Samo nekoliko dana nakon što su ruski dronovi prekrili nebo iznad Poljske i izazvali uzbunu na istočnom krilu NATO-a, novi incident. Ruska bespilotna letjelica upala je ovoga puta u Rumunjsku gdje je srušena na nekih stotinjak kilometara duboko unutar rumunjskog teritorija. Sasvim je jasno kako ovo nije slučajnost, već je, nakon procjene prve reakcije NATO saveza prije nekoliko dana Moskva procijenila kako je vrijeme za otvaranje nove vojne igre koja ima prilično jasne ciljeve.

Kuhana žaba

– Rusija je krenula s taktikom »kuhane žabe«, odnosno prodore dronovima po sistemu malo po malo. Nakon što je NATO ograničio svoj odgovor nakon Poljskog incidenta na deklarativne izjave o zajedništvu i odlučnosti, bez ikakvog stvarnog odgovora, ovo je korak dalje. Prvo jedna bespilotne letjelica, pa za nekoliko dana njih pet, pa potom opet tri, pa sedam. Sve dok se ne stvori navika, dojam da to nije važno, da je to uobičajeni, sitni incident na koji ne treba obraćati pozornost, kaže za naše novine sigurnosni analitičar Zoran Grgić.

Vojnikinja priprema raketne projektile na francuskim Rafaleima u Poljskoj / Foto REUTERS

Bespilotna letjelica, koja je upala u Rumunjsku, ruska je inačica iranskog Shahida, načinjena od sintetičkog, pjenastog materijala, s jednostavnim motorom i brzinom kretanja od oko 160 kilometara na sat. Ukupna cijena ovakve letjelice je oko 9.000 američkih dolara i to je jeftina potrošna bespilotna letjelica za jednokratnu namjenu kakvih Rusija na ciljeve u Ukrajini lansira po nekoliko stotina svakoga dana. A s nekoliko komada ovakvih dronova moguće je destabilizirati političku situaciju i izazvati napetost na granicama od Baltika do Crnog mora. Uz to, ovi upadi dronova, koje je moguće očekivati sve češće i u sve većem broju, imaju još jedan cilj, a to je financijsko iscrpljivanje zapadnih saveznika. S jedne strane, pri svakom od ovih upada dižu se lovački zrakoplovi čiji sat leta košta ogroman novac, za njihovo rušenje koriste se rakete čija je cijena po nekoliko stotina tisuća dolara po komadu, te posljednje, ali ne i najmanje važno, šteta se nanosi i zatvaranjem zračnog prostora i zračnih luka koje su izvan uporabe dok god traje izvanredno stanje.

Jalove konzultacije

– Pri tome treba uzeti u obzir da je Rusija u ova dva odvojena slučaja, u Poljskoj i Rumunjskoj, prikupila i obavještajne informacije bitne za analizu raketnog sustava koji štiti NATO države od napada raketama srednjeg dometa. Naime, dronovi su slani na područje Redzikowa u Poljskoj i Devesela u Rumunjskoj. A upravo tamo nalaze se dva ključna AN/SPY-1 radarska sustava za detekciju i praćenje balističkih projektila. Upadi bespilotnih letjelica, iako one nisu imale bojeve glave, pokazali su na koji način protuzračna obrana, odnosno ovi sustavi, reagiraju u praksi i pokazuju eventualne slabe točke u obrambenom lancu, kaže Grgić.

Zoran Grgić/ Foto Arhiva NL

Naoružati Ukrajinu

Stratezima NATO saveza u ovome trenutku ključno je pitanje kakav odgovor poslati Moskvi kako bi se ovi upadi dronova zaustavili u potpunosti. Očito je, naime, da pozivanje na članak 4, odnosno zajedničke konzultacije i izjave ne daju rezultata. A očito je da ni rušenje dronova nad teritorijem zemalja na koje su oni doletjeli također Moskvi ne predstavlja problem već potpuno očekivanu i razumljivu reakciju. Stoga se u ovome trenutku najvjerojatnije razmišlja o dva pristupa.

Prva, radikalnija mogućnost je prijenos vatre na teritorij napadača, odnosno mogućnost da se, prilikom sljedećeg upada dronovima na teritorij neke od članica NATO saveza odgovori raketnim udarom na lansirne rampe s kojih je taj dron pokrenut. Ovo je mjera koja može dovesti do dodatne eskalacije sukoba, no situacija bi bila znatno lakša ukoliko se dronovi lansiraju s područja Donbasa, a ne same Rusije. Što je prilično izgledno jer je domet bespilotne letjelice ovog tipa oko 800 kilometara.

Oboreni ruski dron kod sela Czosnowke u Poljskoj / Foto REUTERS

Druga, manje radikalna ali vrlo učinkovita, no i znatno skuplja metoda bila bi primjena politike javnog dodatnog naoružavanja Ukrajine za svaku bespilotnu letjelicu koja »zaluta« na nebo neke od NATO zemalja. Na taj način bi se ukrajinskim snagama koje se fizički bore protiv Rusije, i koje se ne libe raketama gađati duboko u ruski teritorij, omogućilo snažnije i jače djelovanje, a NATO ostaje čistih ruku.

Nema nikakve sumnje da ovakvi upadi dronova neće prestati dok Moskvu doista ne zaboli odgovor, na ovaj ili onaj način. Uostalom, na koji način Rusija funkcionira moglo se vidjeti i prije desetak godina tijekom rata u Siriji kada je ruski vojni zrakoplov na tri sekunda zašao u turski zračni prostor. Iako je ruski pilot i najavio kako će zaći na par sekundi preko granice, istoga je trenutka srušen. I od toga trenutka niti jedna ruska letjelica više nije »greškom« ušla preko granice.

Poljski vojnici nakon upada ruskih dronova / Reuters