Slovenija je jedna od samo četiri zemlje članice Europske unije u kojoj je na vlasti lijeva vlada, a malo je vjerojatno da će tako ostati i nakon predstojećih izbora, bez obzira hoće li  izbori biti prijevremeni ili redoviti.

Kada bi odlučivali građani, izbori bi bili održani već u prosincu, za što se zauzima skoro 60 posto ispitanika u jučerašnjoj anketi Dela, i to većinom birača desnice, dok je trećina anketiranih za izbore u redovitom roku, dakle u rujnu sljedeće godine.

Rezultati jedne druge ankete koju objavljuje ljubljanski Dnevnik i POP TV još su porazniji za aktualnog slovenskog premijera.

Ako je vjerovati toj anketi, potpora vladi Boruta Pahora pala je na povijesno nisku razinu, ispod 10 posto, dok skoro 90 posto ispitanika smatra da je Pahorova vlada neuspješna i da treba otići.

Test za premijera

No kada je riječ o imenima političara koje slovenski birači žele vidjeti u premijerskoj fotelji, zapanjuje koliko nisku potporu uživa aktualni lider opozicije Janez Janša, glavni pretendent na tu poziciju.

Pored afere Patria koja poput Damoklovog mača visi nad Janšinom političkom budućnošću i koja ove jeseni stiže na sud, Janša također nije osobito omiljen kao političar.

Za njega samo 14 posto ispitanika misli da bi bio najprimjereniji kandidat za premijerski posao, premda njegova desna stranka i dalje uživa najveću potporu birača, no i to je puno bolji rezultat od aktualnog premijera, kojem bi još jedan premijerski mandat dalo tek nešto više od jedan posto ispitanika.

Premda na samom dnu, Pahor se i dalje očajnički održava na čelu manjinske vlade, premda ta vlada ima samo 33 od ukupno 90 glasova u parlamentu.

Pahor ne želi dati ostavku, no njegova premijerska sudbina ionako više nije samo u njegovim rukama. Naime, Pahor je svoj mandat odlučio povezati s ishodom skorog glasovanja o povjerenju novim ministrima.

Novi ministri, čija imena još nisu objavljena, trebali bi zamijeniti pet ispražnjenih ministarskih mjesta u Pahorovoj vladi, nakon što su Pahora napustila dva stranačka partnera, stranka umirovljenika i liberalna stranka Zares, te nakon nedavne ostavke ministrice unutarnjih poslova Katarine Kresal zbog korupcijske afere.

 Pahor za nove ministre mora osigurati većinu od 46 glasova, što neće biti nimalo lak posao. Pahor se nada glasovima dojučerašnjih koalicijskih partnera, jer takvu potporu ne može očekivati od zastupnika desnice, koji priželjkuju što skoriji kraj sadašnje »agonije« i nove izbore.

No i prije glasovanja za nove izbore na redu je izbor novog čelnika parlamenta, koji bi trebao zamijeniti Pavla Gantara, član stranke Zares koja je napustila vladajuću koaliciju.

U slučaju da Pahor ne uspije osigurati dovoljan broj ruku za svoje nove ministre i Gantareva nasljednika, raspisivanje novih izbora više ne bi bilo moguće izbjeći. 

Usprkos općem potopu Pahorove vlade, daleko najpopularniji slovenski političar i dalje je ljevičar: predsjednik države Danilo Türk. Taj podatak zapravo potvrđuje riječi Darka Štrajna, predsjednika Liberalne akademije, koji ocjenjuje da »nije ljevica izgubila birače, nego su birači izgubili ljevicu kojoj bi mogli vjerovati«.

Preporod!?

Predsjednika Türka Slovenci bi rado vidjeli na dužnosti premijera, premda to nije izgledna opcija.

Puno izgledniji nije ni sadašnji ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković, kojeg i dalje mnogi u Sloveniji vide kao »spasitelja ljevice«, iako sam Janković odbija premijersku avanturu, uvjeravajući kako se ne namjerava priključiti nijednoj stranci te kako će do kraja mandata ostati sadašnjoj gradonačelničkoj dužnosti.

Stranka kojoj bi se Janković eventualno pridružio nije nijedna od donedavnih stranaka vladajuće koalicije lijevog centra, koje su se samouništile u stalnim svađama i sukobima.

Pahorovim socijaldemokratima nakon poraza na sljedećim izborima predviđaju sličnu sudbinu kao i liberalnim demokratima nakon poraza na izborima 2004.: raspad i marginalizaciju. 

Već neko vrijeme, naime, kruže glasine o novoj lijevoj stranci, koja bi se zvala Preporod i kojoj bi se navodno pridružila neka ugledna imena lijeve scene, poput Igora Šoltesa, šefa slovenske državne revizije, zatim Marte Kos Marko, suradnice Milana Kučana, pa Spomenke Hribar, Mance Košir, Nevenke Črešnar Pergar, a koju bi navodno trebao »preuzeti« upravo Janković.

Skupinu koja bi trebala spasiti obraz posustale slovenske ljevice komentatori iz suprotnog tabora, u kojem računaju na sigurnu pobjedu desnice na skorim izborima, posprdno nazivaju »bataljunom ocvalih afežeovki«.