ZAGREB  Slovenski parlament je na izvanrednoj sjednici usvojio dopune Zakona o obrani kojim bi se vojsci na granici dale neke od ovlasti koja sada ima samo policija, a radi kontrole pritoka izbjeglica, objavila je u srijedu ujutro slovenska novinska agencija STA.

NOVO 23:12  Slovenija je od više država schengenskog prostora zatražila da joj pruže pomoć svojih policija u zaštiti granice s Hrvatskom koju sada masovno prelaze migranti, izjavila je u srijedu u razgovoru za Slovensku televiziju slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Gyoerkoes Žnidar, ne precizirajući o kojim se državama radi.

 Na pitanje hoće li Slovenija u dogovoru s policijama Hrvatske i Austrije omogućiti veću protočnost migrantskog vala prema sjeveru, što je sada problematično, pa dolazi do »čepova« u Sloveniji i na granici s Hrvatske sa Srbijom nije izravno odgovorila.

Ponovila je svoje ranije ocjene kako Hrvatska »ne poštuje dogovore« i ne koordinira slanje migranata sa slovenskom policijom nego da je zauzela »komotnu poziciju« prijevoznika migranata prema Sloveniji.

S druge strane, Slovenija provodi sve potrebne postupke s migrantima koje je dužna obavljati kao članica schengenskog prostora, kazala je Gyoerkoes Žnidar. Dodala je da njena ocjena kako će Austrija ubrzo zaustaviti primanje migranata nije ništa novo, te da je od austrijske ministrice unutarnjih poslova Johanne Mikl-Leitner u razgovoru krajem prošlog tjedna doznala da Austrija ima premale kapacitete prijema migranata, te da ima i teškoće s prijelazom migranata u Njemačku.

Za teškoće u komunikaciji i probleme s velikim brojem migranata kao odgovornu navela je hrvatsku stranu, te upozorila da Slovenija koja je najmanja država u »lancu« na migrantskoj ruti ne može sebi dopustiti da zbog razlike u broju dolazaka i odlazaka migranata na sjever u njoj ostane velik broj ljudi za duže vrijeme.

NOVO 22:25 Slovenska policija ulaže velike napore da se s Austrijom dogovori o većem tranzitu migranata iz Slovenije u tu zemlju, ali je vjerojatno da će Austrija uskoro migrante prestati primati, kazala je u srijedu slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Gyoerkoes Žnidar, javlja Slovenska televizija.

»Jako se trudimo se da se s Austrijom dogovorimo o većem prihvatu migranata koji su u Sloveniji, ali i oni imaju teškoće s osiguranjem smještajnih kapaciteta. Moja je ocjena da će Austrija uskoro prestati primati migrante i izbjeglice«, kazala je Gyoerkoes Žnidar prilikom posjeta graičnom prijelazu Dobovec.

Dodala je da će u četvrtak, kada u Ljubljanu dolazi europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos, s njim razgovarati i o tome kako ublažiti migracijsku krizu u Sloveniji. Za trenutno stanje kazala je da je vrlo teško, ali je još pod kontrolom.

Slovenska policija procjenjuje da je od subote iz Hrvatske u Sloveniju ušlo skoro 25.000 migranata, te da ih je Austrija preuzela desetak tisuća, a navodno se da razini ravnatelja policija između Beča i Ljubljane vode razgovori da se postupci registracije i prijam ubrzaju.

U vezi s današnjim sastankom ravnatelja policija Austrije, Slovenije i Hrvatske u Beču koji je bio posvećem migracijskoj problematici slovenska je policija na svojim službenim internet stranicama u priopćenju navela da Austrija i Slovenija dosadašnju suradnju po tom pitanju ocjenjuju dobrom i da će je još unaprijediti, te da je hrvatski ravnatelj policije slovenskom ravnatelju Marjanu Fanku dao jamstva da će se komunikacija dviju policija o dolascima izbjeglica na granicu poboljšati.

