Europske sankcije protiv ruskih tvrtki i banaka, kao i na uvoz sirove nafte morskim putem, za sad imaju ozbiljne posljedice na rast cijena nafte na svjetskim tržištima, a posljedično i na rast cijena derivata u Hrvatskoj.

Na dulji rok, ozbiljnije posljedice moglo bi osjetiti i tržište susjedne Srbije, gdje tržište naftnih derivata gotovo u cijelosti kontrolira Naftna industrija Srbije(NIS), donedavno u većinskom vlasništvu Gazpromnjefta, ruske tvrtke koja je pod sankcijama, a koja je dio vlasničkog paketa, u pokušaju da izbjegne ograničenja u poslovanju, prenijela na Gazprom, također rusku tvrtku koja, međutim, nije pod strogim sankcijama kao mnoge druge.

NIS sirovu naftu uvozi praktički isključivo morskim putem, preko hrvatske luke Omišalj i Jadranskog naftovoda, a s obzirom na vlasničku strukturu, do sad je uvozio dobar dio sirove nafte upravo iz Rusije, iako je srbijanska kompanija uvozila naftu i iz brojnih drugih zemalja izvoznica. Srbiji je prethodno, prijetila potpuna obustava uvoza preko Janafa, s obzirom na vlasničku strukturu NIS-a i sankcije koje obuhvaćaju poslovanje Gazpromnjefta i s njim vlasnički povezanih tvrtki, no prijenosom dijela vlasništva na Gazprom, NIS će moći nastaviti uvoziti naftu preko hrvatskog naftovoda.

Čak i iz Rusije, do stupanja embarga na snagu, krajem ove godine, ali Ministarstvo rudarstva i enegetike Srbije za tamošnje je medije već potvrdilo kako uvoz nafte iz Rusije nakon toga više neće biti moguć, budući da Srbija nema alternativnih pravaca za dobavu ozbiljnijih količina sirove nafte, osim JANAF-a.

– Novi paket sankcija zabranjuje isporuku ruske sirove nafte preko bilo koje luke, morem, a NIS se opskrbljuje sirovom naftom koja se tankerima doprema u luku Omišalj (u Hrvatskoj). To znači da ne postoji mogućnost isporuke više ruske sirove nafte u Rafineriju Pančevo, ali bi NIS mogao uvoziti sve druge vrste sirove nafte osim ruske, jer je u prethodnom razdoblju već uvozio naftu iz Iraka i nekih drugih zemalja, odgovorili su iz temošnjeg Ministarstva na upit N1 Srbije, uz objašnjenje kako će, u narednom razdoblju, osim rješavanja pitanja opskrbe, raditi i na povećanju zaliha sirove nafte.

– Uz stabilne rezerve naftnih derivata, to bi pružilo dodatnu sigurnost u slučaju poremećaja na tržištu. Jedna od očekivanih posljedica novog paketa sankcija EU-a je pritisak na potražnju, jer će i druge zemlje tražiti alternative uvozu nafte iz Rusije, odgovorili su iz Ministarstva rudarstva i energetike Srbije.

NIS-u smo uputili upit o količinama nafte koje uvozi iz Rusije i ukupnim količinama koje uvozi putem JANAF-a, kao i s kojih tržišta namjerava nadomjestiti naftu koju sada uvozi iz Rusije, no do zaključenja ovog broja odgovore na ta pitanja nismo dobili.

Dio stručne javnosti u neformalnim razgovorima ističe kako bi NIS i Srbija mogli imati i dodatnih problema s uvozom nafte, u prvom redu s plaćanjem, jer je NIS i dalje u većinski ruskom vlasništvu, a europske i svjetske banke sve teže daju garancije i provode plaćanja kada je riječ o poslovanju s tvrtkama povezanima s Rusijom. Tu je problem političkog (ne) svrstavanja Srbije uz EU, odnosno sjedenja na dvije stolice, pri čemu se općenito smatra kako će EU pritiskati Srbiju da se odredi prema sankcijama i prema Ruskoj invaziji na Ukrajinu općenito, a uvoz nafte mogao bi biti jedan od ključnih mehanizama pritisaka na Vučićevu vlast u Srbiji.

Inače, NIS ima ugovor s JANAF-om o transportu oko tri milijuna tona godišnje, po načelu puno za prazno, što znači da NIS mora plaćati zakup kapaciteta bez obzira koristio ga u cijelosti ili ne.

Janaf je prethodno, zbog sankcija ruskim kompanijama i kompanijama u njihovom vlasništvu, početkom ove godine bio najavio kako će morati prekinuti isporuke NIS-u od 15. svibnja nadalje, no izmjenama EU uredbe o snakcijama, transport nafte prema Srbiji ipak je nastavljen.