Srbija je u posljednji trenutak izbjegla energetsku katastrofu, ali samo nakratko. Naime, SAD je jučer prihvatio prijedlog da se Naftnoj industriji Srbije – NIS, koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma odgode sankcije koje su trebale stupiti na snagu u srijedu, ali samo na sedam dana. Uvođenje sankcija, koje podrazumijevaju i potpunu obustavu sirove nafte kroz JANAF-ov naftovod, odgođeno je, naime, samo do 9. listopada.

Sankcijski pritisak

Najveća energetska kompanija Srbije, čije je sjedište u Novom Sadu, objavila je jučer kako su uputili zahtjev Ministarstvu financija SAD-a za izdavanjem posebne licence kojom bi se odgodila puna primjena sankcija i omogućio relativno nesmetan rad tvrtke. NIS se našao pod udarom sankcija zbog činjenice kako je tvrtka u većinskom ruskom vlasništvu, te kako svojim radom financiraju rusku invaziju na Ukrajinu. Sankcije su do sada već odgađane nekoliko puta, no strpljenje i rok koji je SAD dao Srbiji za promjenu vlasničke strukture već je uvelike istekao.

A nije da Srbija ne želi nešto učiniti po tom pitanju. Nekoliko su puta već od ruske strane tražili da otkupe ili preuzmu vlasništvo nad potrebnim udjelom ili čak cijelom tvrtkom, no Gazprom se na tako nešto ne obazire. Doduše, kao mali ustupak, promjenili su vlasništvo, ali na način da vlasnik većinskog dijela NIS-a sada nije Gazprom već Intelligence, također ruska tvrtka sa sjedištem u St. Peterburgu. Udio NIS-a u ukupnom poslovanju ovog ruskog naftnog giganta je relativno mali, a Rusija se ne brine za financijske gubitke, već za »pobjedu« u ovom gospodarskom sukobu sa SAD-om. No činjenica je kako će kolateralne žrtve ovdje biti prvenstveno građani i gospodarstvo Srbije.

– Hvala SAD-u, htjeli su nam ukazati poštovanje, poručiti nam da nas slušaju, da shvaćaju poziciju Srbije. Ali, jesmo li time nešto dobili? Za sedam dana imat ćemo isto pitanje, a ja i dalje neću imati odgovor, ustvrdio je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Procjenjuje se, naime, kako rafinerije u Srbiji imaju zaliha sirove nafte za mjesec do dva dana normalnog poslovanja, nakon čega će se rezervoari isprazniti, a benzinske crpke ostati bez »domaćeg« goriva.

Opskrbni kaos

Srbiji naravno nitko ne brani da kupi gorivo i naftne prerađevine na stranim tržištima, no to je logistička noćna mora. Jedino su NIS-ova postrojenja, odnosno rafinerije, tehnički osposobljena za prijem tekućina naftovodom, a NIS za sedam dana odlazi, ako se nešto ne promijeni, pod sankcije. I svatko tko ovoj tvrtki bude isporučivao bilo kakvu robu, uključujući i već prerađeno gorivo, također će se naći na crnoj listi Ministarstva financija SAD-a. S druge strane, ostale tvrtke, koje nisu povezane s NIS-om, mogu na stranim tržištima poput Mađarske ili Rumunjske nabavljati gorivo, no pitanje je kako te ogromne količine transportirati do svake pojedine benzinske crpke u Srbiji. Promet cisternama je prilično spor, pogotovo kada se uzme u obzir kako Srbija nije unutar Europske unije te kako se prilikom uvoza i prijelaza granice provode određene procedure koje usporavaju cijeli proces. Nadalje, cijena koju bi kupci plaćali na otvorenom tržištu zasigurno nije toliko povoljna kao što je cijena koja se postiže preradom u vlastitim rafinerijama. To bi kao posljedicu imalo, možda ne potpunu nestašicu, ali zasigurno veliko poskupljenje goriva, što pak prosječnom stanovniku Srbije, koji već i sada žive relativno niskim standardom, predstavlja gotovo pa istu stvar. Ovo sve može ublažiti samo eventualna odluka vlade, odnosno predsjednika Vučića koji jedini u Srbiji donosi odluke od ikakve važnosti, da smanji trošarine, no pitanje je može li se Srbija odreći ovih prihoda.

Problem predstavlja i činjenica kako se dobar dio urbanih naselja starijih godina izgradanje, posebice u središtima izvan Beograda, grije na mazut koji je proteklih godina dopreman iz rafinerija koje su u vlasništvu NIS-a. To znači kako bi dio stanovnika mogao ostati bez grijanja, a hladno vrijeme je pred vratima. Alternativa će morati biti brzi prelazak, vjerojatno na grijanje električnom energijom, što će opet predstavljati udar na elektroenergetsku mrežu Srbije koja nije u idealnom stanju.

Dvostruki gubitak za JANAF

Sankcije NIS-u posredno će naštetiti i Hrvatskoj, preciznije JANAF-u kojemu je NIS, ovoga trenutka, najveći kupac. Gubitkom prijevoza nafte koju sada JANAF transportira u rafinerije u Srbiji odlazi i značajan dio prihoda ove energetske kompanije. Na koji će način hrvatska tvrtka taj gubitak nadoknaditi, i kako će se sve to odraziti na njeno poslovanje, ostaje tek za vidjeti. JANAF se prošlog tjedna, po pitanju mogućnosti nastavka isporuke sirove nafte srbijanskom NIS-u oglasio tek kratkim priopćenjem u kojemu navodi kako će od OFAC-a tražiti produljenje licence za isporuke nafte srbijanskoj naftnoj kompaniji.

– JANAF d.d. je ishodio licencu potrebnu za nastavak izvršavanja Ugovora o transportu sirove nafte sklopljenog s kompanijom NIS a.d., do 1. listopada 2025. godine te će se narednih dana, putem svojeg američkog odvjetnika uz podršku Vlade Republike Hrvatske, obratiti OFAC-u za produženje iste. Ključno za produženje nakon 1. listopada 2025. bit će aktivnosti društva NIS-a prema američkim vlastima, naveli su tada iz JANAF-a. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar već je ranije ove godine, u sličnoj situaciji, kada se iščekivala odluka SAD-a, rekao da bi prekid isporuke NIS-u značio gubitak dobrog dijela prihoda JANAF-a, uz povećanje troškova za skladištenje nafte koju ne bi mogao transportirati prema Srbiji. (M. G.)