Iran je uoči početka 16. sastanka na vrhu nesvrstanih država, ostvario važne diplomatske uspjehe i prije početka uvelike ostvario zadane si ciljeve. Najvažniji iranski doseg je izbjegavanje diplomatske blokade i bojkota skupa. Predstavnici stotinjak država članica Pokreta okupili su se u Teheranu, a za Iran je dolazak glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona događaj od najveće važnosti. Sjedinjene Države i Izrael protive se posjetu glavnog tajnika UN-a Teheranu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu u telefonskom je razgovoru Banu kazao da je njegova odluka o odlasku na sastanak na vrhu Pokreta nesvrstanih zemalja pogrešna, ali Ban je usprkos tome doputovao u glavni grad Irana. 

   Pretpostavlja se da će od iranskih čelnika zatražiti da ulože napor ne bi li se postigao napredak u vezi iranskog nuklearnog programa. Glavni tajnik UN-a trebao bi se sastati s vrhovnim vođom velikim ajatolahom Alijem Hamneijem, predsjednikom Irana Mahmudom Ahmadinedžadom i predsjednikom parlamenta Alijem Laridžanijem.

   

Kraj stranog upletanja

Očekuje se dolazak tridesetak šefova država i vlada. Među njima je egipatski predsjednik Mohamed Morsi, prvi egipatski šef države koji će posjetiti Iran nakon islamske revolucije 1979. godine. Najavljen je i dolazak više latinoameričkih predsjednika koji su posljednjih godina među najutjecajnim političarima u Pokretu nesvstanih, a svoj ugled grade na oštrom verbalnom protivljenju Sjedinjenim Američkim Državama. Na sastanku na vrhu trebali bi sudjelovati predsjednik Venezuele Hugo Chavez, Bolivije Evo Morales, Kube Raul Castro, zatim Rafael Correa iz Ekvadora koji pokušava povećati svoj ugled protivnika SAD-a davanjem azila Julianu Assangeu. Trebali bi sudjelovati, uz ostale, i indijski premijer Manmohan Singh, pakistanski predsjednik Asif Ali Zardari i predsjednik Palestinske uprave Mahmoud Abbas. 

   Uoči dvodnevnog sastanka na vrhu održan je trodnevni pripremni ministarski sastanak na kojemu su ministri vanjskih poslova usuglasili nacrt izjave o sirijskoj krizi. Ta kriza mora biti riješene bez vanjske intervencije, pozdravlja se imenovanja Lakhdara Brahimija na mjesto predstavnika glanog tajnika UN-a za Siriju, glavni su naglasci iz nacrta izjave. Ali Akbar Salehi, iranski ministar vanjskih poslova, izjavio je kako je cilj Pokreta nesvrstanih omogućiti rješavanje problema sirijsko-sirijskim dijalogom. Ramzi Ezedin Ramzi, zamjenik ministra vanjskih poslova Egipta, države koja u Teheranu Iranu prepušta predsjedanje Pokretom nesvrstanih, na sastanku je izjavio da je dokončanje prakse stranog upletanja, ne samo u slučaju Sirije nego uopće, preduvjet za uspostavu globalnog mira. 

  Pokušaj pokretanja mirovnog procesa u Siriji je nešto što su svi očekivali od Irana kao domaćina konferencije. No, pitanje je koliko su sirijski pobunjenici skloni prihvatiti išta što inicira Iran koj je saveznik sirijskog predsjednika Bašara al-Asada. Osim o Siriji u Teheranu će se raspravljati i o nuklearnom razoružanju, izrelsko-palestinkom sukobu, iranskom nuklearnom programu. »Tehran Times« navodi i da će se raspravljati i o imperijalnim silama i njihovim kršenjima ljudskih prava. 

   

Najveći uspjeh – opstanak

U sjeni iranskog vanjskopolitičkog uspjeha ostat će pitanja o današnjoj svrsi i smislu Pokreta nesvrstanih. Taj pokret, nastao prije 51 godinu u Beogradu, u vrijeme vrhunca Hladnoga rata njegovim je završetkom uvelike izgubio na važnosti. Pokret nesvrstanih, koji broji 120 država, druga je najveća organizacija država, iza UN-a koji ima 193 članice. »Jakarta Globe«, a valja imati na umu da je Indonezija jedna od osnivačica Pokreta, uoči sastanka na vrhu objavila je da je najveći uspjeh Pokreta to što je preživio više od pola stoljeća, usprkos golemim promjenama u međunarodnoj politici i nastanku novih, snažnih međunarodnih organizacija. Kritičari Pokreta, navodi »Jakarta Globe«, kažu da on nije ni pokret ni nesvrstan te da podsjeća na kočiju koju 120 konja nigdje ne vuče.