Slovenski liberalni premijer Robert Golob na udaru je kritika i političkih prijatelja i neprijatelja nakon što je najavio planove za referendum o članstvu u NATO-u.

Prošli tjedan, piše POLITICO, ljubljanski parlament glasao je za prijedlog Levice, lijevog koalicijskog partnera Goloba, da se do 2030. održi savjetodavni referendum o povećanju obrambenih izdataka na 3 posto bruto domaćeg proizvoda.

Golobova Stranka slobode glasala je protiv prijedloga, nakon što je premijer prošlog mjeseca u Haagu potpisao NATO-ov cilj od 5 posto do 2035.

Nezadovoljni Golob

Međutim, rascjep u vladi dodatno je proširen nakon što su se koalicijski Socijaldemokrati lijevog centra priklonili oporbi i podržali plan za plebiscit.

Nezadovoljni Golob tada je iznio ideju da bi Slovenija zapravo trebala održati još jedan referendum o tome treba li uopće biti članica NATO-a, kojem se pridružila 2004. godine.

„Postoje samo dva moguća puta: ili ostajemo u savezu i plaćamo članarinu ili napuštamo savez. Sve ostalo je populistička obmana građana“, rekao je Golob.

Američki predsjednik Donald Trump nagovara je europske saveznike da izdvajaju milijarde više za obranu, istovremeno nagovještavajući da američka vojska možda neće braniti one koji zaostaju u potrošnji ako Rusija ikada napadne kontinent.

Slovenija je jedan od najniže rangiranih saveznika NATO-a po pitanju obrambene potrošnje, sa samo 1,29 posto BDP-a, i dosljedno nije uspjela ispuniti prethodni cilj vojnog saveza od 2 posto.

Koalicijski partneri zbunjeni

Zemlja i njezini političari sada su podijeljeni oko nedavnog NATO-ovog sporazuma o povećanju cilja obrambene potrošnje na 5 posto BDP-a do 2035. – cilja koji je Slovenija potpisala na međunarodnoj razini, ali o kojem kritičari kažu da se nije raspravljalo kod kuće.

Golobovi koalicijski partneri bili su zbunjeni njegovim referendumskim potezom.

Zastupnik u Europskom parlamentu Matjaž Nemec iz Socijaldemokratske stranke rekao je da je Golobova odluka bila „emotivna, ishitrena i nestrateška“ te je dodao da njegova stranka ne vjeruje da je rasprava o članstvu u NATO-u trenutno mudra.

Nemec je rekao da je njegova stranka podržala referendum Levice – za koji datum još nije potvrđen – o povećanju obrambenih izdataka jer je Golob prekoračio svoje ovlasti kada je u Haagu pristao na novi NATO-ov cilj od 5 posto.

„Cilj od 3 posto bio je i jedini cilj koji je naša stranka SD pristala i za koji je glasala na razini vlade kao premijerov mandat za summit NATO-a u Haagu. Premijer stoga nije imao mandat prihvatiti odobreni cilj od 5 posto“, rekao je Nemec.

Političko neiskustvo

Zabrinutost u Sloveniji proširila se daleko izvan krugova izabranih dužnosnika. Jelena Juvan, profesorica obrane na Sveučilištu u Ljubljani, rekla je da se vlada ponaša neodgovorno.

„Mislim da je to vrlo opasno i neodgovorno od naše vlade, jer se zapravo kockaju s budućnošću nacije, posebno s obzirom na malu veličinu Slovenije i spremnost naših oružanih snaga. I time pokušavaju riješiti unutarnje političke sporove, što je neprimjereno“, rekla je za POLITICO.

Profesor politologije na istom sveučilištu, Miro Haček, rekao je da je kriv Golobov nedostatak političkog iskustva i zrelosti – ušao je u najvišu razinu politike tek 2022. i odmah pobijedio na izborima.

„Nije navikao gubiti glasove… Osjeća se kao da ga ucjenjuju njegovi koalicijski partneri. Ovo je bio prvi put u ovom mandatu da su oba njegova koalicijska partnera glasala protiv njega. Ima malo političkog iskustva i nije predvidio da će se ovakav scenarij dogoditi“, rekao je Haček.

Dok politolozi s kojima je razgovarao POLITICO smatraju da je Golobova odluka o referendumu bila impulzivna, članovi njegove stranke kažu da je sve to dio promišljene strategije.

Njegovi ga brane

Irena Joveva, zastupnica u Europskom parlamentu iz Golobove stranke koja sjedi u grupi Renew Europe u Bruxellesu, rekla je da je poziv na referendum o članstvu u NATO-u bio „proračunata odluka“.

„S približavanjem nacionalnih izbora sljedećeg proljeća, tema povećanja obrambenih izdataka popela se na vrh političkog dnevnog reda i postoji rizik da bude iskorištena kao populistički manevar za dobivanje podrške“, rekla je Joveva.

„Iako priznajemo da naši građani možda općenito ne podržavaju povećane obrambene izdatke, vjerujemo da prepoznaju sigurnost i koristi koje proizlaze iz članstva u NATO-u“, rekla je.

Unatoč nedavnoj anketi koja je pokazala da samo polovica stanovništva Slovenije podržava NATO, ni jedna od glavnih stranaka ne zagovara povlačenje iz vojnog saveza.

Ni Golobov Pokret za slobodom ni glavna oporbena Slovenska demokratska stranka (SDP), koju predvodi Trumpov pristaša i bivši populistički premijer Janez Janša, nisu zainteresirane za izlazak iz NATO-a.

Bomba za početak kampanje

Jedina mainstream stranka koja se zalaže za izlazak iz NATO-a je stranka Levica.

„Rekao bih da je to 99 posto iz unutarnjih razloga i zapravo nema nikakve veze sa stvarnom željom gotovo bilo koga u Sloveniji da napusti NATO“, rekao je Haček.

I Haček i Juvan tumače Golobovu bombu kao početak kampanje za parlamentarne izbore u proljeće 2026. Trenutne ankete sugeriraju 29 posto podrške Janšinoj stranci SDP, dok Golobova Stranka slobodom zaostaje s 20 posto.

Međutim, korištenje članstva u NATO-u kao pregovaračkog aduta za rješavanje domaćih problema u trenutnom geopolitičkom kontekstu moglo bi se obiti o glavu, kažu oni.

„To je opasan potez… Slovenija je jedna od članica EU s najprijateljskijim stavom prema Rusiji. Ovo bi moglo biti lijepo igralište za Rusiju da se miješa i pokuša utjecati na konačni rezultat“, upozorio je Haček.

Prijetnja stranog uplitanja nije jedina nenamjerna posljedica koju referendum riskira donijeti.

Iako neobvezujuće, svako eventualno glasanje o NATO-u imalo bi političku težinu, a ako građani odluče glasati protiv vojnog saveza, to bi moglo pokrenuti scenarij sličan Brexitu.

„Moglo bi se dogoditi. Nitko to nije očekivao u Ujedinjenom Kraljevstvu. I dogodilo se“, rekao je Haček.