NOVO 20:02 U prihvatnom centru u Opatovcu u srijedu u 18 sati nalazilo se oko 2500 izbjeglicama i migranata koji su u Hrvatsku ušli preko područja Bapske i tamošnjeg graničnog prijelaza, ali i preko vinograda i polja, kamo se prijepodne uputilo nekoliko stotina onih koji nisu imali strpljenja čekati da ih policija propusti u Hrvatsku.

 Prihvatni centar u Opatovcu danas su posjetili i članovi diplomatskog zbora akreditirani u Hrvatskoj predvođeni prvom potpredsjednicom Vlade i ministricom vanjskih i eurospkih poslova Vesnom Pusić, a kroz centar je veleposlanike proveo potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.

On se u centru sastao i s nadbiskupom đakovačko-osječkim i metropolitom Đurom Hranićem, koji obišao kamp te posjetio volontere Caritasa.

 U susjednom srbijanskom prekograničnom mjestu Berkasovo na ulazak u Hrvatsku večeras čeka oko petstotinjak izbjeglica i migranata, ali neprestano pristižu novi.

 Iz Srbije je u srijedu preko Berkasova i Bapske u Hrvatsku ušlo oko 5000 izbjeglica i migranata.

NOVO 18:07  Ministar obrane Ante Kotromanović rekao je u srijedu u Dubrovniku kako Hrvatska za sada nema potrebu slati vojsku na granicu kao što su učinili Slovenci, te istaknuo kako poziva ‘dežurne paničare da stanu na balun’ jer izbjeglice u Hrvatskoj nisu ukrali niti jaje.

 Odgovarajući na novinarske upite, ministar Kotormanović, koji u Dubrovniku sudjeluje na sastanku ministara obrane jugoistočne Europe, istaknuo je kako Hrvatska neće slati vojsku na granicu bez obzira na slovenski primjer.

 ”To je slovenska odluka, mi za sada nemamo potrebu za tim. Imamo dovoljno policijskih snaga koje mogu održavati red i mir u zemlji i na granici. Njihov motiv ne znam i nebitan mi je. Mi upravljamo krizom od početka i uz sve situacije i ponekad pojačan priljev izbjeglica koje dođu nekontrolirano u Makedoniju, pa u Srbiju, pa kod nas, mi smo se znali nositi s time. Pozivam sve dežurne paničare i one koji šire histeriju da stanu na balun i da se smire”, rekao je Kotromanović te dodao kako ”ti ljudi nisu ukrali nijedno jaje i nije bilo nikakvih problema”.

 Istaknuo je kako se dosadašnji način rada u smislu rješavanja izbjegličke krize neće mijenjati sve dok Njemačka ne odluči zatvoriti granicu.

”Dok Njemačka prima izbjeglice mi ćemo na ovakav način raditi. Kad Njemačka kaže dosta, a znat ćemo nekoliko dana prije, onda ćemo se znati postaviti. U nedjelju je sastanak u Bruxellesu na koji će doći naš premijer, premijer Srbije, Makedonije, Austrije i Njemačke i tad ćemo znati koje su mogućnosti”, rekao je Kotromanović. Odgovarajući na novinarski upit hoće li vojska graditi ogradu na granici ako ipak dođe do toga, rekao je kako »ne zna tko će graditi ogradu«.

”Nemamo pojma tko će graditi ogradu, ja ne mogu zamisliti da sada grade Nijemci žicu i ogradu, pa Austrijanci, pa Slovenci. Mađari su to već napravili, pa onda valjda Hrvati prema Srbiji, pa Srbi prema Makedoncima… Nema tu zajedničke europske politike. Netko treba preuzeti vodstvo, a mislim da Njemačka mora sada definirati politiku, a tome ćemo se svi morati podrediti”, rekao je Kotromanović.

Njegova kolegica iz Bosne i hercegovine, ministrica odbrane Marina Pendeš istaknula je u odgovoru na novinarske upite kako BiH ima planove u slučaju zatvaranja granica.

”Sigurno ćemo imati određenih problema ako ta izbjeglička kriza bude trajala dulje. Mi smo predvidjeli eventualno dva scenarija, da je priljev izbjeglica i migranata iz Srbije moguć na sjeveroistoku i jugoistoku. Ukoliko njihov priljev ne bude kontroliran to je opasno i za same izbjeglice jer je veliki broj površina BiH onečišćen minama, naročito na sjeveroistoku. Područja koja smo očistili od mina prošlogodišnje poplave su ponovno onečistile i to bi bio veliki sigurnosni izazov”, rekla je Pendeš.

