Manje od tri tjedna nakon što je svečano potpisan, Tajland je razvrgnuo mirovni sporazum koji je potpisao sa Kambodžom pod posredništvom američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Razlog – nagazna mina koju su, kako tvrdi Bangkok, kambodžanski vojnici postavili pokraj linije razdvajanja na koju je nagazio jedan tajlandski vojnik.

Ovim je okončano primirje kratkotrajnog sukoba koji je između dvije zemlje bijesnio tijekom srpnja, a nova neprijateljstva mogla bi izbiti svakog trenutka i to u punom opsegu.

Dugogodišnje krize

Gotovo istovremeno dok je Bangkok »kidao u komadiće« mirovni plan s Kambodžom, u pakistanskom Islamabadu bombaš samoubojica detonirao je eksplozivnu napravu pred tamošnjim vrhovnim sudom, pri čemu je poginulo dvanaest osoba.

Pakistanska vlada odmah je proglasila stanje rata, a za napad je proglasila odgovornom Indiju s kojom je u prvoj polovini godine vodila vrlo intenzivan i krvav sukob u kojemu su poginule stotine ljudi, a tisuće objekata je uništeno ili oštećeno. Mir je postignut posredovanjem američkog predsjednika Trumpa, no taj mir sada visi o koncu, a ponovni sukob je na rubu rasplamsavanja.

Nekoliko tisuća kilometara zapadnije, u Pojasu Gaze, izraelska vojska (IDF) intervenira artiljerijom i zračnim udarima na lokacije u kojima se, tvrde, kriju postrojbe terorističkog Hamasa.

Pri tome, iza žute linije, odnosno linije razgraničenja do koje se povukao IDF čeka se da iz tunela, u kojima su opkoljeni, izađe oko 150 Hamasovih dobro naoružanih boraca, no čekanje neće biti vječno.

Ukoliko u skoro vrijeme ne polože oružje, specijalci izraelske vojske spustit će se pod zemlju i uništiti ih vatrom. Pri čemu će mirovni sporazum, postignut Trumpovim posredovanjem, biti definitivno doveden u pitanje.

Tijekom svog mahnitog »pohoda na Nobelovu nagradu za mir« američki predsjednik Trump posredovao je u postizanju nekoliko mirovnih sporazuma, no sada se čini kako su svi ovi sporazumi bili kratkog daha i kozmetičke prirode, a njihov rok trajanja prilično kratak.

– Ako se prilikom pripreme mirovnih pregovora sve ne pripremi kako treba i pri tome uklone razlozi zbog kojih je do sukoba uopće došlo, onda je razumljivo kako će takvi sporazumi dolaziti u pitanje.

Ovdje je predsjednik SAD-a samo zagrebao po površini problema, a riječ je o dugogodišnjim krizama koje nije moguće riješiti samo glasnim pritiscima i pozivima na mir, kaže za naše novine dr. Tvrtko Jakovina, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Lov na nagradu

Prema svemu sudeći, mirovni procesi koje je vodio Trump imali su, pored postizanja mira, očito još jednu zadaću. I to, u očima Trumpa, bitniju, osvajanje Nobelove nagrade za mir, koja mu je ipak promakla budući da je Nobelov komitet ovo prestižno priznanje dodijelio ove godine venezuelanskoj oporbenoj aktivistici Mariji Corini Machado.

No mirovni procesi koji su započeti sada su ostali nedorečeni, na pola puta otvoreni i u riziku od potpune propasti.

Najsloženiji mirovni sporazum koji je Trump i njegova administracija ishodila, sporazum kojim se zaustavlja sukob između IDF-a i Hamasa u Pojasu Gaze za sada je zastao samo na svojem prvom koraku, prekidu vatre i razmjeni talaca i zarobljenika.

Oko sljedećeg koraka, razoružanja Hamasa i postavljanja privremene palestinske civilne vlade, kao i međunarodnog vijeća za nadzor već neko su vrijeme pregovori »na ledu« iako se nominalno razgovori vode u Egiptu.

No pomaka, bar javno vidljivog, za sada nema.

Slična je stvar i kada je riječ o sukobu Indije i Pakistana. Nakon prekida neprijateljstava i svečanog potpisivanja dokumenta, kada su se ugasili reflektori, cijeli je sporazum ostao nedorečen, a sukob zamrznut.

U međuvremenu, vatra se polako počinje ponovo paliti, teroristički napadi na civilne objekte s jedne i druge strane sve su češći, a Indija je u cijelu priču uvela i »proxy saveznika«, afganistanske talibane koji su se žestoko sukobili s pakistanskom vojskom i to duž cijele pakistansko-afganistanske granice.

I samo je pitanje kada će ova »posuda pod pritiskom« ponovo eksplodirati.

Ništa bolja nije situacija ni između Tajlanda i Kambodže. Obje su strane pod pritiskom SAD-a zaustavile, i to prilično nevoljko, sukobe, no kada su Amerikanci otišli, svaka iskra može ponovo razbuktati požar. Nije pitanje hoće li se to dogoditi već je samo pitanje kada.

– Ako su i bile dobre namjere Trumpove administracije da zaustavi sukobe, jasno je sada da se to ne može učiniti površno i s dekretom, kaže dr. Jakovina.

Više humanitarne pomoći Gazi

Izrael je u srijedu otvorio granični prijelaz Zikim na sjeveru Pojasa Gaze kako bi se omogućio ulazak humanitarne pomoći u enklavu, objavio je COGAT, tijelo izraelske vojske koje nadzire opskrbu pomoći. Ujedinjeni narodi su pozivali na otvaranje tog prijelaza kako bi na razoreni sjever enklave moglo ući više pomoći. Dio humanitarne pomoći mogao je stići do sjevera putem južnih prijelaza, no bila je potrebna veća pomoć jer su grad Gaza i okolna područja službeno proglašeni zonom gladi.