Dok su prošloga tjedna trajali pregovori kako bi se izbjegli vojni napadi SAD-a na Siriju na terenu su eskalirali sukobi, čak i na područjima na kojima se nisu vodile intenzivnije borbe, primjećuje u ponedjeljak The Washington Post.
Do kraja tjedna u kojem je, kako su govorili u Moskvi i Washingtonu, ostvaren trijumf demokracije nad ratom, u sukobima u Siriji poginulo je još tisuću ljudi, podsjeća list.
Neki analitičari strahuju da bi rusko-američki dogovor o uklanjanju sirijskog kemijskog oružja postignut u Ženevi zapravo mogao produžiti rat koji ima mnogo dublje uzroke od karakteristika nekog vojnog programa.
Napad otrovnim plinom u kojemu su prošloga mjeseca ubijene stotine ljudi odnio je manje od jedan posto žrtava u dvije i pol godine dugom sukobu u Siriji u kojem je do sada život izgubilo 100.000 ljudi. Obje strane, u međuvremenu dok nema nikakvih znakova šireg rješenja krize, pojačavaju napade konvencionalnim oružjem.
Ženevski dogovor kao primarno ističe pitanje oružja za masovno uništavanje no sukob se razvio iz niza sasvim različitih okolnosti a korijen ima, iako ne u potpunosti, u izražavanju težnji za većom slobodom, takozvanom Arapskom proljeću.
Dogovor od vlade predsjednika Bashara al-Assada traži da uništi kemijska oružja do sredine 2014. što, kako izgleda, slabi pritisak na Assada da odstupi prije izbora koji bi trebali biti ranije te godine. Istovremeno, barem za sada, dogovor otklanja prijetnju intervencije SAD-a koja je možda obuzdavala najnasilnije nagone dobro naoružane vlade.
Sirijski ministar u nedjelju je pozdravio dogovor pokazujaući olakšanje koje je osjetio režim u Damasku. “To je pobjeda za Siriju postignuta zahvaljujući našim ruskim prijateljima”, rekao je ministar za nacionalnu pomirbu Ali Haidar, kako je prenijela ruska agencija Ria Novosti.
Dogovor nije dotaknuo mnoga druga složena pitanja koja su doprinijela pretvaranju sirijskog rata u jedan od najkrvavijih i najsloženijih sukoba posljednjih desetljeća. Pitanja poput ostanka Assada na vlasti, kako ga dovesti za pregovarački stol ili što učiniti s konvencionalnim oružjima pobunjenika ostaju neriješena, primjećuje profesr povijesti sa sveučilišta Shawnee u Ohiju Amr Al Azm, Sirijac i pristaša oporbe.
Oštra eskalacija nasilja u Siriji tijekom prošlog tjedna ukazuje koliko je dogovor, barem privremeno, promijenio tijek rata. Nekoliko dana nakon što je Obama rekao da je spreman uporabiti silu kako bi kaznio sirijsku vladu za napade nervnim otrovom 21. kolovoza, dnevni broj mrtvih pao je na desetke a tijekom prošlog tjedna te su brojke ponovno narasle na stotine, po podacima Sirijskog opservatorija za ljudska prava i drugih organizacija koje prate broj žrtava. “Sada kada je prijetnja prošla, režim se pregrupirao i ponovno je u ofenzivi sa željom za osvetom”, rekao je Azm.
Svoje su aktivnosti pojačali i pobunjenici, labavo okupljeni u Slobodnu sirijsku vojsku od kojih neki odgovaraju časnicima povezanim sa zapadnim silama a drugi vođama koje vlada SAD-a smatra teroristima.
Sada kada je fokus prebačen na uklanjanje kemijskog oružja niti jedna strana nema poticaja da se suzdržava drugih oblika nasilja, ocjenjuje Emile Hokayem, analitičar iz Bahreina s Međunarodnog instituta za strateške studije.
Dogovor o kemijskom oružju podudara se s brzim teritorijalnim širenjem skupine Islamska država Iraka i Levanta povezane s al Qaedom a vjerojatno će dodatno osnažitii podršku ekstremistima, rekao je Hokayem.
“Radikalniji pobunjenici, koji osjećaju da je potvrđeno da se na Zapad ne može oslanjati, više se neće morati suzdržavati”, rekao je i dodao da “u dogovoru nema ničega što bi režim tjeralo na suzdržavanje od daljnjeg nasilja i sada bi mogao ići dalje nego ranije kako bi se osvetio”.