Inače ministri obrane zemalja jugoistočne Europe u Dubrovniku su u srijedu potpisali sporazum o suradnji kojim su se obvezali na suradnju i pomaganje, a na sastanku se raspravljalo i o regionalnoj i obrambenoj suradnji, kao i zajedničkim projektima, ali i mogućim prijetnjama. Ovo je treći sveobuhvatni regionalni sastanak ministara obrane zemalja jugoistočne Europe, a prethodna dva održana su u Sloveniji i Crnoj Gori.

NOVO 18:02  Mađarska ne namjerava otvarati bilo kakav koridor za migrante koji pokušavaju s južne strane ući u schengenski prostor, priopćila je vlada u srijedu.

Glasnogovornik mađarske vlade Zoltan Kovacs izjavio je to nakon sastanka šefova hrvatske, slovenske, austrijske i mađarske policije u Beču.

Mađarska je zatvorila svoje južne granice sa Srbijom i Hrvatskom kako bi zaustavila izbjeglički val.

»Mađarska je bila potpuno jasna … ne podupire ikakav prijedlog o otvaranju koridora na zatvorenim južnim dijelovima granica niti pruža ikakav način transporta migranata unutar schengenske zone«, rekao je Kovacs.

NOVO 16.44 Ravnatelj policije Vlado Dominić sudjelovao je na sastanku čelnika austrijske, slovenske, mađarske i hrvatske policije u Beču na kojem je zaključeno da će se već u Grčkoj razdvajati ekonomske migrante od stvarnih izbjeglica, izvijestio je MUP.

“Na sastanku je donesen zaključak kako se u okviru rada FRONTEX-a (Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama) treba žurno operacionalizirati i na teritoriju Grčke u funkciju staviti tzv. hot-spotovi. 

U njihov bi rad bile uključene sve zemlje EU sa zadaćom registriranja i profiliranja/razlikovanja izbjeglica od ekonomskih migranata na ulasku iz Turske. Ekonomski migranti vraćali bi se u Tursku, a u skladu s Dublinskim sporazumom nastavila bi se briga o stvarnim izbjeglicama”, izvijestio je MUP na svojoj internetskoj stranici.

NOVO 15.39 Vlada bi u četvrtak na sjednici trebala donijeti odluku o traženju međunarodne pomoći za organizaciju prihvata migranata kojih je u Hrvatsku od početka migrantske krize, 16. rujna, do srijede u 15 sati ušlo više od 212 tisuća.

Prema odluci, koja je na dnevnom redu Vladine sjednice, Hrvatska će od država članica Europske unije putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu zatražiti materijalnu pomoć potrebnu za organizaciju prihvata migranata u Hrvatskoj, a popis materijalnih sredstava bi se po potrebi naknadno dopunjavao.

Vlada će tako, prema odluci, Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje odobriti da putem Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije (Emergency Response Coordination Center – ERCC) Europske unije zatraži materijalnu pomoć za organizaciju prihvata migranata. 

Na okvirnom popisu materijalnih sredstva koja će biti uključena u zahtjev za pomoć, uz ostalo su zimski šatori, stambeni i sanitarni kontejneri, grijači za šatore, sklopivi i kreveti na kat, vreće za spavanje, gumene čizme, produžni kabeli i dr.

Crveni križ je za pomoć migrantima do sada prikupio skoro 2 milijuna kuna, a podijelio 274 tone hrane, više od 33 tisuće litara vode za piće, više od 30 tisuća deka te više od 123 tisuće kabanica i na terenu trenutačno ima više od 300 djelatnika i volontera, potvrđeno je Hini.

NOVO 14.58 Oko tisuću migranata smještenih u Šentilju nedaleko granice s Austrijom u srijedu ujutro je iznudilo prelazak granice, izašavši iz šatora i probivši kordon slovenske policije, javljaju slovenski mediji.

