Stealth dronovi, potpuno novi interkontinentalni balistički projektili koji mogu nositi nuklearne glave, laserska oružja, 18 metara dugački podvodni dronovi za napad na veliko brodovlje, cijela flota bespilotnih zrakoplova, pa čak i robotski vukovi čija je zadaća izviđanje i prijenos streljiva na teško prohodnim terenima… Ovo je samo dio novih oružja koja je Kina prikazala na spektakularnoj vojnoj paradi održanoj u Pekingu u povodu 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata. I ovim se prikazom Kina definitivno potvrdila kao globalna vojna velesila jer, u tehološkom smislu, neka od ovih oružja ubrajaju se među najsloženija na svijetu.

Kina već više od dva desetljeća gradi svoju vojnu silu kako bi zauzela mjesto najvažnijeg vojnog igrača na području istočne Azije, mjesto koje sada drže Sjedinjene Države. No unatoč ogromnom tehnološkom iskoraku u razvoju oružja, u jednoj komponenti još uvijek su inferiorni američkim oružanim snagama.

Reuters

Promjena odnosa

– Za sada Kina još uvijek nema dovoljno jaku flotu sposobnu za djelovanje daleko od svojih obala, tu je SAD znatno jači. No Kina ubrzano gradi brodovlje kako bi nadoknadila tu razliku, i nema sumnje kako će u skoro vrijeme odnos pomorskih snaga biti promijenjen u korist Kine, kaže za naše novine dr. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta za obranu i sigurnost »Dr. Franjo Tuđman«.

Iako još uvijek nema brodovlje za duboku projekciju sile na Južnokinesko more, nema dvojbe kako su, u tehnološkom smislu, Kinezi otišli daleko od pukog kopiranja zapadne tehnologije i oružanih sustava. Novi borbeni sustavi poput GJ-11 stealth napadnog drona, koji leti paralelno s borbenim zrakoplovima i pomaže u napadu, ne samo da koristi napredne sisteme upravljanja, već se uvelike oslanja i na umjetnu inteligenciju donoseći u akciji sam odluke. Tu su i hipersonični protubrodski projektili YJ-17 i Yj-19 koji nepredvidivim skretanjima i manevrima izbjegavaju proturaketnu obranu. Sva ova oružja Kina ne samo da je samostalno razvila, već ima i sposobnost njihove samostalne proizvodnje u ogromnim količinama.

Reuters

– Tu ipak postoji još jedna nepoznanica. Nema sumnje kako su ova oružja na tehnološki vrlo visokoj razini, ali ipak postoji pitanje kako bi se sve to pokazalo u borbi, a to ne možemo znati jer Kina nema u posljednja tri desetljeća borbenog iskustva i sve je ostalo na teoriji. Kada su prije tridesetak godina ratovali s Vijetnamom, izgubili su. I sigurno je da američki ili izraelski piloti koji imaju gotovo svakodnevno iskustvo u borbenim letovima na terenu, imaju prednost pred Kinezima koji se nisu imali prilike oprobati u stvarnim borbenim djelovanjima, kaže dr. Akrap.

Velika vojna parada koja se održavala pred 50 tisuća pomno odabranih gledalaca nije bila smo prilika Xiju da pokaže kinesku ratnu moć, već i vrlo jasna poruka o diplomatskoj moći Kine i njenoj poziciji na svjetskoj političkoj sceni. Naime, vojna parada je okupila visoke predstavnike, premijere i predsjednike iz 28 zemalja pokazujući koliki utjecaj Peking na međunarodnu zajednicu ima.

Ključni partner

Xiju je svakako najvažniji bio svojevrsni sastanak trilaterale, odnosno stalno druženje između njega, ruskog predsjednika Vladimira Putina i sjevernokorejskog vrhovnog vođe Kim Jong-una koji su tijekom, ali i nakon parade, bili gotovo pa nerazdvojni. Ovo je pokazalo kako je osovina Kina-Rusija-Sjeverna Koreja izuzetno jaka, a svaki od njih trojice imao je svoje dodatne razloge za isticanje bliske povezanosti.

Reuters

Prvo, Xi je kao predsjednik Kine, ali i očito najjače države u ovoj političko-vojnoj trojci, pokazao svoju moć i utjecaj na Putina i Kima, na dvojicu poluizgnanih lidera sa svjetske scene. Ali i dvojicu lidera s kojima Trump želi ostvariti bliže veze. Prevedeno, Xi je pokazao Trumpu kako će svaki dogovor s Rusijom ili Sjevernom Korejom, bilo po pitanju mira u Ukrajini ili ograničavanja sjevernokorejskog nuklearnog programa, morati ići preko Pekinga.

Ruski je pak predsjednik Putin neizravno poručio da se nema namjeru povinovati pritiscima sa zapada, već da može računati na kinesku potporu, ali i da je Rusija ključni kineski partner u formiranju novog geopolitičkog ustroja u istočnoj Aziji, ustroja u kojemu SAD više neće imati glavnu riječ.

I treće, Kim je, kao najslabiji od velike trojice ove nove osovine, pokazao da približavanje Pyongyanga i Moskve nije ugrozilo njegove odnose s Pekingom, već da sada ima dva zaštitnika na svjetskoj političkoj sceni. Uostalom, ovo je zaštitništvo već debelo platio životima nekoliko tisuća sjevernokorejskih vojnika koji su stradali u Ukrajini.

Među ovih gotovo tridesetak lidera koji su prisustvovali paradi najviše ih je bilo s područja Azije. Bio je tu iranski predsjednik, premijer Indije, predsjednik Indonezije… Iz Europe samo njih dvojica – slovački premijer Fico i srbijanski predsjednik Vučić. I obojica su iskoristili priliku da se fotografiraju sa Putinom.

Iz SAD-a u Pekingu nije bilo predstavnika, no jasno je kako je Bijela kuća sve pomno pratila i analizirala. I da nisu bili zadovoljni. A vidi se to i po statusu Donalda Trumpa koji je objavio na svojoj društvenoj mreži Truth.

– Pozdravite mi toplo Vladimira Putina i Kim Jong-una, dok kujete urote protiv Sjedinjenih Američkih Država, napisao je Trump u poruci upućenoj izravno kineskom predsjedniku Xiju.

Prijetnja međunarodnom poretku

Sastanak čelnika Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje u Pekingu izravan je izazov međunarodnom poretku koji se temelji na pravilima, izjavila je visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas. Dodala je da se ne radi samo o simbolici.

– Ruski rat u Ukrajini ima kinesku potporu. To je stvarnost s kojom se Europa mora suočiti, istaknula je Kallas.