POSTIGNUT DOGOVOR

Svemirski program EU-a bit će “težak” 13,2 milijardi eura

Hina

Svemirski program EU-a osigurat će daljnji razvoj postojećih glavnih europskih svemirskih programa, programa Copernicus za promatranje Zemlje i programa Galileo/EGNOS za satelitsku navigaciju.



ZAGREB/BRUXELLES – Europska komisija pozdravila je u srijedu politički dogovor Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o Svemirskom programu EU-a vrijednom 13,2 milijardi eura koji će objediniti sve postojeće i nove aktivnosti Europske unije povezane sa svemirom.


Zahvaljujući financijskoj omotnici od 13,202 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027., kako su dogovorili suzakonodavci, Svemirski program EU-a osigurat će daljnji razvoj postojećih glavnih europskih svemirskih programa, programa Copernicus za promatranje Zemlje i programa Galileo/EGNOS za satelitsku navigaciju.


Omogućit će i pokretanje europskih inicijativa na području satelitskih komunikacija (GOVSATCOM) te Svemirske situacijske svjesnosti (SSA) za zaštitu svemirske infrastrukture od svemirskog otpada.




Dogovor još moraju formalno usvojiti Europski parlament i Vijeće EU-a.


„Pozdravljam politički dogovor o Svemirskom programu EU-a. Europa je druga svemirska sila na svijetu. Ali vodi se globalna utrka. Zahvaljujući ovom dogovoru, sada imamo sredstva za razvoj našeg liderstva u svemiru konsolidacijom naših ključnih programa – Galileo i Copernicus – i razvoj novih inicijativa koje će povećati europsku otpornost, ponajprije kad je riječ o sigurnoj povezivosti”, izjavio je europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton.


Svemirski sektor u EU zapošljava više od 231.000 ljudi. Njegova se vrijednost 2017. procjenjivala u rasponu od 53 do 62 milijarde eura, što ga čini drugim na svijetu po veličini. Trećina svjetskih satelita proizvedena je u Europi. S modelima sljedeće generacije, Ariane 6 i Vega C, nastavlja se modernizacija europske porodice raketa nosača.


Svemirska tehnologija, svemirski podaci i svemirske usluge postali su neizostavan dio života, a ujedno su i od ključne strateške važnosti za Europu.


EU želi povećati ulaganja u svemirski sektor, prilagoditi svemirske aktivnosti novim potrebama i tehnologijama te ojačati europsku autonomnost u pristupu svemiru.


Sustav za satelitsku navigaciju Galileo pruža svakodnevno usluge gotovo 1,3 milijardi korisnika, po podacima Europske komisije.


Od travnja 2018. Galileo je prisutan u svakom modelu automobila koji se prodaje u Europi te podržava sustav eCall za hitne intervencije. Od 2019. integriran je u digitalne tahografe kamiona kako bi se osiguralo poštivanje pravila o ograničenom trajanju vožnje i poboljšavanje sigurnosti na cestama.


Galileo se može upotrebljavati na svim trgovačkim plovilima na svijetu, kojima omogućava sigurniju plovidbu pomoću točnijeg i otpornijeg određivanja položaja.


Copernicus ima potencijal učiniti Europu novim središtem za praćenje i predviđanje kvalitete zraka. Europa među prvima u svijetu ima mogućnost iz svemira detektirati zagađenje zraka iznad velikih gradova. Najnoviji satelit Sentinel, Sentinel 5P, posebno je inovativan u tom pogledu. Sustav SST (Space Surveillance and Tracking) već štiti 148 europskih satelita od sudara, ističe Komisija.


Karte s razmjerima i veličinom štete, izrađene pomoću Copernicusa, 2017. su pomogle spasilačkim ekipama u različitim situacijama među kojima su bili šumski požari (Italija, Španjolska, Grčka i Portugal), potresi (Meksiko), uragani (zemlje koje su poharali uragani Harvey, Irma i Maria) i poplave (Irska i Njemačka).


Copernicus pruža također podršku misijama Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu na Mediteranu tako što joj pomaže da uoči nesigurna plovila i spašava ljude.


Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) upotrebljava Copernicusove podatke za praćenje plovila i izlijevanja nafte.


Tristo i pedeset zračnih luka u gotovo svim državama članicama EU-a trenutačno upotrebljava sustav EGNOS, čime je slijetanje u teškim vremenskim uvjetima postalo sigurnije, a time se i smanjuju kašnjenja i preusmjeravanja.


Osamdeset posto poljoprivrednika koji se služe satelitskom navigacijom za potrebe precizne poljoprivrede su korisnici EGNOS-a. Copernicusovi se podaci upotrebljavaju za praćenje i predviđanje prinosa usjeva.