Riječ je o drugom takvom slučaju u proteklih nekoliko dana, a u grijanom šatorskom izbjegličkom centru u Šentilju ostalo je trenutno još 1700 izbjeglica koji bi htjeli u Austriju i dalje prema Njemačkoj

Policija u Mariboru navela je kako očekuje da će tranzitni centar u Šentilju vrlo brzo opet biti prepun jer je prema njemu upućeno novih 3800 izbjeglica koji su nekontrolirano ušli iz Hrvatske, a u Šentilju se u optimalnim uvjetima može smjestiti oko 2000 ljudi.

Riječ je o najvećem prihvatnom kampu u Sloveniji, koji je radio i prije mjesec dana u vrijeme prvog dolaska migranata na slovenske granice, a dežurni policajac u kampu Zoran Krebs izjavio je da se ljudi u kampu brzo smjenjuju i idu prema Austriji.

Zaliha hrane je za sada dovoljno, ali nedostaje odjeće i deka, dodao je, a humanitarne organizacije pozivaju se da pomognu kao i da se nađu donacije poduzeća.

Na Šentilj će danas, kao ispomoć policiji, čijih pripadnika je 50-ak, doći i 15 pripadnika slovenske vojske, objavila je slovenska tiskovna agencija STA.

Slovenski mediji navode da je proteklih dana u šatorima na Šentilju dolazilo do incidenata i provale u skladišta hrane i odjeće, ali su vlasti u Mariboru zanijekale da su migranti opljačkali jednu benzinsku crpku u gradu, o čemu su kružile neprovjerene glasine.

Policija tvrdi da ni o navodnim provalama u skladišta hrane i odjeće u kampu ništa ne zna.

NOVO 14.16 O velikim problemima s kojima se zbog velikog priljeva migranata zadnjih dana susreću vlasti u Sloveniji, izbjeglice i humanitarni djelatnici svjedoči i slučaj kontingenta koji je u srijedu ujutro iz Opatovca stigao u Harmicu pa pješice prešao u Rigonce, na slovenskoj strani, u kojemu je mnogo starijih osoba, invalida, djece pa i majki s novorođenčadi koji su prisiljeni satima čekati na otvorenome kako bi bili prebačeni u prihvatne centre. 

Zato su u nekim hitnim slučajevima morali intervenirati aktivisti UNHCR-a kako bi im bila pružena medicinska pomoć.

Kako javljaju slovenski mediji, nekoliko stotina izbjeglica u Rigoncima već pet sati čeka da budu prebačeni u prihvatne centre, a među njima su i invalidi i novorođenčad.

Aktivisti i predstavnici UNHCR-a odredili su tko hitno treba zdravstvenu pomoć te utvrdili da je među izbjeglicama i troje novorođenčadi, a sva su rođena na putu, prije samo pet dana. Jedna majka u dogovoru s predstavnicima UNHCR-a pristala je da s bebom bude prebačena u bolnicu, dok su ostale dvije to odbile jer se boje da ne budu razdvojene od obitelji. Djelatnici Visokog komesarijata za izbjeglice UN-a voze nemoćne i majke s djecom u bolnice ili prihvatne centre osobnim automobilima u kojima nema mjesta za cijele obitelji.

Vlak iz Opatovca dovezao je do sada najveći broj izbjeglica na granicu sa Slovenijom jutros oko 8 sati. Za njihovo prebacivanje u prihvatne centre, po navodima slovenskih vlasti, treba prethodno u Austriju prebaciti one koji se tamo već nalaze.

Među izbjeglicama koji čekaju u Rigoncama je i više muškaraca i žena koji bi trebali liječničku pomoć, no govori se da se odlazak liječniku i u bolnicu dopušta samo u krajnje ozbiljnim slučajevima.

Austrijski pogranični organi u protekla su dva dana u dva slučaja odbili primiti migrante koji su u Austriju pokušali ući na svom putu prema Njemačkoj.

Austrija prema zadnjim informacijama i dalje dopušta ulazak migranata iz Slovenije bez posebne kontrole, ali samo na graničnim prijelazima Šentilj i Gornja Radgona.

