Postoji samo jedna stvar na svijetu koju američki predsjednik Donald Trump želi više od Nobelove nagrade za mir, a to je treći mandat u Bijeloj kući.

Iako američki ustav brani da ista osoba tri puta bude na dužnosti predsjednika, što je regulirano 22. amandmanom izglasanim nakon što je Franklin D. Roosewelt četiri puta za redom osvojio predsjedničke izbore, Trump od ove ideje ne odustaje, a s njom je koketirao i tijekom leta u Japanu, kada je novinarima koji su ga pratili u zrakoplovu Air Force One rekao kako je to »slatka ideja«, ne otklanjajući izrijekom mogućnost i da se kandidira 2028. godine.

“Potpredsjednička rupa”

Strogo tumačeći američki Ustav, to je apsolutno nelegalno, ali poznavajući Trumpov stil, potpuno je izvjesno kako već neko vrijeme cijeli niz stručnjaka razmatra na koji način Trumpov ostanak u Bijeloj kući i nakon isteka ovog mandata legalizirati.

Steve Bannon, vrlo utjecajni desni novinar, urednik, ali i nekadašnji Trumpov prvi čovjek u prvoj administraciji je prije nekoliko tjedana ustvrdio kako Trumpov tim već dovršava plan na koji način zadržati sadašnjeg predsjednika na čelu SAD-a i u budućnosti.

– Ovo nije pravno pitanje, ne postoji legalan način da itko, uključujući Trumpa, bude tri puta izabran na mjesto predsjednika SAD-a. No očito postoje finese i pravne procedure na koje će se Trump i njegov tim pozvati, ali to bi bilo flagrantno kršenje Ustava, kaže politički analitičar dr. Žarko Puhovski.

Jedna od mogućnosti s kojom se špekulira u posljednjih nekoliko tjedana je i »potpredsjednička rupa«, odnosno mogućnost da se Trump kandidira uz čovjeka od povjerenja, recimo svog sina Donalda Jr. kao potpredsjednika, a po dobivanju izbora da taj netko tko je dobio izbore podnese ostavku, čime Trump automatski dolazi na mjesto predsjednika.

No i tu postoji problem. Dvanaesti amandman Ustava eksplicitno zabranjuje kandidaturu na mjesto potpredsjednika onome tko se ne može kandidirati za mjesto predsjednika. Čime ova »rupa« pada, bar za sada, u vodu.

Sama promjena američkog ustava, odnosno njegovih amandmana u teoriji je moguća, no u praksi jako teško izvediva, s razinom uspješnosti manjom od jedan posto. Da bi promijenio Ustav, i Kongres i Senat moraju glasati potvrdno s dvije trećine glasova, a za ovu ideju omogućavanja trećeg mandata neće glasati demokrati, ali ni dio umjerenijih, liberalnijih republikanaca.

Putinov model

Druga opcija je referendum glasača u svih 50 saveznih država, pri čemu natpolovičnom većinom za ovu ideju trebaju glasati glasači u najmanje 38 država, što je također vjerojatno koliko i ideja da u Teksasu padne snijeg u kolovozu.

– Trump je sada popularan u SAD-u, no ne toliko popularan. Njegova popularnost nije ništa veća od popularnosti kakvu predsjednici obično imaju tijekom prve godine mandata i to nije ništa neuobičajeno.

Pri tome treba imati na umu i kako će negativni rezultati carinske politike koju provodi uskoro postati vidljiviji, i ta popularnost koju sada ima vjerojatno će padati, kaže dr. Puhovski.

Moguća opcija, na koju Trump vjerojatno računa, je model predsjednika iz sjene, što u stvarnosti predstavlja treći mandat bez službene funkcije. To znači da bi Trump svojim utjecajem na glasače podržao svog kandidata, poput JD Vancea, a on bi, nakon pobjede, Trumpa imenovao na visoku poziciju poput prvog savjetnika ili šefa strateškog vijeća bez kojega, u stvarnosti, niti jedna bitnija odluka ne bi bila donesena i koji bi kreirao daljnju politiku administracije.

To je apsolutno legalno i politički vrlo realno, pa ne treba isključiti mogućnost kako Trump upravo na taj način planira posložiti stvari u budućnosti. Uostalom, ovaj model vladanja već je svojedobno viđen u Rusiji kada je Vladimir Putin »ispucao« svoja dva mandata i potom na mjesto predsjednika instalirao Dmitrija Medvjedeva, no sam je, kroz mjesto premijera, upravljao državom.

Tijekom vremena, Putin je promijenio ruski Ustav pa više nema potrebe za takvim egzibicijama, no Trump još uvijek nema takav luksuz.