Reuters
Španjolci u nedjelju ponovo izlaze na parlamentarne izbore, samo sedam mjeseci nakon što su već bili na biralištima, no nema naznaka da će ovaj put razriješiti političku blokadu u kojoj se nalazi zemlja.
Ankete pokazuju da bi opet najviše glasova mogla dobiti vladajuća Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) premijera Pedra Sáncheza, no i to da birači nikada nisu bili fragmentiraniji te da će raspršiti svoje glasove na pet velikih stanaka, što bi opet moglo dovesti do toga da podijeljene stranke neće uspjeti sastaviti vladu.
U zemlji u kojoj se gotovo 40 godina na vlasti izmjenjuju lijevi centar PSOE i desni centar Narodna stranka, zbog gospodarske krize i korupcije na sceni su se 2015. pojavile tri nove stranke narušivši tradicionalno dvostranačje, no i dalje nedostaje iskustva u stvaranju koalicija na nacionalnoj razini.
Na prošlim izborima u travnju ni jedna stranka nije, u parlamentu s 350 mjesta, dobila potrebnih 176 mjesta za samostalno sastavljanje vlade, a nakon toga su propali pokušaji sastavljanja koalicijske vlade. Španjolci su stoga opet u nedjelju pozvani na birališta, na četvrte po redu izbore u zadnje četiri godine, zbog čega bi odaziv mogao biti niži nego u travnju.
Prema anketama, Sanchezov PSOE mogao bi opet osvojiti najviše glasova, no opet nedovoljno za samostalno formiranje vlade.
Sanchez je nakon prošlih izbora u travnju tri mjeseca neuspješno pregovarao s manjom lijevom formacijom, Unidas Podemos, a namjeravale su se pridružiti i manje regionalne stranke, uključujući katalonske zagovornike nezavisnosti, i tako stvoriti veliku lijevu koaliciju. No u srpnju se posvadio s vođom Podemosa, Pablom Iglesiasom, uz međusobne optužbe za prevelike zahtjeve u budućoj vladi. Najveći problem bio mu je dati ministarstvo financija Podemosu, stranci nastaloj na protivljenju mjerama štednje i ogorčenju građana pogođenih krizom.
Sanchez je potom htio manjinsku vladu, no nije dobio podršku ostalih stranaka u parlamentu. Ankete su tada pokazivale da bi PSOE u studenome mogao dobiti više glasova, nego u travnju, zbog čega je premijer nije imao ništa protiv novih izbora.
Izbori u znaku katalonskih zahtjeva za neovisnošću
Nezaposlenost i korupcija posljednjih su godina najveća preokupacija Španjolaca.
Je li na pomolu prikrivena velika koalicija?
Prevagu za formiranje vlade mogle bi donijeti katalonske stranke za nezavisnost, koje u postojećem parlamentu imaju 20-tak mjesta, a koje svoju podršku uvjetuju referendumom o nezavisnosti, koji bi bio usuglašen sa središnjom vlasti, što je sadašnjem premijeru Sánchezu neprihvatljivo.
Druga mogućnost je stvaranje velike koalicije PSOE-a i Narodne stranke, odnosno socijalista i konzervativaca, po uzoru na Njemačku, no obje stranke tvrde da do toga neće doći.
No obje su strane istodobno svjesne da stanovnici, umorni od stalnih izbora, nisu spremni i peti put izaći na izbore. Kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje Narodna stranka bi se u parlamentu mogla suzdržati od glasovanja o vladi i tako omogućiti svom tradicionalnom rivalu PSOE-u formiranje manjinske vlade. Ta podrška ne bi bila besplatna te bi do nje došlo u posljednjem trenutku. Ona ne bi jamčila usvajanje proračuna niti dug vijek vlade.
Takva podrška bi, međutim, u budućnosti samo ojačala Vox, kojem je cilj prestići Narodnu stranku na desnici.
Sánchez bi mogao zatražiti i podršku stranke centra Građani, kojoj ankete predviđaju drastičan pad na ovim izborima. Građani, trenutno treća stranka po broju zastupnika, žele sudjelovati u desnoj vladi, ali poručuju kako je najbitnije da Španjolska dobije vladu.
Ankete pokazuju kako oko 30 posto birača još uvijek ne zna kome će dati svoj glas.