U Sloveniji je trenutačno preko 5000 migranata u prihvatnim centrima te čekaju na prelazak u Austriju na putu prema Njemačkoj i skandinavskim državama, no problem je u propusnosti jer je od subote u Sloveniju iz Hrvatske ušlo više od 21 tisuća ljudi, a slovenska vlada tuži se na slabu suradnju s hrvatskim vlastima na operativnoj razini i tvrdi da se migranti i izbjeglice dovoze bez najave i u previsokim brojevima.

NOVO 14.04 Migranti i izbjeglice, koji su u srijedu u slovenskim Brežicama čekali na prijevoz u tranzitni centar sjevernije prema granici s Austrijom, zapalili su u srijedu dio šatora u naselju u kojemu se odvijala njihova registracija, pri čemu je izgorjelo 27 šatora. 

Policija sumnja da je požar izazvan namjerno jer su migranti glasno prosvjedovali protiv presporih postupaka registracije.

Požar je brzo ugašen, a migranti prebačeni prema Šentilju, a lokalne zajednice u Brežicama i Dobovi od vlade zahtijevaju da kod njih ne otvaraju nove prihvatne centre, što bi se, kako sumnjaju, moglo dogoditi jer je vlada najavila jačanje prihvatnih kapaciteta.

U Brežicama je izgorjelo 27 od 50 šatora koji su tamo bili postavljeni za kraći smještaj izbjeglica i njihovu registraciju.

Dodatan problem u vezi kontrole situacije s izbjeglicama vjerojatno će stvoriti i odluka da se do daljnjeg odgodi primjena izmijenjenog zakona o obrani, kojim se vojsci daju neke policijske ovlasti kako bi se efikasnije kontrolirao migrantski val.

Zbog nekih pravničkih mišljenja da je zakon sporan jer donosi miješanje civilne i vojne sfere, što nije po NATO standardu, zakon se neće primjenjivati dok ne bude objavljen u službenom listu i dok ne prođe rok od sedam dana u kojemu se može zahtijevati da se o njemu odlučuje na referendumu.

Slovenska policija ovih je dana vrlo angažirana na suočavanju s velikim izbjegličkim priljevom na granicama, a mora kontrolirati i ekscese do kojih dolazi u nekim prihvatnim centrima s izbjeglicama. Zbog izbjegličke krize angažirana je većina redovnog i interventnog sastava slovenske policije.

NOVO 13.04 Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na pitanje kako komentira novonastalu situaciju sa Slovenijom i njihovu odluku da pošalje vojsku na granicu, kazala je u srijedu kako svaka država ima pravo štititi svoje granice na način kako odluči, te dodala da se nada da će se zadržati dijalog između Hrvatske i Slovenije.

“Svaka država ima pravo štititi svoje granice na način kako odluči. Naravno, nadam se da ćemo zadržati dijalog između dviju država”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović u izjavi novinarima nakon obilaska akcije “Kupujmo hrvatsko” koja se održava na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića.

“To ne treba promatrati kao akt protiv Hrvatske, jednostavno je riječ o provedbi schengenskih pravila i zaštiti slovenskog  teritorija. Međutim, ne smijemo dopustiti da ni na koji način to utječe niti na političke odnose, bilateralne odnose i prijateljstvo između Hrvatske i Slovenije, a niti na gospodarsku razmjenu, trgovinu i promet. Jednostavno moramo nastaviti razgovarati i dalje, jer problem migracije je složen problem s kojim se suočavamo svi mi jednako i ne možemo ga rješavati pojedinačno već na europskoj i svjetskoj razini”, kazala je Grabar-Kitarović.

Slovenski parlament je u srijedu u ranim jutarnjim satima prihvatio izmjene zakona o obrani koje vojsci daju dodatne ovlasti u zaštiti državne granice. Izmjene zakona donesene su na prijedlog vlade koja se zbog novog vala migranata preko Hrvatske susretala s optužbama oporbene desnice da ne kontrolira dovoljno učinkovito državnu granicu koja je i granica schengenskog područja, te da se sustav kontrole priljeva migranata koji u zemlju ulaze stihijski raspao.

