Anton Mojsejev sjedi već treći dan u kabini svog kamiona, parkiranog kraj kafića uz cestu u južnoj ukrajinskoj regiji Odesi. Zbog uskog grla ne može iskrcati žitarice namijenjene prijevozu Dunavom.

Čeka zajedno sa stotinama drugih vozača kamiona koji prevoze žito u dunavsku riječnu luku Izmail, koji je sada glavna izvozna ruta.

“Ne znam koliko će to još trajati”, rekao je 41-godišnji vozač koji treba isporučiti pšenicu iz Kirovograda u središtu Ukrajine.

Ranije je Ukrajina izvozila žitarice preko Crnog mora iz velikih luka i na velikim brodovima, ali je sporazum o sigurnom prolazu propao nakon što se Moskva iz njega odlučila povući 17. srpnja.

Rusija je tada počela bombardirati lučku infrastrukturu na Crnom moru.

Goleme količine žita zbog toga su preusmjerene u male luke u delti Dunava, uz granicu s Rumunjskom.

“Zato svi dolaze ovamo. Praktično iz cijele Ukrajine”, rekao je 36-ogodišnji vozač kamiona Serhij Grecik koji je stigao iz središnje oblasti Vinicje.

Ranije male i gotovo beznačajne luke, Reni i Izmail postale su ključne za globalnu opskrbu i pokušavaju se nositi s golemim količinama žitarica koje stalno stižu.

“Luke Reni i Izmail ne mogu ovo podnijeti jer su kap u moru” u usporedbi s crnomorskim lukama, rekao je Mojsejev.

“Ima puno žita, ali ne možemo ga izvesti”.

Jedan udar i sve staje

Kao dodatni problem, Rusija je napala Reni dronovima 24. srpnja, pa je trenutno nejasno je li ta luka još u funkciji.

Glasnogovornica vojske Natalija Gumenjuk rekla je u srijedu da je “šteta značajna, ali nije u potpunosti zaustavila (funkcioniranje)”.

Svi vozači kamiona s kojima je agencija France presse razgovarala išli su u Izmail.

“Ljudi u Reniju kažu da nas tamo još neće prihvatiti”, rekao je Grecik.

“Stvari su se pogoršale otkad je Reni bombardiran”, kazao je Mojsejev. “Jedan napad i sve staje, opet sjedimo i čekamo”.

U samom Izmailu, najmanje četiri teretna broda usidrena su u luci ili blizu nje. Kamioni čekaju, ali dizalice ne rade.

Vozači kamiona krive kišovito vrijeme jer Izmail nema objekte za utovar žita pod zaklonom.

Čini se da je mali grad, s prijeratnim stanovništvom od oko 70.000 ljudi, imao koristi od procvata s prijevozom žitarica.

Na glavnoj aveniji vijore se ukrajinske zastave, a asfalt i pločnici izgledaju novo i održavano. Tu su bili brojni restorani i kafići te jahtaški klub u izgradnji.

Dugi redovi kamiona parkirani su uz rub cesta i na asfaltiranim područjima u poljima, čekajući svoj red za istovar.

Mnogi nisu označeni, ali neki imaju nazive prijevozničkih tvrtki iz Poljske, Francuske, Njemačke i Češke, ali i ukrajinske tablice.

Vozač Igor Skripnik (47) rekao je da čeka osam dana.

“Naš brod još nije ušao u luku. Nije jasno zašto”, rekao je, sugerirajući da i brodovi a ne samo kamioni čekaju u redu.

“Vozači kamiona daju otkaz, ne žele tako raditi”, naglasio je.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u utorak da će izvoziti žitarice preko hrvatskih luka na Jadranskom moru, te da će se žito u Hrvatsku dopremiti Dunavom, a potom željeznicom do jadranske obale.

Korištenjem tog transportnog puta Ukrajina želi zaobići blokadu Rusije u Crnom moru, nakon što je Moskva sredinom srpnja otkazala ugovor o izvozu žitarica koji su dogovorili Ujedinjeni narodi i Turska.