio uz Merza tijekom sastanka – i kao znak solidarnosti i kao način smanjenja rizika od svađe između Zelenskog i Trumpa.

Europski čelnici su javno oprezno pozdravljali Trumpov summit, ali privatno se boje da je Trump odlučan poboljšati odnose SAD-a i Rusije te gubitak ukrajinskog suvereniteta smatra nužnom i neizbježnom cijenom za postizanje tog cilja.

Uoči sastanka, Trump je pohvalio europske čelnike kao “sjajne ljude koji su željeli postići dogovor”, ali je bio nejasan u vezi sa svojom strategijom, uključujući uvjete koje će ponuditi kako bi naveo Putina da pristane na prekid vatre, što je preduvjet Ukrajine za pregovore.

Vance, bolje informiran od svog predsjednika, smatra da Europa mora pokazati veće vodstvo priznajući da su bolni ustupci nužni za okončanje rata u kojem Ukrajina nema trupe za pobjedu.

Zelenskij je otkrio da je ukupni omjer osoblja između Ukrajine i Rusije bio jedan prema tri u korist Rusije, dok je u topništvu omjer jedan prema 2,4.

Pitanja u igri su teritorijalni ustupci, vojna jamstva kako bi se osiguralo da Rusija ne ponovno pokrene borbe i budući odnos Ukrajine sa zapadnim institucijama, uključujući NATO.