NOVO 12.29 Više od 3.000 izbjeglica i migranata u srijedu oko 11 sati našlo se na graničnom području između srbijanskog mjesta Berkasovo i hrvatske Bapske, a nekoliko stotina njih, nezadovoljnih višesatnim čekanjem, zaobišlo je policijski punkt i u Hrvatsku ušlo kroz blatnjave oranice. 

Migranti i izbjeglice su na granicu došli tijekom prošle noći te čekaju da ih hrvatska policija propusti u Hrvatsku. 

Nekoliko stotina njih, nezadovoljnih višesatnim čekanjem, odlučilo je zaobići kontrolni punkt hrvatske policije, koji se nalazi na mjestu nekadašnjeg malograničnog prijalaza u Bapskoj, te su kroz blatnjave oranice ušli u Hrvatsku.

Slična situacija dogodila se i u utorak, kada je na taj način u Hrvatsku ušlo oko 1.000 izbjeglica i migranata, koji su potom do Opatovca došli pješice, prohodavši 14 kilometara koliko je Bapska udaljena od Opatovca.

 Ulazak izbjeglica i migranata van granične kontrole potvrdio je u srijedu i ministar unutarnjih poslova Ranko Osotjić, rekavši kako u konačnici sve izbjeglice i migranti završe u Opatovcu, a oni koji u Hrvatsku uđu mimo policijskog nadzora najduže čekaju ulazak u tamošnji prihvatni centar.

NOVO 11:47 - I Limita u Austriji i Njemačkoj nema te nije bilo nikakvog razloga od strane Slovenije za bilo kakva ograničenja, izjavio je u srijedu u Opatovcu potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, ponovivši da je Hrvatska spremna zadržavati polovicu izbjeglica, ali da je drugu polovicu potrebno transportirati.

 »Osnovni problem tamo je nastao oko pokušaja da idu na dugotrajnu registraciju, koja je nepotrebna s obzirom da nije provedena u Grčkoj. Naš sustav je puno brži, mogli su taj isti primjeniti. Da se takve stvari ne bi događale cijeli postupak treba ubrzati, jer ti ljudi ne žele ostati ni u Sloveniji niti u Hrvatskoj. Oni su u tranzitu«, kazao je Ostojić. Priznao je da je Hrvatska imala »par kriza« s izbjeglicama, ali su se one prebrodile.

 Kazao je kako je iz Europske unije Hrvatskoj na početku krize ponuđena policijska i kadrovska pomoć. »Hrvatska ima svoju graničnu policiju s dovoljnim brojem ljudi. Naš odgovor je bio da to treba uputiti tamo odakle problemi stižu, a to je na grčku granicu«, istaknuo je.

 Na novinarski upit kako komentira mogući dolazak policijskih snaga iz drugih europskih zemalja na slovensku granicu, odgovorio je da nema takvu informaciju. »Što se tiče drugih policija, kada dođu Frontexovi radni timovi, to nije druga policija. Naši policajci se nalaze u Frontexovoj misiji u Grčkoj, kao i što na Bajakovu imamo također Frontexovu ekipu u kojoj su, primjerice, i slovenski policajci. To ne vidim kao problem, ali kad vam dođe vojska i policija iz drugih zemalja, to nije prijateljski akt«, ustvrdio je.

NOVO 11:43 - Hrvatska se ne drži operativnih dogovora o broju migranata koje šalje u Sloveniju, dok je suradnja s Austrijom u tom pogledu vrlo dobra, ocjena je koju je u razgovoru za njemački »Die Welt« dao slovenski premijer Miro Cerar.

»Od članice Europske unije očekivao bih drukčije ponašanje«, kazao je njemačkom dnevniku Cerar, kojega danas citiraju slovenski mediji.

Slovenski je premijer kazao da je u stalnom kontaktu s hrvatskim premijerom Milanovićem, ali da na »radnoj razini« nema komunikacije i suradnje koja je u sadašnjoj migrantskoj krizi potrebna.

»Hrvatska se ne drži dogovora o prijelazima granice i broju izbjeglica koji se upućuju prema Sloveniji«, kazao je Cerar.

