ZBUNJUJUĆI PODACI

Studije utvrdile koliko se koronavirus zadržava na kartonu, plastici i čeliku, WHO ne zna koliko je to opasno

Hina

Foto REUTERS

Foto REUTERS

Virus je preživio na nehrđajućem čeliku četiri dana, na staklu dva dana, a na tkanini i drvu jedan dan. Druga studija pokazuje da virus preživljava na bakru četiri sata, 24 sata na kartonu i 72 na plastici i na nehrđajućem čeliku



ŽENEVA – Još nije dokazano mogu li se ljudi zaraziti koronavirusom dodirujući površine na kojima se virus zadržava, poput ručki, kvaka ili tipkovnica, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u subotu.


Svejedno, preporučuje se da ljudi dezinficiraju predmete, prema uputama koje je izdala ova UN-ova agencija.


Upute su date na temelju studije koja pokazuje da virus može preživjeti s vanjske strane medicinske maske za lice i do sedam dana.




No WHO je također rekao da na studije o mogućnosti preživljavanja virusa treba gledati s dozom sumnje, s obzirom da se takva istraživanja provode u laboratorijima u kojima su male sličnosti sa stvarnim životnim uvjetima.


Različite studije


U spomenutoj studiji, virus je preživio na nehrđajućem čeliku četiri dana, na staklu dva dana, a na tkanini i drvu jedan dan. Druga studija pokazuje da virus preživljava na bakru četiri sata, 24 sata na kartonu i 72 na plastici i na nehrđajućem čeliku.


Iako do danas nisu zabilježeni slučajevi da su se ljudi zarazili virusom preko površina, mogućnosti takvih prijenosa ne trebaju biti odbačene s obzirom na ponašanje drugih poznatih koronavirusa. Zato je važno dezinficirati površine predmeta poput elektroničkih uređaja i rukohvata, kaže WHO.


No WHO je također savjetovao da se ne prskaju velike količine dezinficijensa, bilo unutra ili vani, kao što je praksa u mnogim azijskim zajednicama.


Rečeno je da ulice i nogostupi nisu rasadnici virusa te da nije izvjesno da bi se dezinfekcijsko sredstvo zadržalo na neravnim površinama dovoljno dugo da bi bilo od bilo kakve koristi.


WHO je također upozorio protiv da se ne prskaju ljudi dezinficijensima, osobito jer to neće spriječiti zaraženu osobu od toga da virus prenese na drugu osobu.


“Također, prskanje osoba klorinom i drugim toksičnim kemikalijama može rezultirati iritacijom očiju i kože, bronhospazmom zbog udisanja i gastrointestinalnim tegobama poput mučnine ili povraćanja”, rečeno je.