ZAGREB  Europski summit o proračunu završio je jučer poslijepodne u Bruxellesu neuspjehom, no za Hrvatsku su se, ipak, tijekom dana iz glavnog grada Belgije nazirale dobre vijesti. U kompromisni prijedlog europskog proračuna, koji je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy predstavio liderima zemalja članica EU-a još u četvrtak navečer, uvršten je zahtjev Hrvatske da joj se odobri dodatnih godinu dana za korištenje novca iz europskih fondova nakon što postane članica Europske unije. Kako javlja Hina, prema tom prijedlogu, Hrvatska bi novac koji joj je iz fondova Unije namijenjen u jednoj proračunskoj godini mogla ugovarati i iskoristiti tijekom naredne tri godine. Za sve ostale članice EU-a predloženo je da novac mogu koristiti još dvije dodatne godine. 

   No, ni oko kompromisnog prijedloga europski se lideri jučer nisu uspjeli usuglasiti pa je summit EU-a o proračunu završio – bez proračuna. A to znači i bez potvrde hrvatskog zahtjeva. Zato je premijer Zoran Milanović bio oprezan, kazavši kako predstavljeni prijedlog nema službeni status. 

   – Vidjet ćemo hoće li se članice s time složiti, ali po nama nema razloga da se ne slože jer su to imale sve države kad su ulazile u EU, istaknuo je Milanović, podsjetivši i da bi Hrvatska u sedmogodišnji proračun morala uplatiti oko četiri milijarde eura, ali »imamo šanse dobiti natrag 11,5 milijardi eura«. 

   – To nam neće biti servirano na tanjuru, ali to je prilično velika šansa, poručio je premijer. 

   No, summit nije rezultirao dogovorom europskih lidera, pa ni ta suma za Hrvatsku nije još definitivna. Milanović je potvrdio da će se o proračunu ponovno razgovarati uskoro, »pretpostavljam u siječnju«. Iako je sastanak završio neuspjehom, premijer tvrdi da nije bio loš i da na njemu nije bilo drame.

 - Razlike između zemalja članica su dosta velike, ali sastanak nije bio loš, nije bilo drame. Dogovoreno je da se nađemo sljedeće godine, pretpostavljam u siječnju, a predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy dobio je zadaću da dalje radi na usklađivanju teksta zaključaka i stajališta koji su dosta različiti, rekao je nakon sastanka hrvatski premijer Zoran Milanović.

Milanović je rekao da je ovo prvi sedmogodišnji proračun koji se smanjuje u odnosu na prethodni i da je zato sada puno teže pregovarati. Zemlje koje u europski proračun uplaćuju više nego što dobiju natrag, kresanje troškova pravdaju time da smanjuju i svoje nacionalne proračune.

 ”Međutim, to su po meni različite stvar. Europski proračun je jako mali oko 1 posto BND-a i tu se više radi o principima nego o novcu. Suzdržat ću se od komentara, u hrvatskom interesu, jesu li ti principi ispravni, jesu li malo više ili malo manje sebični”, rekao je, dodajući da tu ne bi trebala vrijediti mehanička logika po kojoj se europski proračuni moraju smanjivati ako se smanjuju nacionalni jer to nisu usporedive stvari.

 Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy je u noći na petak predstavio novi prijedlog za razdoblje 2014-2020 od 972 milijarde eura, što je 1,01 posto bruto nacionalnog dohotka u Europskoj uniji. Ukupni iznos koji je Van Rompuy predložio ostao je isti kao i u njegovu prijedlogu od prošlog tjedna, što je oko 80 milijardi eura manje od iznosa koji je predložila Europska komisija, ali je predložio određenu preraspodjelu sredstava. Van Rompuyev prijedlog je u realnim iznosima za 20 milijardi eura, odnosno dva posto, manji u odnosu na proračunski okvir za sadašnje sedmogodišnje razdoblje 2007-2013.

 Prijedlog predsjednika Europskog vijeća nije dobio potporu, stoga je odlučeno da se o tome nastave razgovori i pokuša postići konsenzus.Oko višegodišnjih proračunskih okvira tradicionalno se vode najžešće bitke u Europskoj uniji, a ovaj put je to posebno naglašeno zbog teške gospodarske i financijske krize. Za usvajanje višegodišnjeg proračuna potrebna je suglasnost svih zemalja članica i pristanak Europskog parlamenta. Zastupnici Europskog parlamenta protive se velikom smanjivanju proračuna i oni u pravilu na kraju uspiju povećati iznos koji dogovore zemlje članice.

U zajedničkoj pisanoj izjavi europskih čelnika kaže se da su bilateralni razgovori koje je u protkla dva dana vodio Van Rompuy sa svim čelnicima bili “konstruktivni i da su pokazali dovoljan stupanj mogućeg približavanja dogovoru početkom sljedeće godine”.