Suradnju s Austrijom u tom pogledu s druge je strane nazvao »jako dobrom«, i to »na svim razinama«.

»U osnovi, Austrija dopušta ulazak izbjeglica iz Slovenije, ali ne u onom broju i onom brzinom kako oni dolaze k nama«, rekao je Cerar, dodavši da je Slovenija mala zemlja koja ne može riješiti europski izbjeglički problem.

»Slovenija je najmanja država na balkanskoj ruti, što ograničava naše kapacitete kontrole granice i prijema izbjeglica. Pozivamo EU i sve članice da se teret migracijskog toka pravednije raspodijeli«, kazao je slovenski premijer, dodavši da je potrebna koordinacija svih država i da dugoročno problem treba rješavati ondje gdje je nastao, odnosno u Siriji, Iraku i Afganistanu.

NOVO 10:47 – Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker sazvao je za nedjelju popodne u Bruxellesu sastanak čelnika zemalja kroz koje prolazi balkanska izbjeglička ruta, kako bi se dogovorile mjere koje se odmah mogu primjeniti, priopćila je u srijedu Europska komisija.

»S obzirom na hitnu situaciju koja se događa u zemljama duž zapadnobalkanske migrantske rute, postoji potreba za većom suradnjom, širim konzultacijama i hitnom operativnom akcijom.

Slijedom razgovora s nekoliko čelnika, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker sazvao je sastanak za 25. listopada kako bi se razgovaralo o priljevu izbjeglica zapadnobalkanskom rutom«, stoji u priopćenju koje je u srijedu objavila Komisija. Prema priopćenju, na sastanku će sudjelovati čelnici država ili vlada Austrije, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Rumunjske, Srbije i Slovenije. Na sastanak su također pozvani i predsjednik Europskog vijeća i visoki povjerenik UN-za izbjeglice te predstavnici europske agencije za granice (Frontex) i europskog ureda za azil (EASO).

NOVO 9:59 - U slovenskim tranzitnim centrima za izbjeglice trenutno je smješteno više od 5000 osoba, a prijelazi zelene granice iz Hrvatske nastavljaju se i u srijedu ujutro, često nenajavljeno i bez kontrole, tvrde slovenski policijski izvori. U slovenskim prihvatnim centrima za migrante u šest sati ujutro bilo je 5237 osoba, najviše u šatorskom naselju u Šentilju uz granicu s Austrijom, a nešto manje u prostorima sajma u Gornjoj Radgoni i u vojarni u Vrhniki kod Ljubljane.

Slovenska policija je izvijestila da je noću oko 20 autobusa nenajavljeno dovezlo oko tisuću izbjeglica i migranata u blizini naselja Paradiž, gdje su prihvaćeni i onda razmješteni po prihvatnim centrima.

Prihvatni centar u Brežicama, gdje je bilo mnogo migranata, postupno se prazni jer se ljudi vlakom odvoze prema Šentilju, gdje se privremeno smještaju u šatorsko naselje.

Iz mariborske policijske uprave objavljeno je da su austrijski pogranični organi jutros na graničnom prijazu Šentilj primili 180 stranaca koji su u Sloveniju ranijih dana ušli iz Hrvatske.

NOVO 8:51 - Slovenija razmišlja o tome da za pomoć u obrani schengenske granice zamoli Njemačku i Austriju, te zemlje Višegradske skupine, piše u srijedu ljubljanski dnevni list »Dnevnik«, pozivajući se na neslužbene informacije slovenskih novinara koji su u utorak pratili posjet predsjednika Boruta Pahora Bruxellesu.

Pahor se tom prilikom sastao s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom koji nakon susreta nisu davali izjave, te im rekao da je strateški interes Slovenije da u zemlji koja je na balkanskoj ruti za migrante ostane samo onoliko migranata i izbjeglica koliko ih može zbrinuti.

Također je poručio da je za Sloveniju u obuzdavanju nekontroliranog dolazaka migranata vrijeme ključni čimbenik, navodi ljubljanski list, te dodaje da slovenska vlada za pomoć u kontroli svoje južne granice koja je i granica Schengenskog prostora zatraži pojačanja iz drugih zemalja članica, što bi morala odobriti Europska komisija.

»Za angažiranje stranih policijskih snaga odobrenje mora dati Europska komisija. Pomoć je Sloveniji već nudila Višegradska četvorica (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), ali Slovenija po našim informacijama želi sudjelovanje austrijske i njemačke policije«, navodi list, te dodaje da i u Sloveniji u nekim političkim krugovima postoji zamisao da bi se trebalo početi pripremati na postavljanje fizičke barijere na granici ako pritisak migranata postane neizdrživ.

——————————————————————————-

Rasprava u parlamentu trajala je pet sati, a za usvajanje dopune Zakona o obrani tražila se dvotrećinska većina. Tako je za dodatne ovlasti vojsci glasalo 66 zastupnika, a pet je bilo protiv. Protiv zakona glasovali su samo zastupnici oporbene Udružene ljevice (ZL) koji zakon smatraju ustavno spornim. Izmjene zakona donesene su na prijedlog vlade koja se zbog novog vala migranata preko Hrvatske susretala s optužbama oporbene desnice da ne kontrolira dovoljno učinkovito državnu granicu koja je i granica schengenskog područja, te da se sustav kontrole priljeva migranata koji u zemlju ulaze stihijski raspao.

 Uoči rasprave o dopuni Zakona o obrani premijer Miro Cerar je izjavio da je Slovenija dobila obećanje Europske unije da će joj za zaštitu njene schengenske granice odobriti pomoć u opremi za policiju, policijske kadrove, ali i financijsku potporu.

 Slovenski mediji navode da je u zemlju u utorak iz Hrvatske stiglo između osam i devet tisuća izbjeglica, te da ih je nekoliko tisuća otišlo u Austriju.

 Također, navodi se da je u utorak navečer iz Tovarnika na željezničku stanicu u Središču ob Dravi stigao vlak sa oko 1.500 izbjeglica te da je Hrvatska o tome izvijestila slovenske službe.

 U Hrvatsku je u utorak do 21 sat ušlo 6.373 migranata, a u privremenom prihvatnom centru u Opatovcu nalazilo se 2.127 osoba, izvijestilo je Ministarstvo unutarnjih poslova RH. Također, i dalje se očekuje priljev migranata u Hrvatsku s područja Republike Srbije.

 Od početka migracijske krize, od 16. rujna, na područje Republike Hrvatske je ušao 207.941 migrant, naveo je MUP RH na svojim internetskim stranicama.

Slovenska vojska ima oko 7000 pripadnika, a uz granicu s Hrvatskom zakonom koji bi već danas trebao stupiti na snagu dobiva ovlasti da u suradnji s policijom može osobama izdavati upozorenja i upute, privremeno ograničiti njihovo kretanje, te zajedno s policijom uspostavljati kontrolu u smirivanju mase ljudi, koristeći prisilna sredstva.

Dodatne policijske ovlasti koje se daju vojsci na 670 kilometara dugoj granici s Hrvatskom vrijedit će za sada najviše tri mjeseca, s mogućnošću da se produže.

Ministrica obrane Andreja Katič rekla je da će aktiviranje vojske na novim zadaćama teći u dvije faze, pri čemu će za aktiviranje druge faze u kojoj bi vojska na zadaćama mogla djelovati i samostalno biti potrebna nova odluka parlamenta, dok će u prvoj fazi vojnici samo pomagati graničnoj policiji.

Premijer Miro Cerar kazao je da izmjene zakona zapravo znače prilagođavanje mjera na granici situaciji za slučaj veće navale migranata jer je vojska i do sada uspješno surađivala s policijom nudeći logističku potporu.

Opozicija iz redova desnice podržala je zakon, ali ističući da je vlada djelovala sa zakašnjenjem i da ga je trebala predložiti znatno ranije, što su oni i poticali, ali nije bilo prihvaćeno.

Neki od zastupnika Slovenske demokratske stranke (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše navodili su u raspravi da je potrebno započeti s pripremama za postavljanje fizičkih prepreka na granici ako se situacija i dalje bude zaoštravala, a priljev migranata bude nekontroliran.